Gospodarstvo Dubrovačko-neretvanske županije poslovalo je u 2020. godini negativno. Ostvareno je 7,9 milijardi kuna ukupnog prihoda, 8,6 milijardi kuna ukupnih rashoda, 433 milijuna kuna dobiti te 1,2 milijarde kuna gubitka. Rekla je to predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić ovog ponedjeljka na predstavljanju rezultata poslovanja u kriznoj 2020. godini.
Istaknula je kako je 56 posto svih trgovačkih društava u županiji iskazalo gubitak, u pravnim subjektima bilo je 2700 manje zaposlenih, a mjesečna plaća prosječno je pala za 600 kuna.
Ukupna aktivnost svih sektora mjerena kroz pokazatelj ukupnog prihoda bila je manja za 5 milijardi kuna.
– Imali smo gubitak gospodarstva od 885 milijuna kuna, a 51 posto toga otpada na djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Naravno to je rezultiralo s konsolidiranim financijskim rezultatom od 766 milijuna kuna gubitka. Kad pogledamo kolika je izgubljena dobit i kad tome zbrojimo gubitak, vidimo da je naše gospodarstvo ova kriza koštala 1,6 milijardi kuna – objasnila je Trojić.
Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane zadnjih desetak godina je u našoj županiji u strukturi prihoda uvijek bila na prvom mjestu. Međutim, u 2020. ‘pala’ je na četvrto mjesto. Trgovina nam je ponovno, objasnila je, po udjelima prihoda na prvom mjestu, jednako kao u poslijeratnim godinama.
Građevinarstvo je pak po dobiti bilo na prvom mjestu, a rezultat je to infrastrukturnih projekata te vala stanogradnje. Slijedi trgovina te djelatnosti povezane s građevinarstvo.
-Unatoč četvrtom mjestu u strukturi prihoda, djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane zauzima prvo mjesto u strukturi zaposlenih u gospodarstvu s jednom četvrtinom svih zaposlenih u turističkom segmentu, a to možemo isključivo zahvaliti mjerama Vlade jer bi sigurno ovaj postotak bio daleko manji – rekla je dalje Trojić.
Napomenula je kako su svi sektori ostvarili ukupni prihod na razni samo 61 posto 2019., ali iz perspektive prošle godine i lockdowna i to ‘samo’ je dobro.
-Vidi se da je struktura, tj. razina prihoda bila niža nego u prethodnoj financijskoj krizi 2009. godine. Od 19 djelatnosti u županiji, devet ih je poslovalo s gubitkom. Najveći gubitak je bio u turističkim ili na turizmu povezanim djelatnostima. Ipak, unatoč svemu, završni račun predalo je 38 poslovnih subjekata više nego 2019. – rekla je Trojić.
Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane poslovala je na 31 posto 2019. godine. Tu je najveći pad ostvaren u hotelima i sličnom smještaju (75 posto), dok je djelatnost restorana i ostalih takvih objekata uspjela raditi investicije za 30 posto veće nego u 2019. Ova je djelatnost imala skoro 600 milijuna kuna gubitka – dodala je.
Kad je riječ o trgovini koja je bila prva po udjelu prihoda, i tu je zabilježen njihov pad od 700 milijuna kuna. Mjesečna neto plaća u prosjeku je u toj djelatnosti bila niža za 513 kuna, a zabilježen je i manji broj zaposlenih (460). Unutar ovog sektora, rekla je Trojić, najbolje su poslovale ljekarne, iako su i one imale pad prihoda.
U ovoj je krizi, dodala je Trojić, bolje prošlo građevinarstvo koje je imalo za 5 posto bolje mjesečne neto plaće, a zabilježen je i veći broj zaposlenih (5 posto). Polovina investicija ovog sektora išla je na gradnju stambenih i nestambenih zgrada.
-Ova djelatnost je nakon 2008. prvi put poslovala pozitivno 2019. te u 2020. Sad bi se moglo našaliti i reći da se kad ova djelatnost posluje pozitivno, da naslutiti da će nova kriza – rekla je predsjednica Županijske komore.
Za kraj dala je i usporedbu s krizom 2009. godine. Ukupni prihodi su u 2020. godini, u odnosu na 2009., bili manji za 17 posto, isto tako i rashodi za 14 posto, dok je ostvarena dobit razdoblja veća za 33 posto. Gubitak razdoblja veći je za 25 posto. Konsolidirani gubitak je 2020. godine veći za 20 posto u odnosu na 2009. Broj zaposlenih pada za 17 posto, a zanimljivo je da je nezaposlenost u 2020. godini manja za 20 posto nego u kriznoj 2009. što je većim dijelom rezultat mjera koje je provela Vlada RH za očuvanje radnih mjesta. Iz ovoga se može zaključiti kako su u ovoj krizi ipak zrelo vođene poluge ekonomske politike, s osnovnim zadatkom očuvanja radnih mjesta, za razliku od prethodne krize kad se kontrakcijskim mjerama ekonomske politike djelovalo na smanjenje potrošnje, naše glavne sastavnice BDP-a.
-Ekonomska politika je bila nešto zrelija te smo unatoč lošijim okolnostima uspjeli očuvati radnu snagu jer je to kapital za iduću sezonu. Prenosim strepnje i naših članova gospodarskog vijeća i općenito poslovnog sektora ako ne bude nastavka mjera za očuvanje radnih mjesta, vrlo je upitno kako će ova zima proći u smislu likvidnosti i financiranja zaposlenih – zaključila je.