Prije točno 30 godina, u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu službeno je puštena u rad hrvatska akademska i istraživačka računalno komunikacijska mreža, utemeljena na IP protokolu i njezina poveznica na globalnu mrežu internet čime je i službeno započelo doba interneta u Hrvatskoj. Uspostavljena internetska veza Hrvatske sa svijetom bila je veza prema Sveučilištu u Beču kapaciteta 9.6kbps (9600bit/s). Veza je uspostavljena u sklopu projekta izgradnje nacionalne akademske mreže – Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET.
Projekt je pokrenulo tadašnje Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike u listopadu 1991. godine uz neposrednu potporu prof. dr. sc. Branka Jerena, tada zamjenika ministra znanosti, tehnologije i informatike, kasnije ministra znanosti i rektora Sveučilišta u Zagrebu. Na jesen 1991. godine formiran je Odbor za akademsku mrežu kojeg je vodio doc. dr. sc. Predrag Pale s tadašnjeg Elektrotehničkog fakulteta (danas FER) Sveučilišta u Zagrebu, a u odboru su još bili Ivan Marić i Velimir Vujnović iz Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (Srca), Darko Bulat s Instituta Ruđer Bošković i Ljubimko Šimičić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Cilj Odbora je bio organiziranje mreže koja će omogućiti komunikaciju svakom znanstvenom radniku ili studentu sa svim znanstvenim radnicima u Republici Hrvatskoj i cijelom svijetu.
Ideja o stvaranju zajedničke nacionalne računalno-komunikacijske infrastrukture i uvođenja interneta u Republici Hrvatskoj počela se realizirati 1991. godine u Sveučilišnom računskom centru Sveučilišta u Zagrebu, kojem je odbor povjerio izgradnju i administriranje mreže i podršku korisnicima, a mreža je dobila i svoje ime: CARNET – Croatian Academic and Research Network (Hrvatska akademska i istraživačka mreža).
U prvim godinama, uz izgradnju računalno-komunikacijske mreže koja je povezala gotovo sve akademske ustanove u Republici Hrvatskoj, ostvarena su i dva važna iskoraka: uz već navedenu uspostavu prve internetske veze Hrvatske prema svijetu, 17. studenoga 1992. godine, nekoliko mjeseci kasnije, 27. ožujka 1993. godine započela je registracija i rad nacionalne vršne internetske domene .hr.
Prve ustanove koje su bile uključene u nacionalnu akademsku i istraživačku mrežu i koristile međunarodnu internetsku vezu bile su Ekonomski fakultet u Osijeku, Elektrotehnički fakultet u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Institut Ruđer Bošković, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu i Tehnički fakultet u Rijeci. Putem javnog računala u Srcu pristup internetu bio je omogućen i svim građanima Hrvatske.
– Ideja o izgradnji nacionalne akademske mreže na novom internetskom protokolu te njezino povezivanje s drugim sličnim mrežama u mrežu svih mreža (internet) došla je iz akademskih krugova, a punu političku podršku dobila je s najviših mjesta u tadašnjem Ministarstvu znanosti i tehnologije. Cilj je bio povezati svakog znanstvenika u Hrvatskoj s njegovim kolegama u svijetu, a u ostvarenje tog cilja bili su uključeni ljudski i telekomunikacijski resursi Srca. Od inicijalnog sastanka koordinacijskog tijela za uspostavu nacionalne akademske mreže (3. listopada 1991. godine) do uspostave akademske mreže i spajanja na internet vezom od Srca do Sveučilišta u Beču (17. studenoga 1992. godine), prošlo je nešto više od godinu dana, a proces stavljanja Hrvatske na internetsku kartu završio je nekoliko mjeseci nakon toga uvrštavanjem vršne nacionalne domene „hr” . Iz današnje perspektive to izgleda nestvarno brzo. Internet je, naravno, od tada doživio mnoge promjene, proširio se iz akademskog okruženja na sva područja društva i gospodarstva, no ova početna ideja o povezivanju ljudi te razmjeni znanja i ideja bez granica i dalje je u njegovoj osnovi. Budućnost interneta izazovno je predvidjeti, ali siguran sam da će ta osnovna ideja zbog koje je nastao i dalje živjeti, danas više nego ikad, a sve kako bismo odgovorili na globalne društvene izazove te unaprjeđivali naše živote što nam uspijeva već 30 godina – istaknuo je Ivan Marić, ravnatelj Srca.
– Započeli smo rad kao prvi i jedini pružatelj internetskih usluga u Hrvatskoj, dok danas CARNET mreža povezuje više od 4130 lokacija znanstvenih, obrazovnih te drugih javnih i državnih ustanova širom Hrvatske, a naši korisnici na raspolaganju imaju preko 70 usluga. Internet je prisutan u gotovo svim sferama naših života. S jedne strane, dostupno nam je više informacija nego ikada, a s druge se trebamo zapitati koliko algoritmi oblikuju naš identitet i utječu na stvaranje našeg doživljaja stvarnosti te kako iskoristiti sve što nam internet i digitalne tehnologije donose. Cilj svih naših aktivnosti je digitalna preobrazba obrazovnoga sustava po mjeri čovjeka – obuhvatili smo upise, praćenje polaznika tijekom cijelog procesa obrazovanja, digitalizaciju nastavnih i poslovnih procesa osnovnih i srednjih škola, visokog obrazovanja te razvoj računalnih mreža. Poseban naglasak u nadolazećem razdoblju stavit ćemo na podizanje razine digitalnih vještina, posebice napredne digitalne pismenosti kako bi naši korisnici bolje razumjeli i na siguran način koristili digitalne tehnologije. Jako nam je važno naglasiti da u svim našim naporima interes naših korisnika stavljamo na prvo mjesto. Digitalizacija je tu da služi ljudima, a ne obrnuto – naglasio je Hrvoje Puljiz, ravnatelj CARNET-a.
– Digitalna transformacija danas tehnologijom najbrže mijenja živote u odnosu na promjene koje su bile u proteklih trideset godina od uspostave interneta u Republici Hrvatskoj i od nas traži znanje upravljanja tehnologijom, ponašanjem u virtualnom svijetu, edukacije i digitalne vještine, ustvari nov način razmišljanja. Nakon što je internet prihvaćen u znanstvenim krugovima i akademskoj zajednici, počela je njegova primjena i u širem smislu, u području građanstva. Jedan od relevantnih podataka koliko se proširila upotreba interneta u našoj domovini je podatak kako danas na portalu e-Građani imamo preko 1,7 milijuna jedinstvenih korisnika, dok ukupni broj prijava na portal e-Građani od pokretanja sustava prelazi brojku od 115 milijuna. Dostupne usluge preko interneta, poput elektroničke pošte i web sadržaja, kao i društvene mreže, svakodnevica su u našem današnjem digitalnom društvu. Sadržaji i uređaji koji nas okružuju svakim danom sve su više i više povezani s internetom. Danas je internet okosnica razvoja digitalnog društva. Digitalna transformacija se događa sada i ovdje, ona je proces koji obuhvaća sve segmente društva, a tehnologije koje su ranije bile budućnost poput AI, Blockchaina, IoT-a, Big Date i 5G-a sada su digitalna sadašnjost. Za Hrvatsku to su prilike koje moramo iskoristiti i ne sumnjam da ćemo sinergijom to i učiniti – izjavio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić.