Hrvatska

Podaci Državnog zavoda za statistiku kažu: Hrvatska drastično gubi stanovništvo

umirovljenici domus christi

Državni zavod za statistiku objavio je najsvježije ‘Demografske trendove’ – Demografske podatke kao što su ukupan broj stanovnika, broj rođenih i umrlih, sklopljenih brakova i razvoda te odseljenoga i doseljenog stanovništva uvijek pobuđuju poseban interes javnosti.

Time analiziraju kretanje stanovništva, a podaci su – zabrinjavajući, odnosno vidljiv je trend opadanja broja stanovnika Hrvatske. U odnosu na 2008., kada je prema procjeni stanovništva krajem godine taj broj iznosio 4,3 milijuna, u deset godina, točnije do kraja 2017. taj se broj smanjio za čak 204,3 tisuće stanovnika.

Demografski trendovi mogu se pročitati u cijelosti ovdje, a promatrano od 1998., zapaža se trend sve manjeg broja živorođenih. Prrvi put je njihov broj pao ispod 40 tisuća u 2003. Da se svake godine rađa sve manje djece, potvrđuju i posljednji raspoloživi podaci, oni za 2017., kad je živorođeno njih 36,6 tisuća. Ako promatramo mjesec rođenja, najviše ih je na svijet došlo u srpnju, navodi Dnevnik.hr.

U prethodnoj 2016. najveću stopu nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) imala je Međimurska županija (10,8), dok su najnižu imale Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija (7,9). Prosječna dob majke pri prvom porodu 1990. Iznosila je 24,3 godine, dok danas žene u prosjeku prvi put rađaju s 28,9 godina.

Najveći broj umrlih zabilježen je 2015. godine, dok je prema posljednjim podacima u 2017. umrlo 53.477 osoba, što je za 3,8 posto više nego u prethodnoj godini. Mjesec koji broji najviše umrlih jest siječanj, a bilo je to ujedno prvi put u posljednjih 20 godina da je broj umrlih u jednome mjesecu prešao broj od 6 tisuća.

Jasnu sliku o negativnim demografskim promjenama daju podaci o prirodnom prirastu, koji potvrđuju da se posljednjih 20 godina ukupni broj stanovnika RH smanjuje. Negativni prirodni prirast veći od 10 tisuća prvi je put zabilježen u 2002., a upravo je u 2017. zabilježen najnegativniji prirodni prirast u promatranom razdoblju.

S vedrije strane, u 2017. godini za vjenčanje se odlučilo 20.310 parova, od čega je 51,6 posto bilo vjerskih, a 48,4 posto građanskih, a zanimljivo je dodati i to kako se većina ljudi vjenčala – u rujnu. Protekle godine razvelo se 6265 brakova, što je manje za 11 posto u odnosu na 2016.

Prvi put je razvedeno više od 5 tisuća brakova u 2008., dok je samo šest godina poslije, dakle u 2014., prvi put formalno okončano više od 6 tisuća, a dvije godine poslije više od 7 tisuća brakova. Prosječno trajanje razvedenog braka bilo je 14,7 godina.

Pročitajte još

Kakvo vrijeme nas očekuje za blagdane?

Dulist

BOLEST PLAVOG JEZIKA Kina zabranila uvoz stoke iz Hrvatske

Dulist

VIKTORIJA KNEŽEVIĆ U SABORU Ova država prezire uspješne i slobodne ljude

Dulist