Izložba natječajnih radova za izradu idejnog rješenja parka Gradac otvorena je ove subote u Luži, a na njoj je predstavljeno devet pristiglih radova te, naravno, pobjedničko rješenje parka Gradac autora Antuna Sevšeka, Melite Čavlović, Damira Gamulina, Vesne Hrga Martić i suradnice Ane Šverko. Osmeročlani ocjenjivački sud pohvalio je racionalnost rješenja te jasnoću koncepta i vizije stvaranja novog jedinstvenog oblikovanja prostora Parka.
-Nastojali smo krenuti od čitanja parka Gradac i svega onoga što on jest, a to je vrijedan povijesni park koji se već koristi te ima čitav niz vrijednih prostornih, hortikulturnih i ambijentalnih vrijednosti i ponajprije smo to željeli i valorizirati, a onda unošenjem sustava suvremenih oblikovnih odluka pokušati ga oplemeniti i učiniti ga sigurnijim i lakšim za korištenje, a pogotovo za više različitih korisnika. uz korištenje likovnog suvremenog jezika – istaknuo je ispred pobjedničkog tima autora arhitekt Antun Sevšek.
-Nastojali smo zadržati u parku postojeće korisnike koji i sada intenzivno koriste park i uz dodavanje novih programa u zonama koje to mogu podnijeti, pokušati tim programima privući nove korisnike koje taj park zaslužuje. Veliki problem kojim smo se bavili bila je vegetacija – rekla nam je Melita Čavlović.
Vesna Hrga Martić pojasnila je postupke po pitanju vegetacija u B zoni parka.
-Unutar ovog natječaja u A zoni za koju smo trebali pripremiti idejno rješenje, imali smo i veći obuhvat B zone koja ide od Vile Čingrije pa sve do platoa parkirališta. To je jedan krajobrazni pojas jako vrijedan za Dubrovnik jer zbog svoje topografije između Srđa i mora to je jedina zona koja je ostala bogata velikim prirodnim vrijednostima, jednim dijelom sigurno i zbog nekorištenja. Dogodilo se da se desetljećima stvarao poseban prirodni ekosustav u zoni zaleđa kompleksa Stare bolnice, ali i na padini od parkirališta do samostana na Dančama. Kada se to sagleda zajedno s parkom postoji jedan dosta veliki zeleni pojas koji je prvenstveno javnog karaktera i kao takav treba ostati, a Dubrovnik s druge strane oskudijeva kvalitetnim javnim zelenim površinama tako da su apetiti dosta veliki za park Gradac. Kroz naše rješenje željeli smo ponuditi budući način korištenja koji neće eksploatirati park u negativnom smislu jer je nemoguće u njega staviti sve što grad treba, tako da smo pokušali sugerirati da se što više iskoristi B zona kako bi park ostao povijesni, s novim ruhom, ali i dalje stari park koji građani vole – naglasila je Hrga Martić.
Damir Gamulin istaknuo je kako je cijelom timu bitna misao vodilja bila i to što je ovdje riječ o povijesnom parku.
-Nastojali smo maksimalno izaći iz jezika uočenog i imali smo zahvalno područje na kojem se dalo puno raditi. Pokušali smo prepoznati oblikovne i kolorističke zakonitosti tog prostora da sve ono što mi donesemo se na svaki način čita kao kontekstualni uklop u različitim mjerilima. Većina stvari koje smo unosili prati teren i ne donosi svoju novu formu osim tamo gdje je nešto moralo biti sanirano – rekao je Gamulin.
Predsjednik ocjenjivačkog suda Roman Šilje predstavio je cijeli natječajni postupak te je naglasio kako je cilj natječaja kojeg je Grad Dubrovnik provodio od 19. svibnja do 21. srpnja bio pronaći najbolje oblikovno, funkcionalno i ekonomično rješenje ovog parka sa širim urbanim krajobraznim pojasom. Pročelnica za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika Jelena Lončarić podsjetila je na važnost i bogatu povijest parka Gradac, a zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, koja je ujedno i otvorila ovu izložbu, naglasila je kako je svaki Dubrovčanin sentimentalno vezan za park Gradac.
Izložba ostaje otvorena do 13. rujna u Luži.