Novi broj časopisa Dubrovnik 2-3/2019. Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku predstavljen je u četvrtak navečer u čitaonici Narodne knjižnice Grad. Uvodne tematske stranice posvećene su obilježavanju 600. godina Orlandova stupa u Dubrovniku.
-Cijela ova godina je proglašena Orlandovom godinom pa mi pričamo o Orlandu, pišemo o Orlandu, gledamo predstave o Orlandu, a Orlanda ne vidimo. To se samo ovdje može dogoditi, što znači da nam taj Orlando puno znači i da ne možemo bez njega. Ni njemu nije lako bez nas – rekao je uvodno na predstavljanju časopisa Davor Mojaš, koji je istaknuo kako se ni Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku nije mogao oglušiti o ovu značajnu obljetnicu.
-Sastavili smo temat koji je okupio zanimljivu ekipu suradnika koji su na razne načine i znanstveno, publicistički i književno pisali inspirirani Orlandom, simbolom i znakom političke nezavisnosti Dubrovnika, slobode, moći, sigurnosti, stabilnosti, pravde i čega sve ne, ali i onog metaforičnog, inspirativnog traga koji traje i koji Dubrovnik čini gradom, a Orlanda njegovim stoljetnim stanovnikom – rekao je Davor Mojaš.
Sve radove i pjesme koje su se našle u tematu o Orlandu predstavio je povjesničar umjetnosti Ivan Viđen koji je istaknuo kako ‘nismo ostali dužni gosparu Orlandu’.
-Nadam se da je i naš časopis, kao i Orlando, simbol stalnosti našega Grada – rekao je Viđen prisjetivši se i Držićevog Dunda Maroja u kojem Pomet pita ‘što je nova u Dubrovniku’, a Mazija mu odgovara ‘Orlando još uvijek stoji nasred Place’. To je taj simbol stalnosti Dubrovnika.
Zdenka Janeković Rӧmer, Morana Čale, Mario Kopić, Matko Matija Marušić, Tonko Maroević, Davor Mojaš, Milko Valent, Salih Isaak, Rozana Vojvoda, Vojo Šindolić, Luko Paljetak i Enes Kišević – autori su koji ispisuju raznovrsno štivo koje povijesnu sliku Orlanda i Dubrovnika čini jasnijom i zanimljivijom.
-Hrvati su imali operu prije nego Česi i Poljaci – istakla je Ileana Grazio predstavljajući Časopis Dubrovnik koji je jednim dijelom posvećen 200. obljetnici rođenja Vatroslava Lisinskog, skladatelja prve hrvatske opere Ljubav i zloba. Grazio je predstavila radove muzikologinja Koraljke Kos i Nade Bezić, a prisutni su poslušali i dio Opere Porin našeg skladatelja. Nada Bezić i Koraljka Kos pišu o njegovom stvaralaštvu kao integralnom dijelu europskog glazbenog romantizma. No, Grazio ističe kako se u Dubrovniku nikad nije izvodila glazba Vatroslava Lisinskog, što smatra nemarom.
Iz rubrike Baština Mojaš je izdvojio i Prilog o povijesti škola u Dubrovačkoj Republici, do sada neobjavljeni rad Jakova Matkovića, uz detaljnu biografiju autora koju je napisao Ivan Viđen. Viđen je istaknuo kako se o Jakovu Matkoviću nije uopće pisalo.
-Potrudili smo se zahvaljujući njegovim nasljednicima, koje pozdravljam večeras u publici, a koji su nam se obratili prošlo ljeto s rukopisom o povijesti škola u Dubrovačkoj Republici. U ovom broju je objavljen prvi dio tog opsežnog rukopisa, koji obrađuje povijest škola u Dubrovačkoj Republici od 14. stoljeća do sredine 17. stoljeća kada državne škole preuzimaju isusovci. Drugi dio teksta, podijeljen je u dva poglavlja do pada Republike i bit će objavljen u četvrtom broju časopisa za ovu godinu – rekao je Viđen.
U rubrici Ogledi svoje radove objavljuju Josip Lisac, Josip Meštrović i Janko Dimnjaković. U prijevodu Voja Šindolića novi broj časopisa Dubrovnik donosi prozu Haruki Murakamija, a u prijevodu Pera Mioča kratke dramske skice iz „začudnog teatrina“ Zelena guska Konstanty Ildefonsa Gałczyńskog. Poeziju objavljuju Ante Žužul i Slavko Jandričko a u rubrici Spomenar posveta je Anamariji Paljetak, ove godine preminuloj dugogodišnjoj članici Matice i predsjedništva Matičinog ogranka u Dubrovniku, suradnici, prevoditeljici i urednici uz ciklus pjesama boli i tuge Zapisi iz tužne kuće njenog supruga akademika Luka Paljetka uz osobni spomen Darka Matičevića. Slijedi Album i stranice posvećene osvrtima na tekuću znanstvenu i književnu produkcija s dubrovačkim predznakom. Na završnim stranicama časopisa in memoriami su Đelu Jusiću i Hrvoju Matiću. Na gotovo tri stotine stranica objavljeni su prinosi tridesetak autora.