Iz godine u godinu poduzetnici, posebno ugostitelji, sve više strahuju od poreznih inspekcija. Logično jer su nadzori sve rigorozniji. Više ugostitelja koji su dugi niz godina, štoviše preko jednog ili pak dva desetljeća u tom poslu, požalili su nam se da ‘nikad nije bilo ovako’. Naime, ‘češljaju’ im poslovanje po par godina unazad i za najmanje propuste, tvrde nam, izdaju velike kazne. Što je naravno legitimno, međutim svakako, s obzirom da tako nije bilo prije, više nego dostatan povod za pozabaviti se ovom temom. Paušalnim obrtima, opet prema riječima dubrovačkih ‘paušalaca’, nisu se baš bavili, sve do nedavno kad su i njih krenuli, naročito ove zime, detaljno ‘češljati’. Na tapetu su došli i vlasnici više apartmana ili pak kuća za odmor, koji također spadaju pod paušalne obrtnike, koji su se ranijih godina snalazili izbjegavajući ući u sustav PDV-a tako što bi, kad bi im zarada došla do zakonskog praga (koji je bio 40 tisuća eura, a od ove je godine podignut na 60 tisuća eura), prebacivali djelatnost iznajmljivanja na člana obitelji ili nekog trećeg. I to je što se reče školski primjer zlouporabe prava. Dakle Poreznoj upravi, u konačnici državnoj kasi, je toliko poreza/novaca izmicalo, a sad je očito tome kraj!
‘Zlatna vremena’
-Držao sam kafić na frekventnoj lokaciji i iskreno dizali bi dnevno po 20-30 tisuća kuna zarade, a prijavljivali 100 kuna. I to je prolazilo. Ne meni nego svima. Za nas ugostitelje su to bila zlatna vremena, nemamo se što lagati. To je bio zapravo kao jedan prešutni dogovor između nas i inspektora, ovih tu domaćih, koji bi ti došli okvirno dva puta kroz sezonu i rekli doslovno ovim riječima: ‘Amo se dogovorit, znaš da ti moramo nešto naći i naplatiti, je li ti ok tipa 3 tisuće kuna?!’ Jes! Prodano!’ Danas tko misli da se ugostitelji bogate kao nekoć u debeloj su zabludi. A činjenica jest da smo se bogatili jer se moglo. Logično da su svi koji su bili u prilici ta, kako sam rekao zlatna vremena iskoristili maksimalno. Da je to bilo prema zakonu i moralu gledano u redu – nije! Ali sad mi se čini da su pošli u skroz drugu krajnost. Sad se moraš tresti da ćeš zbog par grešaka, nenamjernih propusta zaposlenika, morat dignut kredit na kraju sezone za platit kaznu, a kazne su brutalne – ispričao nam je jedan dubrovački ugostitelj, koji je, priznat ćete s pravom. ostao anoniman.
Pitanja Poreznoj
Poslali smo nekoliko pitanja Poreznoj upravi međutim, kako to nerijetko biva s našim nadležnim tijelima, ispunili su formalnost, odnosno zakonsku obvezu da nam odgovore, a zapravo nismo dobili konkretan odgovor na nijedno postavljeno pitanje. Pitali smo ih sljedeće:
-Prema našim informacija Porezna uprava na više je polja pojačala kontrole. Koja su to područja, te koji je ključni cilj vaših recentnih aktivnosti?
-Paušalni obrti su došli ‘na metu’, dok ih se do sada baš i nije diralo. Zašto tek sada, a ne svih ovih proteklih godina?
-Na koji način se najčešće od strane vlasnika paušalnih obrta ‘zlouporabljuje pravo’?
-Konkretno su problem i vlasnici apartmana koji, kako ne bi ušli u sustav pdv-a, prebace djelatnost na nekog člana obitelji primjerice. To ne samo da više neće moći biti moguće, nego prema našim informacijama ‘češljate’ unazad te će dug stići na naplatu? Uz dug moguće i kazne?
-Kakva je situacija trenutno po pitanju izvršenih kontrola i onih u tijeku na području Dubrovnika, kao i prekršaja te izrečenih kazni?
-Pred vratima je nova turistička sezona. Što možemo očekivati od strane Porezne uprave u pogledu svega navedenoga?
Odgovori?!
I evo ‘odgovora’ na naša pitanja:
-Prema članku 2. Zakona o Poreznoj upravi temeljna zadaća Porezne uprave je primjena i nadzor primjene poreznih propisa i propisa o prikupljanju doprinosa. U cilju utvrđivanja pravilnosti primjene poreznih propisa provjeravaju se činjenice bitne za oporezivanje kod svih poreznih obveznika koji obavljaju registriranu djelatnost, pa tako i kod poreznih obveznika koji porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu.
-Kroz analizu rizika, a temeljem svih raspoloživih podataka kako iz baza s kojima raspolaže Porezna uprava tako i iz drugih (vanjskih) izvora obavlja se odabir poreznih obveznika za nadzor. Uspostavljenim sustavom analize rizika omogućeno je prepoznavanje poreznih obveznika s najvišim rizikom i prioritetno planiranje provođenja nadzornih aktivnosti kod istih. Prema Planu rada poreznog nadzora provode se postupci nadzora fiskalizacije, poreza na dodanu vrijednost, poreza na dobit, poreza na dohodak, doprinosa te aktivnosti vezane za suzbijanje poreznih prijevara. Kod poreznih obveznika kod kojih se utvrde nepravilnosti poduzimaju se daljnje zakonima propisane mjere.
-Napominjemo da primjena pozitivnih zakonskih propisa omogućuje poreznim obveznicima lakše i brže obavljanje gospodarske djelatnosti. Međutim, pojedini porezni obveznici iskorištavaju takva zakonska rješenja protivno svrsi kojoj su namijenjena, i to najčešće kroz obrt u slučaju nesamostalnog rada.
-Podatke o broju otvorenih predmeta u postupku nadzora nad korištenjem poreznih pogodnosti suprotno svrsi zakona nismo vam u mogućnosti dostaviti obzirom da ne vodimo statistiku o pokrenutim nadzorima na traženi način.
-Tijekom turističkih sezona prethodnih godina provodili su se pojačani nadzori fiskalizacije i postupci praćenja i provjere izdavanja i fiskaliziranja računa (snimanja prometa) na cijelom području Republike Hrvatske s posebnim naglaskom na jadransku obalu, otoke i područje Grada Zagreba, te su podaci vezani uz navedene nadzorne aktivnosti za 2024. dostupni na portalu Porezna konkurentnost, Nadzori fiskalizacije.
-Napominjemo da su za turističku sezonu 2025. godine navedene aktivnosti planirane kao i prethodnih godina, jer provođenje istih utječe na povećanje broja i iznosa fiskaliziranih računa te doprinosi povećanju porezne discipline kod obveznika fiskalizacije kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.
I zaključno…
Ikakav zaključak u vezi toga koliko odgovori (ne)odgovaraju pitanjima čini se posve suvišnim. Zar ne!? Međutim, ono što nam je svima jasno je da Porezna svoj posao obavlja kako spada tek proteklih godina. To nam je potvrdio i naš ugostitelj s početka priče. Prije toga, očito, mogao je, tko je što htio. E sad jesu li sad ‘prešli u drugu krajnost’ kao što je rekao naš sugovornik – ovisi iz kojeg kuta gledate. Na stranu priča kako su kod nas porezi preveliki, što nesumnjivo stoji kada napravimo usporedbu s ostalim europskim zemljama.
Čini se opravdanim zaključiti da je, od osnutka naše države pa sve do nedavnih godina, traljav rad nadležnih tijela bio važan faktor koji je doveo do ogromnih financijskih gubitaka za državu, a čini se da nitko za to nije snosio odgovornost. I vjerojatno neće!