Udruga Dubrovnik Regija potaknuta poslala je otvoreno pismo Vladi RH s nizom pitanja na koje traže odgovor, a vezano uz zapostavljanje Dubrovnika kada je o projektima riječ, kao i o prometnoj izoliranosti. Otvoreno pismo prenosimo u cijelosti:
Potaknuti člancima na hrvatskim portalima odlučili smo Vam se obratiti ovim otvorenim pismom i pitanjima na koja odgovore, vjerujemo, želi čuti svaki stanovnik ove najjužnije hrvatske regije. Od osamostaljenja Hrvatske je prošlo preko dvadeset godina, a da se u ovaj kraj južno od graničnog prijelaza Bistrina iz državnog proračuna uložilo vrlo malo ili nimalo. S druge strane ovaj kraj prilično puni državni proračun, a nerijetko Vam služi kao jedan veliki hrvatski izlog kojim se volite pohvaliti cijelome svijetu, jer, koliko god Vi to zanemarivali, Dubrovnik je ono po čemu se prepoznaje Hrvatska. Stanovnicima ove regije je dosta toga pa Vas molimo da se očitujete.
Prvi članak se tiče kapitalnih investicija vezanih uz grad Zagreb. Naime nekoliko portala je prenijelo vijest o preko milijardu eura vrijednom projektu „Zagreb na Savi“ koji obuhvaća gradnju podzemne željeznice, viseće autoceste, hidroelektrana, ali i nove zgrade Vlade RH, a projekt bi, prema napisima na portalu dnevnik.hr, trebao biti dovršen do 2020. godine. Nas stanovnike Grada Dubrovnika i cijele naše regije od Korčule do Prevlake zanima sljedeće:
1.Iz kojih sredstava će se financirati najavljeni projekti ako ste već u nekoliko navrata rekli da odustajete od gradnje autoceste prema Dubrovniku upravo zbog nedostatka sredstava?
2.Hoće li od tih sredstava ostati koja kuna koja bi se mogla uložiti u neki projekt u ovoj regiji a da taj projekt nije u interesu krupnog kapitala?
3.Dokad ćete ulagati u ovako neravnomjeran razvoj Hrvatske?
Drugi članak na koji želimo čuti odgovore na naša pitanja, koji je također objavljen na hrvatskim portalima, je onaj u kojemu pomoćnik ministra za komunikaciju i transport Bosne i Hercegovine Izet Bajrambašić govori o rješenju povezivanja Dubrovnika s Hrvatskom kroz Neum, koje je izradilo njegovo ministarstvo, a za koje kaže kako će ga sufinancirati Europska Unija. Ono što nas zanima je sljedeće:
1.Kad će se i na koji način krajni jug Hrvatske povezati s maticom?
2.Kojom točno trasom mislite povezati Dubrovnik s ostatkom Hrvatske?
3.Planirate li cijelom trasom gradnju autoceste punog profila ili neke druge vrste prometnice?
4.Da li će Republika Hrvatska Republici Bosni i Hercegovini morati platiti neku cijenu za ustupanje ovoga koridora te, ako hoće, kolika i kakva bi to bila cijena?
5.Tko će uz Europsku Uniju sufinancirati izgradnju predloženog koridora?
6.Na koji način mislite riješiti probleme loše cestovne infrastrukture i povezanosti poluotoka Pelješca, pa samim tim i otoka Korčule i Lastova?
Unaprijed Vam se zahvaljujemo na odgovorima – stoji u pismu udruge Dubrovnik Regija