Statistička agencija EU Eurostat objavila je podatke o rastu cijena hrane u Europskoj uniji, raščlanjene po članicama, prenosi Index.
Cijene hrane može se pratiti na više načina. Radi jednostavnosti prikazivanja, usporedila se Hrvatska s prosjekom Europske unije, susjednim zemljama Slovenijom, Mađarskom, Italijom i Njemačkom kao najvećom ekonomijom EU. Dodana je još Slovačka, kao država koja je najsličnija Hrvatskoj po broju stanovnika i standardu.
Koliko su rasle cijene hrane u trgovinama?
Najvažnija kategorija rasta cijena hrane za građane je harmonizirani indeks potrošačkih cijena, što je zapravo mjera inflacije i pokazuje kako su se mijenjale cijene u trgovinama koje plaćaju krajnji kupci, odnosno građani. U prosincu 2022. cijena hrane u Hrvatskoj, prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, bila je veća za 19.7 posto u odnosu na prosinac 2021.
To je veći rast cijena nego u Italiji, malo veći od prosjeka EU i Slovenije te u razini Njemačke. U Slovačkoj je hrana znatno više poskupjela, ali apsolutni rekorder je Mađarska, u kojoj je cijena hrane u trgovinama bila veća za 49.6 posto tijekom prosinca 2022. u odnosu na prosinac 2021.
Kruh
Cijena kruha u Hrvatskoj je rasla puno više nego u Italiji, Sloveniji i od prosjeka EU. Približno je isti rast zabilježen u Slovačkoj, a Mađarska je s rastom od 82.1 posto apsolutni rekorder. Zanimljivo je da je u listopadu rast uvoznih cijena tog proizvoda u Hrvatskoj bio 30.9 posto, daleko manje nego u Njemačkoj, Italiji, Mađarskoj i Sloveniji, u kojima su uvozne cijene kruha rasle oko 50 posto.
Meso
Rast cijena mesa u Hrvatskoj je na razini prosjeka EU (17 posto), više nego u Italiji, a manje nego u Njemačkoj i Sloveniji. Slovačka i Mađarska izdvajaju se posebno velikim rastom, od 30 i 40 posto. Uz indeks rasta potrošačkih cijena, odnosno cijena u trgovinama, mogu se pratiti rast uvoznih cijena nekog proizvoda te rast proizvođačkih cijena.
Gledano po vrstama mesa, izdvaja se piletina, čiji je rast cijena u Hrvatskoj (18.1 posto) najmanji među promatranim zemljama i ispod prosjeka EU (23.5 posto).
Mlijeko, sir i jaja
Cijene mlijeka, sira i jaja u trgovinama (potrošačke cijene) u Hrvatskoj su bile veće od prosjeka EU, ali manje nego u Njemačkoj i Slovačkoj. Poskupljenje za 73.2 posto u Mađarskoj u odnosu na prosinac 2021. daleko je najveće u EU (drugo najveće je u Litvi i iznosi 47.4 posto).
Iznimno je visok rast cijene jaja u Hrvatskoj, za čak 64.5 posto. To je manje nego u Slovačkoj i Mađarskoj, ali daleko iznad prosjeka EU (30.2 posto). Rast cijena jogurta i sira ne odstupa toliko puno od prosjeka EU iako je veći u Hrvatskoj.
Ulja i masti
Cijene ulja i masti najmanje su rasle u Hrvatskoj od promatranih zemalja. Do lipnja 2022. raste je bio čak veći od prosjeka EU, ali se od tada oštro smanjuje, odnosno cijene padaju. Uvozne cijene zabilježile su značajan rast tijekom godine (33.6 posto) iako od lipnja padaju. Proizvođačke cijene u Hrvatskoj su rasle puno manje od uvoznih, a u prosincu su bile samo 5.5 posto veće nego isti mjesec 2021.
Voće
Rast cijena voća u prosjeku je bio slabiji od rasta ostalih prehrambenih proizvoda. U Hrvatskoj (9 posto) je malo veći od prosjeka EU (8.1 posto). Zanimljivo, ukupno gledajući cijena voća od 2015. narasla je za 17.2 posto u Hrvatskoj, 29.9 posto u EU, a čak 94.5 posto u Mađarskoj. Za Hrvatsku je to najmanji rast cijena od te godine za sve kategorije hrane.
Povrće
Rast cijena povrća u Hrvatskoj (8.8 posto) najmanji je među promatranim zemljama i ispod prosjeka EU (15 posto). U odnosu na 2015. te su cijene 23.2 posto veće, a rekorder je Mađarska sa 117.9 posto većim cijenama u prosincu 2022. u odnosu na prosjek cijena povrća 2015.
Riba i morski plodovi
Cijene ribe i morskih plodova u Hrvatskoj su rasle više od prosjeka EU, 17.7 posto prema 13.3 posto. Od promatranih zemalja rast je bio veći samo u Njemačkoj, a u Mađarskoj je bio toliko velik (39.4 posto) da spada u vlastiti razred. Rast uvoznih cijena bio je veći od rasta proizvođačkih cijena.
Pivo
S obzirom na ostale prehrambene proizvode, cijena piva nije značajno rasla. U Hrvatskoj je zabilježen rast od 10.7 posto, koji se uglavnom dogodio u prosincu. Da nije bilo tog naglog skoka, rast cijene bio bi samo 5.1 posto i najmanji od promatranih zemalja. Rekorder je opet Mađarska.
Vino
Rast cijene vina u Hrvatskoj 2022. je bio atipičan, većinu godine i veći nego u Mađarskoj. U prosincu je rast cijene u odnosu na isti mjesec prošle godine iznosio 18.6 posto, što je usporavanje u odnosu na studeni. U Mađarskoj se usporavanje nije dogodilo pa je pretekla Hrvatsku s rastom od 19.5 posto.