Rezultati istraživanja ”Moje slobodno vrijeme” predstavljeni su jučer u Poslijediplomskom središtu Dubrovnik. Istraživanje je obuhvatilo devet dubrovačkih srednjih škola, odnosno 454 učenika i učenica što iznosi 15,6 posto ukupnog broja srednjoškolaca na području Dubrovnika.
Volonterski centar Dubrovnik anketiranje je proveo krajem 2013. godine, a podaci su obrađeni uz pomoć glavnog partnera na istraživanju, Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Dubrovnik. Rezultate je predstavila Nikolina Hazdovac Bajić, znanstvena novakinja na institutu Ivo Pilar.
Istraživanje je pokazalo da unatoč činjenici da su iskazali nezadovoljstvo kvalitetom provođenja slobodnog vremena (62,2 posto), srednjoškolci svoje slobodno vrijeme i dalje uglavnom provode u neproduktivnim ”sjedilačkim” oblicima ponašanja, koji od njih ne zahtijevaju angažman, fizički ni psihički.
Svoje slobodno vrijeme srednjoškolci najviše provode u druženju s prijateljima (79,2 posto), slušanju glazbe (77,9 posto), surfanju internetom (75,3 posto), gledanju televizije (67,5 posto), druženju s članovima obitelji (57,2 posto), u odmaraju i izležavanju (57,0 posto) i pomaganju u kućanskim poslovima (52,1 posto). Najmanje se bave posjećivanjem izložbi (4,2 posto), pohađanjem tečajeva (4,4%), posjećivanjem kazališta (5,3 posto), izvannastavnim aktivnostima (10,2 posto) te volontiranjem i sudjelovanjem u radu udruga (18,1 posto).
Kada bi imali dovoljno vremena i mogućnosti, dubrovački srednjoškolci u slobodno vrijeme najviše bi se voljeli baviti sportom i rekreacijom (33,6 posto). Manje od polovice dubrovačkih srednjoškolaca ima iskustvo volontiranja u posljednjih 12 mjeseci (48,2 posto) značajan dio izjasnio se da je barem jedanput volontirao, a gotovo četvrtina ispitanika redovito volontira.
Srednjoškolci imaju pozitivan stav o volonterstvu, no tu postoji i velika razlika u spolu pa se iz istraživanja moglo zaključiti da srednjoškolke imaju pozitivniji stav prema volonterstvu od srednjoškolaca. Smatraju da volonterstvo nije dovoljno prisutno u njihovoj životnoj okolini, a najveći udio (38,4 posto) ih smatra da odrasli u njihovoj okolini ne volontiranju, da nije dovoljno promovirano u medijima (66,3 posto), te da se volonterstvu u školi ne pridaje dovoljno pažnje (59,4 posto).
Srednjoškolci smatraju da volontiranje može pozitivno djelovati na pojedinca, no zanimljivo je da srednjoškolci ne smatraju da im volontiranje donosi vrijednost po pitanju karijere i daljnjeg obrazovanja. U najvećem postotku odazvali bi se inicijativi za volontiranje koju bi im predložila vlastita obitelj (64,0 posto), ali i inicijativi u organizaciji Crkve (61,6 posto).
Veliki dio (45,2 posto) bi se odazvalo na volontiranje koje bi organizirale škole što pokazuje da škola ima veliki utjecaj i potencijal u afirmaciji volontiranja. Samoinicijativno bi u najvećem broju izabrali sudjelovati u volonterskim aktivnostima udruga mladih (72,8 posto) i ustanovama koje su usmjerene na pružanje pomoći nemoćnima. Većina srednjoškolaca nije upoznata da u gradu postoji udruga koja promiče volonterstvo, samo 36,5 posto ih zna da takva udruga postoji, a njih tek 15,4 posto zna ime te udruge.
Najveći broj dubrovačkih srednjoškolaca (63,6 posto) poznaje nekoga tko je volontirao u Caritasu, a njih 59,2 posto nekoga tko je volontirao u inicijativi ”Srđ je naš”, mladi prepoznaju i udrugu Dva skalina, Udrugu mladih Orlando, Dešu.
Kao posebne preporuke za daljnje djelovanje prije svega istaknuta je potreba uvođenja građanskog odgoja, čime bi se porastao stupanj političke osviještenosti među srednjoškolcima. Otvara se i potreba stvaranja volonterskih klubova u srednjim školama i osnivanja udruga za mlade.
Tu je i osvještavanje mladih konkretnim primjerima iz područja obrazovanja i zapošljavanja, odnosno buduće izgradnje karijere jer je istraživanje pokazalo da veliki broj srednjoškolaca nije ni svjestan mogućih dobiti koje bi u tom pogledu mogli imati od volontiranja. Kako postoji značajna razlika u stavovima u odnosu na spol srednjoškolaca, nameće se i potreba da se posebna pozornost u promicanju volonterstva posveti srednjoškolcima. Najučestalije je, među onima koji su se ikad bavili volontiranjem, neformalno volontiranje što ukazuje na postojanje altruizma i želje da se pomogne nekome kome je pomoć potrebna, kao glavnih motiva za volonterstvo.
Istraživanje je provedeno u sklopu projekta inVOLONTIRAMse! uz potporu Ministarstva socijalne politike i mladih.