U povodu objavljivanja konačnih rezultata Popisa stanovništva, kućanstva i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine o etno-kulturalnim obilježjima stanovništva, u Državnom zavodu za statistiku održana je konferencija za medije na kojoj je Lidija Brković, glavna ravnateljica Zavoda, razjasnila nedoumice koje su se pojavile nakon objavljivanja navedenih podataka.
Dodatno je objašnjen metodološki okvir koji se koristio u popisnom upitniku te se posebno osvrnulo na povećanje broja osoba unutar kategorija ”Ostali” za kršćane i vjernike, u odnosu na Popis 2011.
Rezultati Popisa 2021. o etno-kulturalnim obilježjima pokazali su da su kategorije ”Ostali” i ”Nepoznato” znatno veće u odnosu na Popis 2011., a razlog tome je što su u popisnom upitniku za Popis 2021. pitanja za vjeru, narodnost i materinski jezik bila otvorenog tipa te se dio građana nije precizno izjasnio na navedena pitanja.
U odnosu na metode popisivanja tijekom provedbe Popisa 2021. te prikupljenih odgovara koji su razvrstani u kategoriju ”Ostali”, odnosno ”Nepoznato”, dvije trećine odgovora dobiveno je tijekom faze samopopisivanja, dok je jedna trećina odgovora prikupljena u fazi terenskog popisivanja. Može se pretpostaviti da je određeni broj građana propustio pročitati metodološko objašnjenje pored pitanja tijekom faze samopopisivanja.
– Za razliku od Popisa 2021. kada su pitanja o vjeri, narodnosti i materinskom jeziku bila potpuno otvorenog tipa, pitanja u Popisu 2011. bila su koncipirana kao poluotvorena pitanja odnosno ispitanici su mogli odabrati i označiti jedan od ponuđenih modaliteta – rekla je Lidija Brković te dodala: ”Mišljenje Savjetodavnog Odbora Vijeća Europe, nakon Popisa 2011., bilo je da je takav način postavljanja pitanja sugestivan te je dao preporuku da pitanja o vjeri, narodnosti i materinskom jeziku trebaju biti otvorenog tipa na koja će se svatko moći slobodno izjasniti. Stoga se Državni zavod za statistiku pri izradi popisnog upitnika za Popis 2021. vodio preporukama Odbora, pa su tako pitanja o vjeri, narodnosti i materinskom jeziku bila koncipirana kao potpuno otvorena te su se osobe mogle slobodno izjasniti sukladno Ustavnim odredbama.”
U fazi samostalnog popisivanja osobe su slobodno upisivale odgovor na pitanje o vjerskoj pripadnosti, a u fazi terenskog popisivanja popisivač ni u kojem slučaju nije smio sugerirati odgovor na ovo pitanje niti komentirati odgovor, nego upisati točno onako kako se osoba izjasnila, odnosno kako je odgovorila na pitanje. Također treba istaknuti da se podaci o vjeri ne validiraju s drugim podacima ili podacima iz administrativnih izvora jer bi se na taj način utjecalo na odgovor ispitanika koji se slobodno izjasnio.
Što se tiče pitanja o vjerskoj zajednici, ono je u popisni upitnik za Popis 2021. uključeno na zahtjev Ureda Komisije za odnose s vjerskim zajednicama, a ispitanici su birali vjersku zajednicu iz padajućeg izbornika ili su mogli označiti da ne pripadaju nijednoj crkvi ni vjerskoj zajednici.
Dodatno, Državni zavod za statistiku danas je objavio podatke o osobama koje su se izjasnile kao kršćani ili vjernici, prema vjerskoj zajednici, po gradovima/općinama. Podaci se odnose samo na one osobe koje su na pitanje o vjeri odgovorile da su kršćani ili vjernici te su u skladu s time njihovi odgovori razvrstani u kategorije ”Ostali kršćani”, odnosno ”Ostale religije, pokreti i svjetonazori”. Od ukupno 186 960 osoba u kategoriji ”Ostali kršćani” njih 180 368 izjasnilo se kao kršćani, dok je od ukupno 37 066 osoba u kategoriji ”Ostale religije, pokreti i svjetonazori” njih 25 957 odgovorilo da su vjernici. Objavljeni podaci dostupni su pod poveznicom.
Ostali podaci Popisa 2021. objavljivat će se nakon završetka obrade pojedinih setova podataka, a objavljivanje podataka bit će pravodobno najavljeno u Kalendaru objavljivanja statističkih podataka na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku. Do kraja ožujka 2023. planirano je objavljivanje podataka o kućanstvima.
Prezentacija s konferencije za medije dostupna je pod poveznicom.