Aktualno

RAZGOVOR S MATOM FRANKOVIĆEM Imamo rješenje za prometne gužve

mato frankovic 2

Iza nas je još jedna sezona, a dubrovački gradonačelnik Mato Franković izražava zadovoljstvo. Nema ljutitih ugostitelja, a cruiseri nisu pravili veće probleme. Iako se nismo iskazali na Danima hrvatskog turizma, gradonačelnik ističe kako je prema svim pokazateljima Dubrovnik šampion hrvatskog turizma. U razgovoru za DuList govori među ostalim o budućim prometnim rješenjima, kad kreće natječaj za dubrovačku stanogradnju, što je s ‘buffer zonom’, ali i je li u prijateljskim odnosima s Lukšićem.

Je li Dubrovnik ponovno ‘zakinut’ na Danima turizma? Dobio je nagradu za ‘najpametniji’ grad, ali prema izboru jednog portala. U plusu smo, postižemo uvijek odlične rezultate i u ovoj, prema brojnima, lošoj sezoni. Trebamo li se više truditi kako bismo dobili titulu šampiona hrvatskog turizma?
Dubrovnik je šampion hrvatskog turizma, što god drugi mislili. Jednostavno, to primijetite kada prođete kroz naš grad i vidite sve bitne elemente, od hotela, hostela, kampova, plaža, čistoće dubrovačkih ulica, povijesne jezgre do činjenice kako smo napravili promjene u upravljanju destinacijom. Žao mi je što to ne vidi niti Hrvatska turistička zajednica niti Ministarstvo turizma. No, to vide gosti jer je ovo jedan od gradova koji bilježi pluseve u ovoj sezoni, dok su brojni bilježili minuse.

Vaš koalicijski partner Željko Raguž predbacuje Turističkoj zajednici u Dubrovniku nedovoljan angažman. Jesu li možda zbog toga izostale nagrade?
Ne mislim da je to do Turističke zajednice. Grad Dubrovnik je grad Dubrovnik s Turističkom zajednicom i bez nje. Ovdje nije bilo pitanje truda institucije, nego pitanje hoće li nas netko prepoznati. Ja sam se nadao da hoće jer smo napravili veliki odmak i promjenu, što je uočila svjetska turistička organizacija UnWTo, a nisu, opet govorim, Ministarstvo i HTz. To je za zapitati se. Ali ne trebamo se mi zapitati, nego upravo te dvije institucije.

Cilj je da u ovom mandatu započnemo gradnju garaže kod zgrade oTP-a. To bi bila garaža koja bi značajno riješila probleme u prometu, posebno u Vukovarskoj ulici te u Ulici dr. Ante Starčevića. Samim tim bi se povukli automobili s ulica koje bi postale brže i protočnije

Hoće li i smatrate li da bi netko iz DUSTRA-inog kadra mogao biti dobar izbor za novu osobu na čelu dubrovačkog TZ-a?
U Dubrovniku najmanje sto ljudi može biti dobar izbor za čelno mjesto TZ-a. Zašto to kažem? Jer je ovo grad prepun turističkih stručnjaka. Najmanje sto ljudi može biti ministar turizma, a njih također sto može biti direktorom HTz-a. Jer, ovo je uistinu grad koji je ‘rasadnik’ turističkih stručnjaka. U ovom trenutku ne razmišljamo o promjeni čelne osobe u Turističkoj zajednici. O nekom budućem razdoblju u ovom trenutku ne mogu govoriti. Ono što je gospodin Raguž potaknuo te što sam osobno prema Turističkoj zajednici inicirao je, kao predsjednik skupštine Turističke zajednice, želja da se o njenom radu i svemu što je napravila na promociji Grada Dubrovnika raspravi na idućoj sjednici Gradskog vijeća. Tako ćemo, krajem listopada ili početkom studenog kao jednu od točaka imati izvješće Tz-a grada Dubrovnika o djelovanju u razdoblju od protekle dvije godine, odnosno za vrijeme mandata ove Gradske uprave. Vidjet ćemo tako kako stvari stoje. To će našim vijećnicima zasigurno biti interesantno. Riječ je o turizmu, glavnoj gospodarskoj grani Dubrovnika i mislim da je bitno da se o tome raspravlja na Gradskom vijeću.

U planu je izgradnja deset garaža i poboljšanje prometa u mirovanju.
Naravno da je nemoguće to ostvariti tijekom ovog mandata, no cilj je da u ovom mandatu započnemo gradnju garaže kod zgrade OTP-a. To bi bila garaža koja bi značajno riješila probleme u prometu, posebno u Vukovarskoj ulici te u Ulici dr. Ante Starčevića. Samim tim bi se povukli automobili s ulica koje bi postale brže i protočnije. Također, nakon završetka izgradnje ceste od Mosta dr. Franja Tuđmana do Pobrežja, planiramo tamo izgraditi parking s tisuću mjesta čime bi u budućnosti limitirali zonu parkinga u grad. Svi oni koji bi željeli parkirati u gradu, morali bi to napraviti isključivo u garažama, dok bi parkirna mjesta na ulicama bila rezervirana isključivo za građane Grada Dubrovnika. Parkirat će se gore na Pobrežju i onda će se javnim prijevozom voziti do grada. Nema razloga da ‘vučemo’ veći broj automobila u Dubrovnik.

No, niste se dosad dotaknuli konkretnih prometnih rješenja. Jeste li iznašli mogućnosti za poboljšanje?
Postoji cijeli niz rješenja koje sad dovršavamo. Osnovali smo Savjet za promet koji se sastoji od stručnjaka. Promišljaju o određenim olakšicama koje se mogu provesti u prometu. Mala rješenja će riješiti problem jednim dijelom, garaže drugim dijelom, a onda treba vidjeti velike infrastrukturne zahvate što nam je treći i krajnji cilj. Postoje određene zone gdje bi bile sve garaže, odnosno bile bi ‘raspršene’ po gradu. Glavni cilj je da u biti postojeće i dovoljno široke ceste rasteretimo automobila. Sve te ceste, kad ih gledate bez automobila koji su inače parkirani s lijeve i desne strane, mogu postati u velikom broju slučajeva čak i četverotračne. Što znači da bi sama komunikacija na tim područjima bila brža kad bi se ceste oslobodile vozila. Primjerice, jedna garaža bit će u neposrednoj blizini DOC-a koja bi ‘riješila’ dio parkiranih vozila na lapadskim ulicama. Druga garaža za područje Vojnovića nalazila bi se poviše Gospinog polja. Tu je i garaža u Hladnici, na postojećem parkingu ispred Domouprave. Dalje, to je u Gružu garaža na Radeljeviću te još jedna garaža za koju smo ishodovali potrebne dokumente i na čijem glavnom projektu radimo. Još ostaje centar iza grada, odnosno garaža ispod žičare koju ćemo razvijati s grupacijom Lukšić.

Znači u prijateljskim ste odnosima s Lukšićem?
Nismo prijatelji, ali nakon što smo razriješili svoje odnose, sada razmišljamo o razvoju novih projekata. Govorite o prometu u mirovanju kao rješenju.

Dakle, ne razmišljate o intervencijama u određenim ulicama?
Najznačajnija intervencija u ulicama koju ćemo raditi je Projekt Gruž koji je vrijedan otprilike 100 milijuna eura te kojeg bismo financirali europskim sredstvima. Tu se radi o izmicanju prometa ispod razine ceste. Na taj način bi došlo do transformacije Gruža u urbani centar.

Dvije su žalbe uložene na građevinsku dozvolu za izgradnju dvotračne Lapadske obale. Hoće li to usporiti proces realizacije tog nužnog infrastrukturnog projekta?
Svi imaju pravo na izražavanje žalbe, a to su učinile dvije obitelji, jedna na Batali te vlasnici parcele preko puta Inine postaje na Orsanu. Građevinska dozvola ne znači da smo riješili pitanje izvlaštenja. Na njenoj osnovi se pokreće izvlaštenje, što smo mi i započeli. Sudski vještak će izaći na teren i procijeniti vrijednost zemljišta. Na temelju te vrijednosti, mi ćemo ih izvlastiti i isplatiti, a na posjed će nas uvesti policija. Sve bi trebalo biti u redu.

Očekujem da će Dubrovnik, umjesto dnevnih posjeta, dobiti više home port cruisera. To je puno važnije za dubrovačko gospodarstvo nego dnevni posjeti

Imamo li novosti o mogućoj promjeni Zakona o prijevozu u cestovnom prometu?
Idealno je rješenje da na ulicama bude maksimalno 500 taksista. Gospodin Opara i ja uputili smo dva pisma predsjedniku Vlade. Na drugo pismo smo dobili odgovor da će nas Vlada pozvati na razgovor i da će biti organiziran sastanak s ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem i predsjednikom Vlade u listopadu ove godine. Sad čekamo konkretan datum. Razgovarao sam i s gradonačelnikom Zadra te je rekao kako imaju isti problem kao i mi. Problem liberalizacije se počeo negativno odražavati i na taj grad. Tako da, po našoj informaciji, negdje u studenom bi se trebala dogoditi izmjena Zakona. Vjerujem da ćemo ‘uloviti taj vlak’ i promijeniti Zakon. Prema našem prijedlogu, jedinicama lokalne samouprave koje su pod UNESCO-ovom zaštitom, mogu limitirati broj vozila na svom području. Kao što je prije bilo.

‘Aglomeracija Dubrovnik’, projekt vrijedan 650 milijuna kuna ‘zapeo’ je na JASPERS-u. Rekli ste da će se prvi korak napraviti ovo ljeto. Što se zapravo napravilo?
Zbog iznimno visoke vrijednosti projekta i procedure su teže. Završili smo cjelokupnu dokumentaciju koju je trebalo završiti do kraja, predali smo aplikacijski paket. Vjerujemo da ćemo u idućih 15-ak do 20 dana dobiti zeleno svjetlo za taj aplikacijski paket. Nakon toga, s obzirom da je taj projekt vrijedan 100 milijuna eura, ići će se u komisiju u Bruxelles na reviziju. Prema informacijama iz Hrvatskih voda, ta komisija će trajati mjesec dana. Ciljamo ‘uhvatiti’ kraj godine, kad završimo cijeli postupak i potpišemo ugovor. No, teško je vjerovati kako će to 100 posto biti na kraju godine. Najrealnije je da će to biti siječanj. Međutim, ni u čemu nas to ne zaustavlja. Sukladno aplikacijskom paketu, započeli smo s projektima. Raspisali smo natječaj za aglomeraciju Mokošica-Orašac. Riječ je o kanalizacijskoj mreži dugoj 28 kilometara. Sada čekamo da se završi procedura, izabere izvođač i nadzor te bismo u studenom počeli s radovima. Naravno da smo tijekom cijelog tog procesa raspisivanja natječaja išli prema europskim direktivama, dobili suglasnost od svih kontrolnih tijela – Hrvatskih voda koje je PT1 kontrolno tijelo pa do agencije SAFU (Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata) koje je PT2 kontrolno tijelo. U trenutku potpisivanja ugovora, sve te projekte automatski nastavljamo realizirati europskim novcem.

A novi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na Petki?
Očekujemo u prvoj polovici iduće godine raspisivanje natječaja za izgradnju uređaja, ali taj natječaj ide za izradu dokumentacije do građevinske dozvole i izgradnju uređaja – sve u jednom paketu.

Je li riječ o prioritetu među projektima?
Zasigurno da jest. Od svih projekata u Aglomeraciji, najskuplji je i procijenjena vrijednost mu je preko 150 milijuna kuna.

Kad se vratimo unatrag, za 2019. je bilo najavljeno da će u Luku smjeti uplovljavati dva cruisera dnevno te do 5 tisuća putnika. Čini se da to nije bilo tako pa su ljudi brojali i po pet cruisera u Luci.
To nije istina. Dakle, ono što je važno za istaknuti jest da smo u 70 posto slučajeva imali dva cruisera na dnevnom boravku u Gradu Dubrovniku. Ljudi koji broje brodove ne znaju razliku između cruisera i La belle de l’Adriatique koji ima sto putnika. Imali smo situacije kad su određeni fotografi s Mosta dr. Franje Tuđmana fotografirali četiri cruisera u portu. To bi obično bilo četvrtkom. Tada su dva cruisera došla ujutro na dnevni boravak, treći je bio ‘home port’ koji ne opterećuje gradsku infrastrukturu. Ti putnici ulaze u brod, taj se dan checkiraju i odlaze na putovanje. Četvrti cruiser je došao u 13 sati, a prethodna dva su otišla u 13.30 sati. U povijesnoj jezgri je jednom došlo do zagušenja od 2017. do 2019., što opovrgava one koji pričaju o pet ili šest cruisera. Usput, nama je najteži mjesec upravo listopad kada imamo najveći broj cruisera i koncentraciju istovremenih gostiju. Za iduću godinu, prema svemu onome što smo dogovorili s CLIA-om, situacija bi trebala biti još bolja. Doći ćemo do 90 posto vremena kada ćemo imati samo dva cruisera. I ne možemo brojati one koji su na ‘home portu’. Ljudi ne poznaju problematiku, ali onda komentiraju što hoće. No, to je njihovo pravo. Sve opovrgava činjenica da smo u doba Andra Vlahušića imali najmanje dva puta tjedno blokadu Pila i Ploča tijekom cijele sezone. Dodatno smo rasteretili ulice, smanjili 80 posto štandova za suvenire. Svi su zaboravili da su na Pilama i Trgu oružja bili prodavači izleta. Sve smo maknuli i samim time su ulice postale prohodnije te je kapacitet prihvata postao bolji nego prije.

U siječnju će biti poznati uvjeti za dubrovački tip stanogradnje koji će se raspraviti na javnom savjetovanju Grada Dubrovnika kada će svi sugrađani moći reći svoje primjedbe i sugestije

Očekujete li smanjenje broja gostiju s cruisera u 2021. godini kad na snagu stupi cruise turistička pristojba?
Ne očekujem smanjenje, nego još bolje upravljanje brojem gostiju. Očekujem da će Dubrovnik, umjesto dnevnih posjeta, dobiti više home port cruisera. To je puno važnije za dubrovačko gospodarstvo nego dnevni posjeti. Gosti dolaze avionima, koriste hotele, budu u gradu dva dana prije i dva dana poslije. To je naš cilj. Ići u smjeru grada koji će biti home port, čime se smanjuje broj dnevnih posjetitelja.

Za početak sljedeće godine najavili ste definiranje uvjeta za dubrovački tip stanogradnje, za mlade obitelji…
Tako je, u siječnju će biti poznati uvjeti koji će se raspraviti na javnom savjetovanju Grada Dubrovnika kada će svi sugrađani moći reći svoje primjedbe i sugestije. Nakon toga će ići na Gradsko vijeće gdje će još jednom vijećnici raditi reviziju cijelog procesa. Iza toga će, dva mjeseca prije završetka gradnje dubrovačkih POS stanova, biti raspisan natječaj. Konzultirali smo se s APN-om (Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama) koji nam je savjetovao da su imali vrlo loša iskustva kad bi prije izgradnje izabrali stanare. Naime, kad su odabrali ljude koji su trebali živjeti u tim stanovima, onda bi dolazili na gradilišta, a to želimo izbjeći. Ljudi će biti izabrani putem natječaja nakon što stanovi budu završeni. To je važno. Idemo i s novim modelom, a to je ‘30 puta 30’, odnosno za 30 obitelji 30 tisuća eura čime će se sufinancirati kupnja stana. To će krenuti od iduće godine, a uvjeti će biti kao i za dubrovački POS. Želimo ‘pogoditi’ točno one ljude kojima su stanovi potrebni.

Kako ćete izbjeći onu vječnu tezu ‘uvjet je neka jaka veza’?
Nema veza. To će biti sve jasno i transparentno. Svatko će moći vidjeti koliko tko ima bodova u tablici. Neće biti nikakvih veza, nego će sve ići po zaslugama, kako nekome i pripada.

Kasni projekt dodjele zemljišta na Pobrežju. Koji su konkretni problemi?
Imali smo problema u manjkavoj projektnoj dokumentaciji izgradnje ceste prema Pobrežju. Taj problem smo uvidjeli nakon što smo završili natječaj, izabrali izvođača i kad smo krenuli iskolčit cestu, na samom smo fizičkom terenu vidjeli da je riječ o malom obuhvatu. Uhvatilo se samo onoliko koliko je cesta široka. Išli smo na izmjenu dokumentacije jer po novim uvjetima Zakona o cestama, obuhvat mora biti znatno širi nego što je široka sama cesta. Sve smo morali ponoviti ispočetka. To nam je oduzelo punih godinu dana, o čemu smo se i dogovorili s izvođačem da ne bismo ušli u problem prilikom gradnje. Puno je bolje bilo sačekati i izvlastiti kako treba. Tijekom idućih dana potpisat ćemo ugovore s većinom suvlasnika zemljišta prema Pobrežju, a svi oni suvlasnici koji ne žele potpisati izvlaštenje iz nekog razloga i da ih grad na taj način obešteti, putem Državne će uprave biti pozvani na ročišta. Na kraju će se proces završiti isplatom. To bi sve trebalo biti okončano najdalje do 1. studenog. A mi vjerujemo da ćemo do 15. listopada uvesti izvođača u posao.

mato frankovic 1

Je li moguće realizirati drugi most za trasu brze ceste, a da nije preko Omble?
Ovdje je riječ dakako o vrućoj temi prolaska brze ceste područjem Rijeke dubrovačke? Pregovaramo aktivno s Hrvatskim cestama i tražimo neka druga rješenja. A to je da se umjesto vijadukta, kojeg su planirali preko Omble, napravi viseći most. Rekli smo im da smo protiv svega što može utjecati na rijeku Omblu i da će naravno biti problematično zbog studije utjecaja na okoliš. Zagovornici smo da se s Mosta dr. Franja Tuđmana skrene lijevo prema Sustjepanu i da se dalje ide prema Brgatu. Mislim da područje Mokošice ne bi trebalo opterećivati. Razmotrit će sve opcije, no da se ne bi gubilo vrijeme, rekli smo Hrvatskim cestama da je naš prioritet brza cesta od Grada do Zračne luke. Za to su Hrvatske ceste dobile suglasnosti od Grada Dubrovnika, Općina Župe dubrovačke i Konavle, što dosada nije bio slučaj. Ovaj projekt je nešto što moramo dovesti do kraja. Trebalo ga je napraviti – jučer. Projekt brze ceste Zračna luka – Grad sigurno će se ostvariti, a što se tiče Omble preoprezni smo zbog njene same vrijednosti. Ipak nam okoliš mora biti na prvom mjestu.

Kad će se realizirati projekt nove sportske dvorane?
Planiramo završiti projektiranje krajem iduće godine i dobivanje potrebnih građevinskih dozvola. Sam početak gradnje planiramo u 2021. godini. Paralelno s tim procesom, ako sve bude u redu, prijavit ćemo se za energetsku obnovu postojeće sportske dvorane krajem 2019. godine. Pripremili smo dokumentaciju za ovaj projekt koji je vrijedan preko 15 milijuna eura. U potpunosti bismo rekonstruirali dvoranu. Velika je i kvalitetna te bi ju bilo šteta srušiti. Nju ćemo energetski obnoviti, a pored nje ćemo izgraditi novu trodijelnu dvoranu.

A parking?
On će biti ispod zemlje.

Kuću u Ulici Ilije Sarake odlučilo se prenamijeniti u školu, a obnovu bi vodila Zaklada Caboga Stiftung. No, tamo je još bespravni stanar gospodin Bušlje koji tu kuću i iznajmljuje. Ima li pomaka oko rješenja tog spora?
Nalazimo se u pravnoj zavrzlami. Grad Dubrovnik je taoc tih procesa. Zaklada Caboga je odlučila pomoći te smo s njima i s Biskupijom održali sastanke. Tražimo pravni modus kako to riješiti. Morat ćemo s gospodinom Bušljom postići izvansudsku nagodbu te u konačnici postići da izađe iz stana. To je vrlo težak i mučan proces. Jer, imamo nešto što nam je povjerila Biskupija, nešto što je dobro i plemenito. Uz to, Zaklada Caboga želi dodijeliti 2 milijuna eura, a istovremeno imate čovjeka koji nema na to pravo i na neki je način zgradu uzurpirao i koristi. Sporost sudske administracije dovela je do toga da sve traje skoro šest godina. Nemam komentara, osim da činimo sve da pokušamo riješiti taj proces. Zahvaljujući upornosti Zaklade Caboga, vjerujem da smo pri samom kraju.

Kajakaši su izrazili kako bi se s Pila preselili na Posat i na Sv. Jakov. Što mislite o tome?
Mislim da to sve skupa treba dobro razmotriti. Kajaci su dobri za ponudu Dubrovnika, no istovremeno treba postojati velika kontrola nad njima. Ozbiljno ugrožavaju pomorsko prometovanje. Imamo puno žalbi naših pomoraca koji plove oko povijesne jezgre. Moramo ih svakako imati u ponudi, no potrebno je imati mjeru. Park u Pilama nije mjesto gdje bi trebali biti kajaci. Svakodnevno smo svjedoci žalbi ljudi nakon što vide hrpu kajaka usred parka koji je ionako u očajnom stanju. Ugovorili smo izradu projektne dokumentacije parka u Pilama. Ako projekt bude gotov u veljači iduće godine, krenuli bismo s radovima. Želimo ga u potpunosti transformirati, ozeleniti, posaditi cvijeće i da bude ono što park treba biti. Danas taj park izgleda kao da je mjesto kojem je Bog davno rekao: ‘Doviđenja’ i kao da nikoga nije briga. Park ne smije tako izgledati, na samom ulazu u povijesnu jezgru. Nažalost, godinama je bio zapušten. Uz park u Pilama, dovršavamo i projekt parka na Brsaljama, ispod platana koji bi se također trebao realizirati u idućoj godini. Nadam se kako ćemo uspjeti do sezone 2020. godine oba parka urediti. To bi bilo odlično.

Što je s ‘bufferom’ i kad će biti gotova konzervatorska podloga? Kad će se implementirati u prostorne planove? Trebala je podloga biti gotova u travnju ove godine.
To je sve istina. Ovo je prva konzervatorska podloga koja se radi u RH. Kad se krenulo ‘duboko’ raditi, onda se vidjelo koliko je to zahtjevan proces i da sve doslovno treba propisati. Zašto sve? Kako sam Konzervatorski odjel ne bi imao drukčije prakse, ovisno o kojem se konzervatoru radi, nego da sve bude jasno označeno. Jedinstven je ovo dokument na kojem ne radi samo Konzervatorski odjel u Dubrovniku, nego i službenici Ministarstva kulture te ostali djelatnici drugih Konzervatorskih odjela u Hrvatskoj. Nedavno smo održali sastanak. Napravili su 70 posto posla i rekli su mi da se nadaju da bi sve skupa trebalo biti gotovo do kraja ove godine. Što znači da bismo onda uz to mogli odmah raspisati izmjene i dopune GUP-a Grada Dubrovnika. Bez toga ne možemo jer nam je to ključno, obzirom da prilikom raspisivanja GUP-a moramo reći što mijenjamo. Ta nam je konzervatorska podloga u tom slučaju nužna. Njena izrada traje dugo, ali ako će to biti dobro i kvalitetno, onda se isplati čekati jer nam to znači bolju i kvalitetniju budućnost po pitanju prostornog planiranja na području Dubrovnika. I nešto što se više neće moći mijenjati. Neće se moći više raditi planove po narudžbi kao što je bio plan iz 2014. godine – onome tko vam se sviđa, dajte mu građevinsko zemljište, onome tko vam se ne sviđa, nemojte dati.

Krajem godine u blizini Grabovice počet će se graditi azil. Znamo li točan datum?
Tijekom listopada bismo trebali dobiti gotove projekte. Kad ih dobijemo, krećemo u raspisivanje javne nabave i početak same izgradnje azila. Projektantice nas uvjeravaju da će to biti u prvoj polovici listopada. Riječ je o opsežnoj dokumentaciji i čekamo da sve bude gotovo te da konačno počnemo graditi ono što se očekuje dugo vremena. A kad sve počne, pozvat ću sve medije da dođu na samu lokaciju. Jer uistinu, kad dođete tamo, vidjet ćete da odlagalište Grabovica ne opterećuje tu lokaciju.

Dobro, neće dotad biti Grabovice.
Pa Grabovica bi trebala biti zatvorena paralelno kad se završi azil.

Gdje ćemo sa smećem? Imamo li rješenje prije Neuma?
Nažalost, nema rješenja prije Neuma. Morat ćemo se snalaziti i odvoziti smeće izvan županije. U prvom slučaju, dok Pelješki most ne bude gotov, to će rješenje biti trajekt. Preko BiH kamionima ne možemo. Grabovici je ostalo do godine dana rada. Više prostora nema. U ovom trenutku provodimo sanaciju Grabovice i ona polako ide prema svome kraju. Nama preostaje odvoz smeća trajektima prema Pločama i od tamo prema prvom odlagalištu koje nam odredi resorno Ministarstvo zaštite okoliša.

Kasnimo li s edukacijom i razdvajanjem smeća?
Kasni cijela Hrvatska. Ministarstvo je pokrenulo projekt edukacije kroz europske fondove i nabavu novih spremnika. Puno kasnimo, a činjenica je da svako kućanstvo danas napravi deset puta više smeća nego prije 10 godina. Zato se Grabovica punila ovim intezitetom. Ljudi će na samom početku vjerojatno biti ljuti zbog uvođenja novih spremnika i otpadomjera, no u konačnici će vidjeti da je to nešto dobro. U svim europskim državama zarađuje se na smeću, a u nas predstavlja trošak. Starijim će ljudima možda biti teže, no prema europskoj direktivi, svi će se morati služiti otpadomjerima. Inače, za obiteljske kuće se predlažu kante za smeće.

Kako je prošla sezona, ima li ljutih ugostitelja?
Ne vidim razloga zašto bi itko bio ljut. Grad Dubrovnik je otvoren i naklonjen prema ugostiteljima, osim što inzistiramo da se poštuje red i pravila. Ako se ne poštuju, onda se uklanjaju stolovi. Jedan smo od rijetkih gradova koji je zaštitio svoje ugostitelje i nećemo ići na natječaj za prostore koji su u vlasništvu Grada Dubrovnika, a u kojima se nalaze ugostitelji, iako bismo to mogli raditi prema novom Zakonu gospodarenja imovinom. Mi smo pronašli način kako bismo produljili ugovore sa svim postojećim ugostiteljima u Dubrovniku. Najam će biti cjenovno veći. Neće biti manji niti isti. Javnu površinu, čija će cijena biti ista kao i prije, produljit ćemo na pet godina, točno koliko traje i zakup. Vjerujem da će ugostitelji na to gledati pozitivno. Nitko na ovaj način nije gledao ugostitelje kao što smo mi. Inače, prema dosadašnjim informacijama, šest se ugostiteljskih objekata javilo za rad tijekom zimskog razdoblja. Njima se javna površina neće naplaćivati. Također, cijena zakupa će se povećati i ostalim korisnicima gradskih prostora.


PAZI, SNIMA SE!
Stižu top glumci
Hoće li se snimati nova serija Carnival Row? Ako da, koliko im je naplaćeno snimanje na javnim površinama? Hoće. Napamet ne znam koliko će biti naplaćeno, ali je sve odrađeno sukladno pravilniku. To njima nije predstavljalo problem i smatraju to sasvim normalnim. Održali smo jedan od operativnih sastanaka za seriju. Sve je dogovoreno te ćemo ovu zimu imati snimanje serije za koju svi predviđaju da će doživjeti veliki uspjeh. Hoće li doći Orlando Bloom, ne znam… Ali je sigurno da će od top 5 glumaca, zasigurno doći njih troje.

Razgovor objavljen u tiskanom izdanju DuLista 9. listopada 2019.

Pročitajte još

TRNOVIT PUT Priča Biljane Brdar i Ivice Miložića Miže o 3.333 kilometra Camina

Dulist

MUZEJI I GALERIJE KONAVALA Poziv na dječje božićne radionice

Dulist

DANAŠNJI RASPORED CISTERNI Vrbica, Štikovica, Mali i Veliki Zaton

Dulist