Grad Dubrovnik je prvih šest mjeseci ove godine završio s 44 milijuna kuna manjka, a kad se tome pridoda preneseni višak, manjak iznosi 20 milijuna kuna. Rekla je uvodno pročelnica za financije Anita Burić na sjednici Gradskog vijeća, na točki o izvršenju proračuna za šestomjesečno razdoblje. Grad ima trenutno i četiri aktivna kredita, a rashodi za zaposlene, točnije za plaće iznose 53 milijuna kuna, s tim da na plaće zaposlenika Gradske uprave ide 17,4 milijuna kuna, a ostatak se odnosi na plaće zaposlenika ustanova te Javne vatrogasne postrojbe.
Vijećnica Katarina Doršner napomenula je kako u kreditnom zaduženju nema ničega lošega, te da su se zaduživale i bivše gradske uprave.
-Nema razloga širiti paniku, vidi se da smo ušli u predizbornu kampanju, a nije vrijeme za to. Grad troši novac vrlo promišljeno – rekla je.
Nikša Selmani dao je nekoliko primjedbi.
-Srđ je Grad nastoji stalno nametnuti gradonačelniku dijalog uz kreiranje ovog proračuna. Uspjeli smo odraditi dva sastanka i bili su svrsishodni. Naša preporuka je da to radimo i ranije i da stvorimo zajednički proračun, jer je to proračun svih građana Dubrovnika – rekao je Selmani.
-Rashodi za zaposlene porasli su za 32 posto u odnosu na prošlu godinu. U trenutku kad se režu troškovi i investicije, ovo građanima jako bode uši i zanima me zbog čega je to tako veliki iznos – istaknuo je Selmani.
Gradonačelnik Mato Franković rekao je kako je ovo izvještaj o ostvarenju proračuna za prvih šest mjeseci.
-Na ovaj način vidimo koliko je COVID kriza utjecala na financijske tokove Grada. Unatoč želji pojedinaca koji žele situaciju prikazati katastrofalnom pa čak reći i da ćemo biti u bankrotu, to nije istina. Mi smo kao grad unutar RH jedan od najpogođeniji jedinica lokalne samouprave jer smo visoko ovisni o turizmu – rekao je uvodno.
Rekao je kako cijeli svijet muči isti problem. Osvrnuo se na sastanak s premijerom na kojem se tražila pomoć države za našu županiju.
-I iduća sezona će biti izazov ako ne bude cjepiva – rekao je Franković. Ove godine pad prihoda iznosi 77,5 milijuna kuna. Rashoda je lani bilo 293 milijuna kuna, a ove 250 milijuna kuna, što je smanjenje za 42 milijuna kuna. No, rekao je kako je to još nedovoljno za postizanje financijskog balansa. Nedostaju 22 milijuna kuna.
-Sad radimo mjesečne planove financijskih sredstava i zbog toga nismo nijedne sekunde bili u minusu po tekućem računu – rekao je Franković.
Smanjene su plaće zaposlenicima za 10 posto, smanjena su davanja određenim tvrtkama, a s izvođačima radova dogovorena je usporenija dinamika izvođenja radova kako bi mjesečni izdatci bili manji, a u gospodarstvo je uloženo 16,8 milijuna kuna.
-Morali smo pomoći ugroženim skupinama i to je najveći teret na leđima jedinice lokalne samouprave. Zadržali smo likvidnost te smo pokazali financijsku odgovornost prema onima koji su u potrebi. Nije lako održavati ovo stanje kad je kasa prazna, ali se može – rekao je gradonačelnik.
Vijećnik Jadran Barač osvrnuo se na pravilnik o financiranju medija, ali i na rast rashoda za zaposlene. Ustvrdio je da se svake godine na toj stavci dodaje 7, 8 milijuna kuna.
-Imamo možda jednu od najjačih medijskih scena i ne vidim tu nikakav problem. Uvijek možemo dodatno pojašnjavati, a uskoro će vam biti na raspolaganju dnevni utrošak proračunskih sredstava – rekao je gradonačelnik. Možda će to nekoga i spriječiti u kandidaturi za gradonačelnika, znakovito je rekao za kraj.
Ivan Maslać rekao je kako se sve svodi na COVID priču.
-U situaciji gdje su svi prihodi u padu, gradonačelnik i Grad povećavaju pomoć i stanovnicima i privatnim poduzetnicima – rekao je dalje Maslać dodavši kako treba zadržati corpus gospodarske djelatnosti jer će nas to u budućnosti izvući. Drago mu je, rekao je, što su projekti nastavljeni.
-Vaš je posao da omogućite građanima da im standard ne pada – rekao je Maslać.
Matija Čale Mratović rekla je kako zabrinjava pad poreza i prireza na dohodak te prihodi od poreza na promet. Zabrinjava je i pad komunalnog doprinosa i naknada.
-Imam osjećaj da se ponašamo kako 149 milijuna kuna manje prihoda nije neki iznos – rekla je vijećnica Čale Mratović te kao da će COVID sutra čarobno prestati, no ona je uvjerena kako kriza neće tako brzo proći.
-Grad se nalazi u teškoj financijskoj situaciji te smo izgubili svoj potencijal za zaduženje. ovo je zadnje zaduženje ako se zakonski okvir ne promijeni. Ako smo sad na 12 posto uz ovaj novi kredit, a zadužujemo se na temelju rezultata 2019., ulazimo u iduću godinu s razvojnim teretom. Tu je uloga gradonačelnika dosta značajna i sam premijer je konstatirao da je Dubrovnik u teškoj situaciji – rekao je vijećnik Maro Kristić.
Netko svoj posao ne radi dovoljno dobro jer se ne mogu dogoditi takvi propusti u planiranju financiranja vrijednih projekata, rekao je Kristić osvrnuvši se na projekt izgradnje ceste od Mosta do Pobrežja jer su troškovi s 32 milijuna kuna narasli na više od 50.
Gradonačelnik Mato Franković rekao je kako se lažno pokušava reći iznos koji nema veze sa stvarnim stanjem. Rekao je kako 52 milijuna kuna nije iznos koštanja te ceste, jer je ugovor potpisan na 32 milijuna kuna, plus dodatak ugovora od 8 milijuna kuna, što je 40,7 milijuna kuna kao izvorni trošak ceste uz natječaj za pokos koji iznosi 6,6 milijuna kuna. Izvorno je to 47 milijuna kuna za cestu.
-To je bila nedostupna dionica, geomehanika je rađena gdje je bilo dostupno. Nakon iskopa pokazalo se da to nije dobra zaštita te je predloženo da ne radimo zaštitnu mrežu već da se rade torketi – rekao je gradonačelnik. Dodao je kako je trebalo sanirati i odlagalište.
-Cesta nije koštala 52 milijuna kuna i svi znamo da to nije istina – rekao je te dodao da je za sve proveden postupak javne nabave.
Marko Potrebica rekao je kako se ovakve stvari događaju, no da se kapitalni projekt problematizira jer idu izbori.
-Vjerujem da su izvođači i nadzor utvrdili nedostatak u odnosu na projekt, ali se potpuno krivo planiralo u proračunskom smislu i dezinformiralo – rekao je Jadran Barač.
Nakon rasprave, koja je uglavnom bila sumjerena na radove na cesti Most dr Franja Tuđana – Pobrežje, prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna je usvojena s pet glasova protiv i tri suzdržana.