Već skoro tri desetljeća obitelj Šagarjelo gradi brodove na Gornjem Brgatu. Kad su krenuli s proizvodnjom, često pitanje koje bi im ljudi postavili, bilo je: ‘Tko ide gore u brdo gradit brodove?’. Sada se njihova tvrtka AEDA Inc., osnovana 1990. godine, itekako ističe u svijetu hrvatske male brodogradnje. Proizvodnja obitelji Šagarjelo je izuzetno cijenjena, a brodovi s ističu prvenstveno po kvaliteti. Baš je nedavno porinuto njihovo višenamjensko plovilo za zaštitu okoliša u okviru projekta Komunalnog društva Ston.
Krenuli smo pomalo…
Iako u žurbi zbog dnevnih obveza, otac Mato i sin Maro Šagarjelo rado su nas ugostili u svom brodograditeljskom ‘centru’. Kad smo ih pitali tko je glavni u poslu, gospodin Mato nam je kroz smijeh rekao: ‘Supruga!’. A, kad nam govori o svojim počecima, priča nam kako je uvijek htio nešto proizvoditi. Inače, prije brodova, vlastitim je rukama izrađivao – makete.
—Nikad mi nije ležao turizam. Iako, naša je sadašnja proizvodnja vezana u potpunosti za turizam. Nakon nekog vremena, od osnivanja tvrtke, uzeli smo ovaj prostor na Gornjem Brgatu za gospodarsku namjenu. U to doba ovdje nitko nije radio. Krenuli smo pomalo… – ističe gospodin Mato, inače kapetan duge plovidbe koji je nekoliko godina navegavo. Trenutno radi kao kapetan lučke ispostave, a bio je više od dva desetljeća na spasilačkom brodu kapetanije. Sin Maro mu se pridružio nakon završetka Ekonomskog fakulteta u Zagrebu prije nekih sedam godina.
—Vjerojatno ne bih ni nastavio s proizvodnjom da nije bilo tako. Pitanje je bi li mali domaći proizvođači mogli opstati, da nemaju radnu snagu unutar obitelji, koja može u svakom momentu intervenirati. Jednostavno, problem je pronaći ljude, pogotovo kvalificirane radnike. Znam dosta ljudi koji su odustajali od proizvodnje jer netko nije mogao nastaviti posao – kazao je gospodin Mato.
Vlastiti kalupi
Iako su prošle godine isporučili pet brodova svojim kupcima, na godišnjoj razini ispostavljaju oko četiri broda, i to na hrvatskom tržištu. Četiri broda su neki optimum s obzirom na broj zaposlenih, ali i na činjenicu kako uz proizvodnju, rade i servis brodova. Na jedan proizvedeni brod, imaju dvije renovacije starih brodova. Inače, nastavljaju dalje, proizvodnju prate od samog početka do završetka, a u cijelom procesu ističu svoje suradnike, odnosno kooperante kojima prepuštaju dio posla. Navode kako su kroz sve ove godine uvijek imali vlastite kalupe i modele brodova.
—Nismo od nekoga nešto otkupili. Svaki kalup smo napravili samostalno, svaki je modeliran i osmišljen s naše strane. Ako je potrebno, s vremenom neke stvari modificiramo – rekli su. Sve brodove izrađuju pod nadzorom Hrvatskog registra.
—Pretpostavljam da smo na ovom akvatoriju jedina ovlaštena radionica stakloplastike od Hrvatskog registra brodova – govori gospodin Mato. Objašnjavaju kako su napravili osnovnu bazu, multifunkcionalnu platformu na temelju koje se mogu izraditi tri do četiri različite vrste broda.
—Imamo platformu broda, osnovnu bazu koja je uvijek ista, ali se može personalizirati, ovisno o kasnijem konceptu uređenja broda, odnosno radi li se o brodu za razonodu ili je primjerice namijenjen za ekološke akcije – rekao je Maro.
— Kupcima dajemo mogućnost kako će složiti brod. Možemo ga slagati kao lego kockice, ovisno o njihovim željama – kazao je gospodin Mato. Inače, jedan od njihovih brodova je popularni glass boat.
Hrvatska mala brodogradnja
Počeli su, kako kažu, s proizvodnjom skupljih brodova, no s vremenom su se morali prilagodili tržištu. Jer, kako spominje Maro, ljudima je jednostavnije uvesti polovni brod.
— Mi onda ne možemo konkurirati nekim skupim brodovima u proizvodnji. Potrebno je dosta vremena za napraviti skuplji brod, a i cijena rada je poskupila. I onda smo prešli na manje brodove – ponovio je Maro. Gospodin Mato nam ističe kako rade novu varijantu broda.
—Ja sam ga mislio nazvati ‘Varšava’. Zašto? Zato što je u nas očito sve bolje osim hrvatskog. Hrvatska mala brodogradnja radi kvalitetnije brodove nego što se rade vani. Oni imaju veliko tržište te onda optimaliziraju brodove. Nisu to loši brodovi, ali neće sigurno podilaziti kupcima – kazao je gospodin Mato. Uz sve to, budući da su sami radili kalupe, htjeli su ih napraviti na način da se brod lako održava. Kupci su im, kako kažu, zadovoljni!
Da nemamo ljubav prema proizvodnji…
Kako nam ponovno ističu, baziraju se na domaće tržište. Iako, mogli bi se proširiti na europsko tržište, no to im trenutno nije u planu. Ipak, ‘šire’ se svake godine i provode ulaganja, u smislu osmišljavanja i izrade novih kalupa, odnosno neku novu mjeru broda. Cilj im je u budućnosti proizvoditi maksimalno deset brodova. —Sve je uhvatilo većeg zamaha tako da želimo doći na višu razinu – što kvalitetnijim proizvodom, ali i brojem proizvoda koje želimo ponuditi. Primjerice, sada radimo barku duljine tri metra, koja će ujedno biti kalup te barke i imat će dvije verzije. Također, imamo brodove od 6 i pol metra i brod od 8 metara, poznatiji kao ‘Dubrovnik 800’. Isto tako, htjeli bismo napraviti brod od 7 metara tako da pokrivamo raspon različitih mjera – kazao je.
—Činjenica je da je ovo entuzijazam. Kad bi se gledala matematika, isti momenat bih odustao. Da nemamo ljubav prema proizvodnji, onda bismo sve prodali i ne bismo radili ništa do kraja života – rekao je gospodin Mato, a Maro ističe: ‘Jednostavno želimo proizvoditi i stvarati nešto novo’.
Objavljeno u tiskanom izdanju 21. rujna 2022.