Hrvatska

Podaci Državnog zavoda za statistiku kažu: Hrvatska drastično gubi stanovništvo

umirovljenici domus christi

Državni zavod za statistiku objavio je najsvježije ‘Demografske trendove’ – Demografske podatke kao što su ukupan broj stanovnika, broj rođenih i umrlih, sklopljenih brakova i razvoda te odseljenoga i doseljenog stanovništva uvijek pobuđuju poseban interes javnosti.

Time analiziraju kretanje stanovništva, a podaci su – zabrinjavajući, odnosno vidljiv je trend opadanja broja stanovnika Hrvatske. U odnosu na 2008., kada je prema procjeni stanovništva krajem godine taj broj iznosio 4,3 milijuna, u deset godina, točnije do kraja 2017. taj se broj smanjio za čak 204,3 tisuće stanovnika.

Demografski trendovi mogu se pročitati u cijelosti ovdje, a promatrano od 1998., zapaža se trend sve manjeg broja živorođenih. Prrvi put je njihov broj pao ispod 40 tisuća u 2003. Da se svake godine rađa sve manje djece, potvrđuju i posljednji raspoloživi podaci, oni za 2017., kad je živorođeno njih 36,6 tisuća. Ako promatramo mjesec rođenja, najviše ih je na svijet došlo u srpnju, navodi Dnevnik.hr.

U prethodnoj 2016. najveću stopu nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) imala je Međimurska županija (10,8), dok su najnižu imale Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija (7,9). Prosječna dob majke pri prvom porodu 1990. Iznosila je 24,3 godine, dok danas žene u prosjeku prvi put rađaju s 28,9 godina.

Najveći broj umrlih zabilježen je 2015. godine, dok je prema posljednjim podacima u 2017. umrlo 53.477 osoba, što je za 3,8 posto više nego u prethodnoj godini. Mjesec koji broji najviše umrlih jest siječanj, a bilo je to ujedno prvi put u posljednjih 20 godina da je broj umrlih u jednome mjesecu prešao broj od 6 tisuća.

Banner 300x250 DU 1

Jasnu sliku o negativnim demografskim promjenama daju podaci o prirodnom prirastu, koji potvrđuju da se posljednjih 20 godina ukupni broj stanovnika RH smanjuje. Negativni prirodni prirast veći od 10 tisuća prvi je put zabilježen u 2002., a upravo je u 2017. zabilježen najnegativniji prirodni prirast u promatranom razdoblju.

S vedrije strane, u 2017. godini za vjenčanje se odlučilo 20.310 parova, od čega je 51,6 posto bilo vjerskih, a 48,4 posto građanskih, a zanimljivo je dodati i to kako se većina ljudi vjenčala – u rujnu. Protekle godine razvelo se 6265 brakova, što je manje za 11 posto u odnosu na 2016.

Prvi put je razvedeno više od 5 tisuća brakova u 2008., dok je samo šest godina poslije, dakle u 2014., prvi put formalno okončano više od 6 tisuća, a dvije godine poslije više od 7 tisuća brakova. Prosječno trajanje razvedenog braka bilo je 14,7 godina.

Pročitajte još

Iz HZZO-a pozivaju na cijepljenje protiv pneumokoka

Dulist

HRVATSKA ‘U CRVENOME’ Jaka kiša i pljuskovi s grmljavinom

Dulist.hr

ZADNJI VLAK ZA KUNE Kovanice se mogu zamijeniti do kraja 2025. godine, dok će se novčanice moći mijenjati trajno

Dulist