Još krajem 2020. otpočele su pripreme za ovogodišnje turističko razdoblje. Prema predviđanjima struke ona bi svakako trebala biti uspješnija, nego li ona lanjska. Jamac ovome je, navode, cijepljenje protiv koronavirusa koje, međutim, znaju već i golubovi na Zelenoj placi, ne teče po planu. Unatoč tome brojne aviokompanije najavile su uspostavu reda letenja s hrvatskim obalnim zračnim lukama još ovog proljeća pa će shodno tome, očekuju u tamošnjim tvrtkama, u sezoni narasti i broj turista. Upitali smo ih jesu li korigirali aerodromske pristojbe koje utječu na cijene karata te kakvom politikom namjeravaju privući operatere.
Cjenik nije mijenjan
— U predsezoni početak prometovanja je najavilo 36 prijevoznika s ukupno oko 2.100 letova i 714.306 sjedala. Bez obzira na već najavljene letove, objektivno možemo očekivati znatno manji broj letova u predsezoni zbog znatno pogoršanog epidemiološkog stanja u državama iz kojih su nam najavljeni letovi. Zrakoplovni prijevoznici će se prilagođavati stanju bookinga svojih letova, a popunjenost letova će ovisiti izričito o booking-u turističkih smještajnih jedinica na području naše županije te jasno i o početku otvorenosti hotela – poručili su za DuList iz Zračne luke Dubrovnik.
Među prijevoznicima koji su najavili prometovanje u predsezoni je oko 34 posto koji su niskotarifni, iznijeli su. U ljetnoj sezoni 2021. Zračna luka Dubrovnik pak očekuje blagi oporavak prometa te ukupno oko 917.000 putnika što predstavlja rast od oko 270 posto u odnosu na 2020. godinu. Što se tiče cijena, otkrili su nam, napravili su iznimno veliki iskorak, temeljem Poticajne politike, koja je dostupna svim korisnicima njihovih usluga pa su tako konkurentni u odnosu na nama slična sredozemna turistička odredišta. Cjenik aerodromskih usluga, međutim, nije mijenjana od 1. travnja 2020.
— Zračna luka Dubrovnik objavila je nove ‘Poticajne mjere Zračne luke Dubrovnik zrakoplovnim prijevoznicima’ koje su stupile na snage s početkom zimske sezone 2020/2021., tj. u listopadu 2020. U sklopu novih Poticajnih mjera su definirane ‘Poticajne mjere za oporavak međunarodnog prometa za ljetni red letenja 2021.’. U skladu s ovim programom mjera, svi zrakoplovni prijevoznici koji će obavljati redovne letove na svojim međunarodnim rutama u ljetnoj sezoni 2021. će dobiti poticajne mjere za putnički servis – objasnili su iz Čilipa.
Iznos poticaja u predsezoni 2021. je sedam eura po odlaznom putniku, u glavnoj četiri eura po odlaznom putniku te u postsezoni pet eura po odlaznom putniku. Naknade za slijetanje i uzlijetanje definirane Cjenikom aerodromskih usluga, također, dodali su, nisu mijenjane. Prostora za optimizam ima i u Zračnoj luci Split odakle nam Mate Melvan, voditelj prihvata i otpreme putnika, govori kako svi avioprijevoznici koji su do sada letjeli u Zračnu luku Split žele zadržati svoje povijesno stečene slotove čime nedvojbeno iskazuju interes za buduću suradnju.
— Trenutačno najavljeni broj prijevoznika i broj linija odgovara prometu iz 2019. godine, a udio low cost prijevoznika je bio oko 50 posto u ukupnom prometu putnika. U najavi je izmjena Uredbe EU 95/93 koja bi potaknula avioprijevoznike da donesu odluke za sezonu 2021., a bez posljedica na stečena prava iz vremena prije pandemije. Očekivanja su da bi se sredinom ožujka 2021. godine mogla dobiti jasnija informacija od avioprijevoznika po pitanju destinacija i broja letova nakon usklađivanja s navedenom izmjenom Uredbe – iznio je Melvan.
Zračna luka Split je u svom poslovnom planu za 2021. predvidjela promet putnika od 1.3 milijuna što je dvostruko više od prometa u 2020. te čini 40 posto prometa od rekordne 2019. Do korekcije plana, ističe Melvan, može doći u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije, problema s cijepljenjem stanovništva te nedostatka zajedničkog protokola o testiranju putnika u zračnom prometu na razini EU te globalno. Početkom pandemije u 2020. aktivirali su i poticajni program mjera kojeg inače koriste u zimskom razdoblju sa smanjenim prometom te su ostvarili ukupni promet od 674.633 putnika.
— Iznos aerodromskih naknada za slijetanje i polijetanje nismo mijenjali. Ove godine ćemo ponuditi prijevoznicima smanjenje naknade za putnički servis u iznosu od tri eura – komentirao je. U Zračnoj luci Zadar, kako nam je otkrio glasnogovornik Nikola Barać, red letenja za sezonu 2021. još je u pripremi, do njegove službene objave potkraj ožujka, stoga nisu bili u mogućnosti odgovoriti na naša pitanja. Ipak, objašnjava, neke od aviokompanija, primjerice Ryanair, već su objavile na svojim Internetskim stranicama da će prolongirati početak sezone letenja za 1. svibnja i to prema svim zračnim lukama u Hrvatskoj.
Aviokompanije u teškoj situaciji
— Ryanair je za sezonu 2021. ponudio 18 linija za Zadar, s tim da će od početka travnja početi letjeti samo s jednom linijom za Düsseldorf, dok će većina linija započeti u svibnju i lipnju. Cjenik usluga u zračnom prometu nije mijenjan i objavljen je na Internetskim stranicama Zračne luke Zadar – podvukao je Barać. Hoće li spomenute mjere biti dovoljne kako bi privukle projiciran broj putnika u zračne luke, upitali smo Tonća Peovića, direktora Zračne luke Brač. On smatra da su navedene prognoze o početku oporavka zračnog tržišta poslije Uskrsa preoptimistične te vjeruje kako bi prvi ozbiljni val turista mogao doći tek sredinom ili krajem svibnja.
— Zbog prirode poslovanja zračne luke i zračni prijevoznici imaju različiti ekonomski model. Za razliku od zračnih prijevoznika, zračne luke imaju veliki kapital i relativno mali godišnji obrt prihoda i rashoda preko računa u odnosu na temeljni kapital. One zato duže i lakše mogu savladati ovakve krize, dok prve, u pravilu, nemaju u svom vlasništvu niti zrakoplove već ih uzimaju na leasing pa im je temeljni kapital vrlo mali u odnosu na prihode ili rashode preko računa. One su prihode imali minimizirane, a rashode nisu mogle zaustaviti, tako da su aviokompanije u posebno teškoj situaciji – objašnjava Peović.
Upravo tu, naglašava, leži ključ odnosa zračnih luka i zračnih kompanija te je siguran da će one zemlje koje budu dale olakšicu ekonomskim mjerama biti dobitnice. Pod ‘olakšicu’, ne misli samo na cijene usluga u zračnom prometu, nego i određene poticaje koje su mnoge europske pa i svjetske države donijele kako bi motivirale prijevoznike da ponovno lete. Najbolji primjer je Kina koja je izravno dala financijski poticaj za svaku kompaniju koja počne prometovati na linijama koje je zaustavila. Slično je kod Malte, Cipra i Grčke pa i nekih regija u Italiji gdje su državna ili regionalna tijela donijela određene poticaje kako bi se olakšao rizik početka ponovnog letenja.
— Kad kažem rizik ponovnog početka letenja, mislim da smo svjesni da će aviokompanije nastojati cjelokupnu svoju flotu što prije staviti na tržište, ali i da se turizam neće vratiti pritiskom na prekidač, nego će trebati proći neko vrijeme, što znači da će one biti u dodatno teškoj situaciji. U nekim segmentima letjet će s praznim zrakoplovima, otkazivati letove te plaćati putnicima penale i cijene prijevoza. U tom trenutku svaka pomoć im je dobrodošla. Primjeri zračnih luka u Dubrovniku i Splitu su hvalevrijedni. Uprave su pronašle način kako pomoći, no rekao bih kako to nije dostatno – iznosi.
Aviokompanije očekuju da dobiju potporu od centralne vlasti, dakle od država jer strategija upravljanja turizmom, podvlači, ne može pasti na leđa zračnih luka. Ona mora biti na razini Ministarstva turizma Republike Hrvatske. U tom dijelu te s obzirom na besparicu koja vlada i tu, smatra, nije bilo dovoljno razumijevanja za zračne prijevoznike. Manje letova rezultirat će simptomatično izostankom dobrog dijela turista na odredištu. Može li se tome doskočiti povećanjem udjela ‘low cost’ kompanija, Tonći Peović, odgovara kako je stvar zakučasta jer postotak koji je do sad postignut odgovara stvarnoj ponudi destinacije.
— Naime, low cost kompanije prevoze putnike koji se zbog cijene prijevoza zadržavaju kratko na destinaciji i žele ih za vrijeme svoga boravka obići nekoliko. Svjesni smo da je kvaliteta, pa i cijena u Dubrovniku, nešto viša nego što je u Splitu ili Zadru te to određuje gdje lowcostaši imaju najviše prostora za svoje širenje. Na etabliranim zračnim lukama postotak je niži nego na new born destinacijama koje lowcostaši razvijaju i ne bih rekao da je problem Dubrovnika to što ima toliki postotak. Hoće li on biti 34 ili 35 posto vidjet ćemo tek kad budemo znali koje su low cost kompanije preživjele – priča.
Njegovo očekivanje je, komentira, da neki koji su do sad letjeli prema jadranskim destinacijama to više neće raditi u 2021. Što se pak tiče brojki putnika, govori Peović, usporedba s 2020. nije relevantna, a prema scenarijima koje su radile njegove kolege iz Europe smatra da će ove godine zračni promet doći na razinu između 60 do 65 posto od prometa 2019., no sve uz pretpostavku da procjepljivanje ide dinamikom kojom su nadležna tijela obećala. Očito je da već u ovom trenutku ono kasni pa će tako i turistička sezona. Države, zaključuje, neće ukidati svoje protuepidemiološke mjere dok god ne budu sigurne da su zaštićene, niti će turisti putovati.
PAD PROMETA U EUROPI LANI JE BIO 64 POSTO U Hrvatskoj brojke još poraznije
U 2020. godini pad zračnog prometa na svjetskoj razini bio je 64 posto, dok je on u Europi iznosio 70 posto, a u Hrvatskoj 78 posto, priča Peović. To je posljedica fragmentacije različitih protuepidemioloških mjera koju su države donosile i lockdown-a zbog kojeg se nije moglo prometovati. U svijetu je situacija nešto bolja jer su velike zemlje poput Kine i Rusije ipak uspjele zadržati domaći promet na istim brojkama kao što je bio u 2019. Čak ga je Rusija u 2020. povećala. Većina zračnog prometa u Hrvatskoj je vezana za turističke dolaske i odlaske zbog čega je, među ostalim, ova grana gospodarstva najviše pogođena koronakrizom.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 17. veljače 2021.