Kultura

Otvara se izložba Marija Šunjića

Marijo Sunjic

Matica iseljenika Dubrovnik poziva na otvaranje izložbe bosanskohrcegovačkog slikara Marija Šunjića „Kontinuum tremens“. Otvaranje je najavljeno u srijedu u 12 sati u prostorijama Matice.

Uz izložbu kolaža i skulptura Marija Šunjića

– Nitko svome radu ne može dati toliko osobnosti koliko je to dopušteno umjetniku. U tome stvaralačkom procesu svjesno traganje za novim motivom ili likovnom tehnikom jednako karakterizira svaki novi ciklus koliko i nesvjesnost ili podsvjesnost koja uvjetuje uspješnost svake takve potrage. U nemalom se broju primjera možemo osvjedočiti kako autor započinje raditi na novoj temi bez jasnog uzroka, te joj tek naknadno dodjeljuje ime (najčešće samo opisno, formalno) i, kada je iz sebe iscrpio suvišak vitalnosti, započinje deduktivan proces potrage za početnom točkom, onom prvom emocijom koja je potaknula zaokruženu stvaralačku sekvencu.

Niti prve skulpture brodova Marija Šunjića nisu imale nazive ni očiti razlog. Možemo ga opravdati činjenicom kako su mu se u ateljeu nalazili komadi raznovrsnog otpada, metalni i drveni dijelovi nekih prijašnjih oblika i funkcija, ali je spomenuti nužni podsvjesni uzrok previše spekulativan i osoban da bismo ga obuhvatili nepoznavajući njegovo neposredno okruženje. Na nama je, stoga, pridodati im nova značenja. Uistinu je prikladno na izložbi u instituciji koja skrbi o vezama naših iseljenika s domovinom, prisjetiti se bezbroja hrvatskih težaka koji su baš na takvim brodovima odlazili tražiti svoj život na drugom mjestu ili isto toliko moreplovaca slavne nam pomorske povijesti koji su kroz stoljeća od mora i s morem živjeli. Robusnost, izvjesna grubost oblikovanja brodova od metalnih i drvenih ostataka kontrastirana je detaljima koje autor drži važnima u postizanju dojma cjelovitosti, poput dimnjaka i jarbola, sidra, kormila i propele, čak i žičanog dima što svjedoči kako nije samo riječ o izgriženim olupinama, nego i o pravim brodovima koji još “dašću” i “gone”. Taj dobro poznati readymade kojega je modernoj umjetnosti predstavio Marcel Duchamp, u srži recikliranje predmeta i davanje duha odbačenome, uistinu jest jedan od najkreativnijih postupaka u umjetnosti. Isti postupak, pabirčenje staroga i stvaranje nekog novog “staroga”, nalazimo na oba ciklusa, brodovima i kolažima, a sklonost upotrebi objekata na slici i stvaranju asamblaža, izražena je i na ranijim Šunjićevim djelima. Njegovu širinu i slobodu uzimanja raznih materijala u ruke, primijetio je i Ivan Vukoja konstatirajući kako je Šunjić “od slikarstva, apstraktnog simbolizma i umjetničkih objekata „zaplovio“ u područje skulpture, pune plastike i figuracije” s ciklusom brodova.

Kolaži nastali od skica, natpisa ili novinskog papira, objedinjeni nazivom “Kontinuum tremens”, dolaze iz istog izvora kao i brodovi, iz ideje djelovanja vremena na materiju, fascinacije starenjem i starinom koja je potkrijepljena vizualnom pobudom, te sentimentom i poštovanjem kojeg ljudi osjećaju prema predmetu koji postoji dugi niz godina. Otkuda je nastao fenomen kolekcioniranja umjetnina i antikviteta, ako ne iz divljenja ljepoti i povijesnosti predmeta, odnosno ljudske sposobnosti da taj predmet stvori?! Škrtost boja, sirovi papir nalijepljen jedan preko drugoga u nepravilnim slijedovima, inzistiranje na simetriji, kodiranje gradivnih elemenata – tekstualne i brojčane formule i skice koje podsjećaju na karte blaga – sve je to upregnuti dijapazon simbola s jedinom svrhom stvaranja impresiju starine. Riječ je, kao i kod brodova, o visokostiliziranim radovima kod kojih je potreba da se svide naglašena. Posljedično, autor postiže dojam zagonetnosti jer se promatrač pita nisu li kolaži uistinu ostatci nekih brodskih mapa, vodiči kroz opasnosti nevremena ili skice nekog pustolova; jednostavno rečeno, ova djela kod promatrača pobuđuju znatiželju i potiču ga na postavljanje pitanja.-zapisao je Marin Ivanović.
Mario Šunjić rođen je 28. prosinca 1975. u Malschu, Kreis Karlsruhe, Njemačka. Srednju strojarsku školu je završio 1994. u Mostaru. Akademiju likovnih umjetnosti na Sveučilištu u Mostaru, upisao je 1997.,a diplomirao 2002. slikarstvo u klasi profesora Ante Kajinića. Na poslijediplomskom studiju ARS SACRA diplomirao je 2005. pod vodstvom mentora A. Kajinića. Radio kao asistent na ALU-ti na Širokom Brijegu u periodu od 1. studenog 2002. do 14. studenog 2006., potom u Srednjoj likovnoj školi „Gabrijel Jurkić“ u Mostaru u periodu od 1.prosinca 2006. do 18. prosinca 2007. Trenutno zaposlen na FPMOZ u Mostaru.
Učesnik je brojnih simpozija i likovnih kolonija te skupnih izložaba u zemlji i inozemstvu: Mostar, Sarajevo, Dubrovnik, Ston, Zagreb, Grožnjan, Split, Montegrotto (Italija), Johanesburg, Kairo, Rim, Strasbourg… Radovi mu se nalaze u stalnom postavu Umjetničke galerije BiH, te brojnim privatnim i javnim zbirkama (Hypo bank, Unicredit bank, Obrtnička komora RH, Zbirka Aluminij…).

SAMOSTALNE IZLOŽBE:

2000. Galerija L’ATENEU, Mostar
2002. Galerija LOPTA ŠARENA, Mostar
2003. Galerija NOVI HRAM, Sarajevo
2004. Galerija KLUB MATICE HRVATSKE, Čitluk
2005. Foto klub AKT, Mostar
2006. G.G. FONTICUS, Grožnjan (HR)
Galerija ROMAN PETROVIĆ, Sarajevo
2008. Galerija ALUMINIJ, Mostar
Galerija VIRUS, Mostar
2009. Galerija KULA, Split, (HR)
Galerija KOSAČA, Mostar
2011. Galerija VIRUS, Mostar
2012. Galerija KRISTIJAN KREKOVIĆ, Tuzla
2013. Etno-selo Herceg, Međugorje
2014. Galerija Bratovštine, Gorica, Grude

NAGRADE:

2003. Nagrada na 2. Bijenalu minijature BiH, BKC u Tuzli
2006. Nagrada na godišnjoj izložbi crteža BiH, „Anale crteža Mostar 2006“
2007. Nagrada za instalaciju, Salon mladih, Collegium artisticum,Sarajevo
2009. 1. nagrada „Anale crteža Mostar 2009“
Nagrada „Privatno i javno“, Široki Brijeg

JAVNA DJELA:

2002. Vitraj „Fra Petar Sesar“, Trebižat pokraj Čapljine
Vitraj „Grb grada Čapljine“, Trebižat
2005. Vitraji u Crkvi Imena Isusova, Mostarski Gradac
2006. Murali u prostorijama tvrtke FEAL, Mostar

Pročitajte još

Glazba Kuće Bukovac – priča o zvucima prošlosti

Dulist

‘NEBESA ODOZGOR ROSITE’ Adventski koncert župnih zborova

Dulist

LERO POZIVA U nedjelju pogledajte ‘Snove izgubljenih godina’

Dulist