Za osam dana nitko više neće morati odlaziti po rodni list u općinu u kojoj je rođen, čekati izdavanje u redu ni plaćati biljege: bit će dovoljno da ga isprinta sa internetske stranice, a svako državno tijelo takav će dokument morati prihvatiti kao vjerodostojan.
Građani će također moći provjeriti kod kojeg im je liječnika ili zubara karton, a koristi li škola njihova djeteta elektronički imenik, moći će u svakom trenutku vidjeti djetetove ocjene ili izostanke te komunicirati s razrednikom. U utorak, 10. lipnja, konačno će početi s radom Vladin projekt e-građanin.
– Ugovori su potpisani i sljedeći tjedan kreće njegova prva faza – potvrdio nam je ministar uprave Arsen Bauk.
Radi se o jednom od ključnih Vladinih projekata kojim se nastoji smanjiti administriranje, čekanje i koštanje raznih dokumenata koje građanima svakodnevno trebaju. Projekt, za koji će se kroz tri godine izdvojiti 24 milijuna kuna, trebao je startati još prošle jeseni, ali će, zbog problema u financiranju, tek sljedeći tjedan ući u upotrebu.
Manje novca
I građanima i državi e-građanin trebao bi uštedjeti višemilijunske iznose. Ministarstvo uprave je izračunalo da država samo na poštanske usluge za slanje različitih rješenja i zahtjeva, koje može slati elektroničkim putem, godišnje potroši 180 milijuna kuna. Kad su u pitanju građani, kao ilustrativni primjer naveli su prijavu djeteta nakon rođenja: uzeli su da se godišnje u Hrvatskoj rodi 43.000 djece te izračunali da njihovi roditelji za prijavu potroše 158.000 sati i 4,14 milijuna kuna za razne pristojbe. Uz to, roditelji iz Zagreba potroše dodatnih 950.000 kuna za parkiranje.
Da bi građani mogli koristiti usluge e-građanina, morat će fizički otići u poslovnicu Fine gdje će dobiti svoju šifru i, ako posjeduju pametni telefon, token. I sve je besplatno – kaže Darko Parić, pomoćnik ministra zadužen za e-Hrvatsku.
Prva faza e-procedure
U prvoj fazi, dodaje, građanima će se nuditi tri vrste usluga. Prvi tip usluga su poruke državne uprave upućene građanima.
– U svojevrsni pretinac sličan mailboxu građani će primati, primjerice, poruke HZZO-a, zatim poruke MUP-a da im ističe putovnica ili Porezne uprave – kaže Parić. Drugi tip su usluge provjere određenog stanja: moći ćemo saznati tko nam je izabrani stomatolog ili koliko nam je uplaćeno novaca u 2. mirovinski stup.
– Treći tip su usluge on-line izdavanja dokumenata. Za sada će biti dostupni samo rodni i vjenčani list, ali planiramo da se putem Interneta mogu dobiti i potvrde o nekažnjavanju, prebivalištu i niz drugih – kaže Parić.
Promjena liječnika
Četvrti – i najvažniji – tip usluge tek se razvija i neće biti dostupan u prvoj fazi e-građanina. Radi se o najsloženijim uslugama kod kojih građani mogu nešto mijenjati: na primjer, on-line promijeniti izabranog liječnika.
U Ministarstvu uprave ističu kako uvođenje e-građanina ne znači ukidanje šaltera: potpuno ukidanje vjerojatno nikada neće biti moguće, a u državi u kojoj polovica kućanstava još uvijek nema priključak na Internet.