Tvrtka Razvoj Golf u petak navečer održala je javnu tribinu pod nazivom „Novi spekti projekta Golf park Dubrovnik“, na kojoj je dubrovačkoj javnosti predstavljen dio projekta vezan za utjecaj na okoliš.
Doc. dr. sc. Aleksandra Anić-Vučinić uvodno je dala objašnjenje metoda i procedura za provedbu studije utjecaja na okoliš.
– Projekt je sad u fazi javnog uvida, a bitno je naglasiti kako je cilj studije zaštita okoliša i očuvanje prirode i ekološke stabilnosti. Imamo pritom dva osnovna instrumenta, procjenu utjecaja za pojedini zahvat i strategiju procjene utjecaja, koja pokriva šire područje. Naravno, tijekom izrade potrebno je poštivati pravne okvire, od međunarodnih konvencija do zakonodavstva EU i Hrvatske. Rezultat svega toga je rješenje o prihvatljivosti koje zatim postaje dio lokacijske dozvole – objasnila je Anić-Vučinić.
Navela je kako studija utjecaja na okoliš u svom bitnom dijelu sadrži opis zahvata, varijantu rješenja, podatke i opis lokacije i okoliša, opis utjecaja zahvata na okoliš tijekom građenja i korištenja… Također, navela je i značaj prijedloga mjera zaštite i programa praćenja stanja okoliša (monitoringa) koji također treba biti donesen.
O idejnom rješenju Golf parka šire je govorila arhitektica Jelena Borota iz tvrtke Urbos d.o.o., istaknuvši kako je ono definirano prije svega dokumentacijom prostornog uređenja. Riječ je o obuhvatu zahvata 310 hektara, od čega na rekreacijski park odlazi 59,99 hektara, a na golf 250,01 hektara. Na području projekta trebale bi niknuti 240 vila i jedan hotel, a na najosjetljivijem dijelu (hrbat Srđa) vile će biti prizemne.
Dr. sc. Hrvoje Pende govorio je o utjecaju izgradnje na turizam i gospodarstvo Dubrovnika te ukazao na izraženu sezonalnost, premda su neki podaci koje je iznio već danas zastarjeli. Pende je naveo kako golf turisti u prosijeku potroše 200 do 250 eura dnevno, od čega tek 25 posto na sam golf, dok prema nekim anketama prosječni turist potroši tek 138 eura. Također je naveo i podatak kako u Europi golf industrija zapošljava direktno ili indirektno 400 tisuća ljudi te ostvaruje godišnji rast od 8 posto. Na projektu golfa na Srđu trebalo bi biti zaposleno 1045 zaposlenika, od čega 70 sa visokom ili višom stručnom spremom.
– Dubrovnik od svih lokacija u Hrvatskoj ima najbolju početnu poziciju – istaknuo je Pende, koji nakon izgradnje golf igrališta povećanje noćenja od 5 do 10 posto te produljenje sezone na osam ili devet mjeseci.
Krajobrazni arhitekt Lido Sošić nazočnima je izložio svoj stručni stav o valorizaciji krajobraza područja platoa Srđ, kao i ocjenu promjena i zahvata. On je istaknuo kako svaki krajobraz ima svoje pozitivne i negativne strane, ali i kako su se s vremenom društvene vrijednosti izmjenile. Spomenuo je pretežitost šume alepskog bora i čempresa s nekoliko baština, te je na kraju procijenio kako bi na Srđu u budućnosti mogao niknuti golf park krajobraznog stila.
Potom su uslijedila pitanja okupljenih građana, a prvi se za riječ javio Marko Mujan upitavši koliko vode, struje i pesticida će biti utrošeno na Srđu, kao i gdje će se sav otpad odvoziti. Postavio je i pitanje sudbine tvrđave na Srđu, koja čeka obnovu i osnivanje Muzeja Domovinskog rata.
Ivan Kusalić iz tvrtke Razvoj Golf odgovorio je kako je za Muzej i obnovu tvrđave već izrađen troškovnik i idejni projekt. Dodao je kako će sva infrastruktura za Srđ građane Dubrovnika koštati „nula kuna“, odnosno novcem investitora kroz komunalni doprinos Gradu. Na njega se nadovezao Sošić istaknuvši kako se na jedan vinograd potroši više pesticida nego na golf teren.
Stijepo Rudenjak kazao je kako je ekološka studija „tek mali dio korpusa problema“, te dao prigovor na lokaciju javne rasprave početkom siječnja.
Dinko Bakulić tražio je odgovore na pitanja tko je financirao izradu studije (Kusalić mu je potvrdio da je to Razvoj Golf), može li se golf izgraditi na 100 umjesto na 310 hektara (Borota mu je potvrdila da može), koliko košta jedan golf teren (Kusalić mu je odgovorio po rupi između 1,8 i 1,9 milijuna dolara) te pokriva li položajna renta više od golfa (Pende mu je odgovorio potvrdno). Bakulić je na kraju apelirao da se golf smanji na 100 hektara, a Lida Stošića je još na kraju znakovito upitao je li utvrdio da na Srđu raste biljka majčina dušica.
Nevenka Grošeta Đirlić kazala je kako golf nije u prirodi ljudi s juga Hrvatske niti priliči tom podneblju. Istaknula je kako golf posebno ne pripada kršu jer oduzima floru i faunu.
Na pitanje Pave Brailo koliko košta članarina u jednom golf klubu odgovoreno joj je kako na Srđu neće biti plaćanja članarine, premda postoje klubovi u kojima je članarina i milijun dolara.
Đuro Capor stručnjake je upitao koliko su plaćeni, jer ih on tako i smatra, kao plaćenike, na što mu je Aleksandra Anić-Vučinić odgovorila kako ona nije sudjelovala u nijednom stadiju nastanka studije, a večerašnja tribina predstavlja još jednu mogućnost upoznavanja s projektom.
Luko Paskojević upitao je sve nazočne jesu li ikad bili na Platou Srđ, posebno na djelovima gdje „vlada džungla i gdje je minirano“.
– Vidio bi vas kako ćete se probiti kroz tu šikaru. Ja od 1997. godine ne radim. Treba se nešto raditi! – istaknuo je Paskojević.
Javna tribina završena je nakon tri naporna sata nakon kojih su suprotne strane dvoranu u Klarisi napustili s jednakim stavovima s kojima su i došli.