Gotovo godinu dana svjetionik prve kategorije, Sveti Andrija kod Dubrovnika nije imao stalnu posadu, no to se promijenilo prvog dana kolovoza kada se odlukom Plovputa posada vratila na ovaj otočić.
Naime, kako donosi Morski.hr, kroz nepunih godinu dana koliko u zgradi u kojoj su nekad boravile i tri svjetioničarske obitelji, ne živi čovjek, zamijećeno je tako njeno propadanje, kao i okoliša koji je srastao s ljudima koji su ga održavali. Dobra vijest je to da su u Plovputu shvatili kako je daleko jeftinije plaćati svjetioničara koji će svjetionik držati živim, nego li strahovito skupu obnovu zgrade ili uređaja koji služe primarnoj svrsi – sigurnosti pomorske plovidbe.
Inače, sv. Andrija je svjetionik prve kategorije nautičkog značaja za sigurnost plovidbe te svojom pozicijom ima krucijalnu ulogu u pomorskoj navigaciji, kako na dubrovačkom području, tako i u navigaciji općenito, obzirom da se nalazi na samom ulazu u teritorijalno more Republike Hrvatske.
A kako je sveti Andrija ostao bez posade?
-Spletom nesretnih okolnosti, odnosno iznenadnim zdravstvenim problemima jednog od članova posade brze brodice Plovnog područja Dubrovnik, brze brodice koja je neophodna za održavanje svih objekata pomorske signalizacije na ovom dijelu Jadrana, u mjesecu rujnu 2021. svjetionik sv. Andrija ostaje bez svjetioničarske posade. Već nezavidnoj situaciji dodatno je doprinijela i situacija s COVID-19 pandemijom pa je jedino rješenje u tom trenutku bilo, kako bi se sigurnost plovidbe zadržala na propisanoj razini, svjetioničara s navedenog svjetionika premjestiti na radno mjesto člana posade brze brodice – pojašnjava za Morski.hr rukovoditelj Sektora sigurnosti plovidbe u Plovputu Split Ivan Karin.
– Važno je naglasiti kako je u razdoblju dok je svjetionik bio bez svjetioničara sigurnost plovidbe bila na najvišoj razini, a tome su doprinijeli moderni tehnički sustavi i suvremena oprema, kao što je sustav daljinskog nadzora, koji dežurnim operatorima u Splitu 24 sata dnevno prikazuje ažurne podatke o stanju opreme na objektu. Sigurnosti plovidbe doprinosi i postojanje pomoćnog svjetla, AIS AtoN uređaj i drugi popratni instalirani sustavi na svjetioniku. Također, u navedenom razdoblju djelatnici Plovnog područja Dubrovnik vršili su dodatne obilaske svjetionika, kao i radove redovnog održavanja, kako bi se objekt i oprema zaštitili od eventualnog propadanja ili devastacije – dodao je Karin.
Slijedeća vijest