Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu kretanja hrvatskog BDP-a za drugo tromjesečje. Procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2020. realno manji za 15,1 posto u odnosu na isto tromjesečje 2019.
Realni pad BDP-a od 15,1 posto najveći je realni pad od 1995., kad se počela provoditi tromjesečna procjena BDP-a. U svim kategorijama BDP-a s rashodne strane vidljiv je znatan realni pad, osim u potrošnji države.
Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodno razdoblje pokazuje negativnu stopu promjene od 14,9 posto, a u odnosu na isto tromjesečje 2019. realno je manji za 15,1 posto.
Okolnosti povezane s pandemijom bolesti COVID-19 odrazile su se na dostupnost te pouzdanost podataka i informacija koje se uobičajeno koriste za procjenu tromjesečnog BDP-a. Poteškoće u mjerenju gospodarskog razvoja, osobito u uslužnim djelatnostima, mogu dovesti do potencijalno većih revizija tromjesečnog BDP-a, istaknuto je u procjeni DZS-a.
HGK: Očekivani snažan pad BDP-a u drugom kvartalu
Iz Hrvatske gospodarske komore ističu kako je snažan pad BDP-a u drugom kvartalu očekivan. Kretanje hrvatskog gospodarstva u prvoj polovini ove godine, a posebno u drugom kvartalu, obilježeno je utjecajem širenja koronavirusa i njegovim negativnim utjecajem na gospodarstvo. Gospodarstvo je s jedne strane pogođeno globalnim širenjem virusa, točnije obustavljanjem dijela globalne proizvodnje, znatnim smanjivanjem globalne robne razmjene i nedostatkom pojedinih intermedijarnih proizvoda, te u konačnici globalnim padom potražnje, a s druge strane prisilnim zaustavljanjem dijela domaćih gospodarskih aktivnosti u cilju zaustavljanja daljnjeg širenja zaraze i svime time potaknutog pada domaće potražnje.
Širenje koronavirusa započelo je u Kini sredinom siječnja, dok je snažnije širenje virusa unutar granica Europske unije započeto sredinom veljače u Italiji, nakon čega se virus proširio i na druge članice EU. Situacija je eskalirala sredinom ožujka kada je veći broj članica EU zatvorio svoje granice za državljane drugih zemalja, a većina članica je započela i s određenim oblicima ograničavanja gospodarskih aktivnosti. U Hrvatskoj je prvi slučaj zaraze zabilježen krajem veljače, da bi sredinom ožujka došlo do zatvaranja dijela gospodarstva poput ugostiteljskih objekata, trgovačkih centara i većine aktivnosti koje podrazumijevaju direktan kontakt s korisnicima. Stoga je već u prvom kvartalu došlo do znatnog usporavanja rasta BDP-a na samo 0,4 posto u odnosu na rast od 4,1posto ostvaren godinu dana ranije. Pritom je ukupna domaća potražnja realno smanjena za 1,5 posto, a inozemna potražnja za 3,0 posto, ali je rast BDP-a održan zahvaljujući znatnom smanjenju vrijednosti uvoza roba i usluga od 5,8 posto na godišnjoj razini, naglašavaju dalje.
-Trebamo uzeti u obzir da je dobar dio drugog kvartala bio pod utjecajem lockdowna jer je popuštanje mjera krenulo krajem travnja i početkom svibnja. Iako su Vladine mjere i isplate minimalnih plaća u znatnoj mjeri održale razinu zaposlenosti, pad aktivnosti i ukupne domaće i inozemne potražnje očekivano je utjecao na izraženiji pad na godišnjoj razini – rekao je predsjednik HGK Luka Burilović.
Prema danas objavljenim prvim procjenama DZS-a, taj je pad u odnosu na drugi kvartal prošle godine iznosio -15,1 posto. Pritom je pad domaće potražnje iznosio -10 posto, a inozemne -40,6 posto. Promatrano u strukturi, najveći negativan utjecaj na kretanje BDP-a među komponentama domaće potražnje imao je pad osobne potrošnje od -14 posto, ali je zabilježen i znatan pad vrijednosti bruto investicija, tako da je blagi rast zabilježen samo kod potrošnje države. S druge strane, realna vrijednost robnog izvoza smanjena je za -10,9 posto, a realna vrijednost izvoza usluga, među kojima se najveći dio odnosi na turizam, za čak -67,4 posto, s obzirom da je broj ostvarenih noćenja stranih turista bio čak 82 posto manji nego u istom kvartalu 2019. godine.
Neznatan rast u prvom kvartalu i snažan pad u drugom, doveli su u prvoj polovini godine do ukupnog pada BDP-a od znatnih -7,8 posto
Po takvim kretanjima Hrvatska se nije bitnije razlikovala od globalnog okruženja. Prema za sada dostupnim podacima Eurostata za dvadeset članica EU, u svima je došlo do osjetnijeg pada BDP-a, tako da je BDP na razini cijele EU27 u drugom kvartalu na godišnjoj razini smanjen za čak 14,1 posto. Najveći pad od čak 22,1 posto je pritom zabilježen u Španjolskoj, tek nešto manje stope pada zabilježene su u Francuskoj i Italiji, a BDP Njemačke je smanjen za 11,7 posto. Dakle, snažan pad zabilježen je kod sva četiri najveća gospodarstva EU. Isto se može reći i za SAD, čiji je BDP u drugom kvartalu pao za 9,5 posto na godišnjoj razini. Kada se govori o EU također se mora napomenuti da je određeni utjecaj na BDP imao i Brexit, odnosno smanjivanje robne razmjene s Ujedinjenim Kraljevstvom koje je prije istupanja bilo najveći vanjskotrgovinski partner EU27 nakon SAD-a.
Inače, prva procjena BDP-a za treće tromjesečje 2020. objavit će se 27. studenoga 2020.