Nužna urbana komasacija

Grad Dubrovnik predstavio je zainteresiran građanima prijedlog Urbanističkog plana uređenja neizgrađenog dijela naselja Bosanka.

Pročelnica Jelena Lončarić uvodno je kazala kako su sva osnovna mjerila za izradu unaprijed zadana GUP-om Grada Dubrovnika, ali da su se i nastojali uvažiti zahtjevi građana, a riječ je bila uglavnom o povećanju građevnog zemljišta na ukupnoj površini od nešto više od deset hektara u vlasništvu 19 raznih vlasnika.

Svim planovima taj projekt uključuje izgradnju sa stambenom namjenom niske gustoće (100 stanovnika po hektaru) na prostoru bez spomenika kulture, ali koji je krajobrazno vrlo vrijedan i zahtjeva poseban oblik zaštite.

Prostor je planski podjeljen u dvije zone, od kojih je zona A više izložena vizuri Grada, pa su na njoj planirane vile u zelenilu, dok je zona B manje izložena, pa je u njoj omogućena i viša katnost objekata.

Na prostoru Bosanke, uz izgradnju niskih stambenih građevina, također se planira i izgradnja poslovnih građevina, jednog manjeg hotela, zaštitnih zelenih površina i vrtova te nužne prateće infrastrukture. Ukupno je planom zamišljena izgradnja 91 objekta ukupne površine oko 40 tisuća metara kvadratnih.

Javna rasprava koja je trajala više od tri sata pokazala je kako dogovor s vlasnicima zemljišta ipak nije postignut te se najčešće kroz raspravu spominjala tzv. urbana komasacija, kao najbolji princip udjela vlasnika u izgradnji javne inftastrukture (cesta, trafostanica…), ravnopravnosti prema svima uz poštivanje javnih interesa. Pročelnica Lončarić kazala je kako se komasacija nije u Hrvatskoj izvodila zbog troškova i dugotrajnosti.

Postavljeno je pitanje i o vidljivoj ili nevidljivoj vizuri Grada, jer se iz projekta nije dalo zaključiti da su građevine vidljive iz Grada ili ne.
– To je kao da djevojka kaže: Malo sam trudna! Ili se vidi iz Grada ili ne – kazao je arhitekt Dinko Bakulić, a pročelnica Lončarić napomenula je kako se odredba od vizuri prema Gradu ne primjenjuje za ovaj projekt, već isključivo za projekt golfa na Srđu.

Đuro Capor, aktivist udruge "Srđ je naš" podsjetio je izrađivače plana da su sami naveli u svojim odrednicama o tome kako "nove građevine ne smiju ugroziti vizure prema Gradu, tj. padine Srđa moraju ostati neizgrađene". Dobio je jednostavan odgovor stanovnika Bosanke kako u njihovom slučaju nije riječ o padinama Srđa, već Bosanke.

Arhitekt Slobodan Vuković upozorio je Grad Dubrovnik da ulazi u nepotreban rizik s obzirom na niz nedorečenosti u planu. Kazao je kako ga čudi stav Grada Dubrovnika i površnost kojom se pristupa cijelom projektu.
– Na Bosanci je već danas promet na razini incidenta. Ponavljamo greške, a zbilja ne znam zbog čijih interesa. Sve je to rezultat neodgovorne politike. Riječ je samo o trženju položajne rente, a ne o interesu Grada – istaknuo je Vuković.

Stanovnik Bosanke Ilar Paskojević kako stanovnici Bosanke ne žele više građevinskog zemljišta, već mir na svojim česticama zemlje.
– Ne vidimo zašto bi se Županija bunila na ovaj projekt? Oni koji nisu nelegalno gradili nego su kupovali kuće u drugim naseljima su lošije prošli – kazao je Paskojević te podržao predloženi plan.

Marija Kojaković iz Društva arhitekata Dubrovnik ponovila je čest stav stručnjaka kako je na Bosanci nužna komasacija, ali i kako treba biti svjetstan kako je riječ o skupom i dugotrajnom procesu.
– Kako bi Grad izgledao kad bi se planovi temeljili na vlasničkim listovima? Grad se planira za gradske svrhe, a to se postiže urbanim planiranjem – kazala je Kojaković istaknuvši kako je Bosanka jedini prostor koji omogućava daljnji razvoj grada Dubrovnika.