O ‘povijesnoj pljački’ europskih sredstava prilikom izgradnje Zračne luke Dubrovnik u nekoliko je navrata progovarao dubrovački gradonačelnik Mato Franković. Ponovio je to i u izbornom podcastu DuLista dodavši kako je nedavno Zračna luka obaviještena o novim penalima. Naglasio je i kako je već izuzeta određena dokumentacija koja se provjerava.
—Institucije su izuzele dokumentaciju i svjesne su onoga što se dogodilo, samo im treba vremena. Govorimo prije svega o europskim tužiteljima koji će odraditi svoj dio posla, u što ja ne sumnjam. Ovo je jedan eklatantan primjer pljačke dosad neviđenih razmjera na području Dubrovačko-neretvanske županije, prvog najvećeg projekta u našoj županiji koji je financiran europskim novcima, a koji je penaliziran sa čak 120 milijuna kuna sredstava – rekao je te napomenuo kako su penali praksa kod svih projekata, ali ne u ovolikom iznosu. Tragom njegovih izjava, a ne treba zaboraviti na činjenicu kako je Grad Dubrovnik jedan od suvlasnika ZL Ruđera Boškovića, zatražili smo objašnjenja i od Uprave Zračne luke. Zanimalo nas je zbog čega su se morali platiti toliki iznosi penala. Iz njihovog odgovora proizlazi kako su utvrđene brojne nepravilnosti u čak 10 postupaka javne nabave!
Financijske korekcije
—Tijekom provedbe projekta ‘Razvoj Zračne luke Dubrovnik’ koji se financirao putem ‘Operativnog programa Promet’ 2007.–2013. i Operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija’ 2014.–2020., od ukupno provedenih jedanaest postupaka javne nabave, Zračna luka Dubrovnik d.o.o. je zaprimila odluke o nepravilnostima u odnosu na deset postupaka javne nabave. Stope financijskih korekcija od 25 posto su primijenjene na četiri postupka javne nabave, stope financijskih korekcija od 10 posto su primijenjene na četiri postupka javne nabave, dok su stope financijskih korekcija od 5 posto primijenjene na dva postupka javne nabave. Nastavno na navedeno, ukupni neprihvatljivi troškovi u odnosu na ugovorene iznose za navedene postupke javne nabave iznose oko 19 milijuna eura uključujući i nedavno donesenu financijsku korekciju od 2,3 milijuna eura, a vezano za postupak javne nabave ‘Izgradnja pristanišne zgrade dio C’. Potrebno je naglasiti da od navedenih 19 milijuna eura financijskih korekcija, bespovratna europska sredstva iznose oko 14 milijuna eura – ističe u odgovoru za DuList glavni direktor Zračne luke Ruđer Bošković Viktor Šober.
Niz nepravilnosti
Dodaje kako su razlozi financijskih korekcija navedeni u odlukama o utvrđenim nepravilnostima. A njihova lista je poduža. To su primjerice kršenje obveze primjene odredbi Zakona o javnoj nabavi na način koji nije omogućio učinkovitu javnu nabavu i ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu, uvjeti sposobnosti nisu bili povezani s predmetom ugovora i nisu bili razmjerni predmetu ugovora, nezakoniti i/ili diskriminacijski uvjeti sposobnosti i/ili kriteriji za odabir ponude utvrđeni u pozivu na nadmetanje ili dokumentaciji za nadmetanje, nesukladnost s rokovima za zaprimanje zahtjeva za sudjelovanjem, ocjena ponuditelja/natjecatelja upotrebom nezakonitih mjera sposobnosti ili kriterija za odabir ponude, pregovori tijekom postupka javne nabave, nedostatna definicija predmeta ugovora, diskriminirajuće tehničke specifikacije, nedostatak transparentnosti i/ili jednakog postupanja tijekom ocjene, izmjena uvjeta sposobnosti nakon otvaranja ponuda što je dovelo do pogrešnog prihvaćanja ponuditelja, povreda načela javne nabave te znatna izmjena elemenata ugovora određenih pozivom za nadmetanje ili dokumentacijom za nadmetanje. —Gore navedeni nepravilni iznosi tj. navedene financijske korekcije su se provele na način da Zračnoj luci Dubrovnik d.o.o. iste nisu bile odobrene, odnosno isplaćene u okviru zahtjeva za nadoknadom sredstava, odnosno Zračna luka Dubrovnik d.o.o. je snosila trošak navedenih financijskih korekcija što je naravno bio značajan financijski teret – objašnjava nam dalje glavni direktor. Svakako treba napomenuti kako je ukupna vrijednost projekta ‘Razvoj Zračne luke Dubrovnik’ iznosila 225 milijuna eura od čega su 158 milijuna eura trebala biti bespovratna europska sredstava. U tom smislu, razliku između odobrenih bespovratnih europskih sredstava i ukupne vrijednosti investicije Projekta, odnosno 67 milijuna eura, Zračna luka Dubrovnik d.o.o. je bila obvezna osigurati što je i uspjela i to većim dijelom kreditnim zaduženjem kod Europske Investicijske Banke i Hrvatske banke za obnovu i razvitak, te manjim dijelom iz svojih vlastitih izvora sredstava.
Nedostaju uporabne dozvole
Gradonačelnik Mato Franković također je iznio u javnost kako svi dijelovi projekta rekonstrukcije dubrovačke zračne luke još uvijek nemaju uporabne dozvole. Istaknuo je tako projekt opskrbe zrakoplova gorivom na samoj pisti.
—Trenutno još nisu ishodovane uporabne dozvole za drugu fazu Postrojenja za aviogorivo – podzemni sustav za opskrbu zrakoplova gorivom na stajanci te za Stajanku Zapad, dok je za prvu fazu Postrojenja za aviogorivo – postrojenje za skladištenje aviogoriva s internom benzinskom postajom Zračna luka Dubrovnik d.o.o. dobila uporabnu dozvolu. Međutim potrebno je naglasiti da je Zračna luka Dubrovnik d.o.o. u vlastitom angažmanu i iz vlastitih izvora osigurala sva financijska sredstva za ishodovanje spomenute uporabne dozvole s obzirom da nije bio postignut dogovor s odgovornim dionicima oko uklanjanja svih nedostataka utvrđenih na tehničkom pregledu – navode nam iz ZL Ruđer Bošković. Kad je pak riječ o uporabnoj dozvoli za Stajanku Zapad – tu, dodaje glavni direktor, postoje značajnije primjedbe člana komisije za tehnički pregled koje se tiču projektnog rješenja i situacija se ne može riješiti bez izmjene i dopune građevinske dozvole.
—Vezano za nadoknadu troškova ishodovanja uporabne dozvole za prvu fazu Postrojenja za aviogorivo, kao i ostalih navedenih nedostajućih uporabnih dozvola, ali i onih uporabnih dozvola koje zahtijevaju određene izmjene/dopune i koje nisu povezane s Postrojenjem za aviogorivo, Zračna luka Dubrovnik d.o.o. će i dalje nastaviti voditi razgovore s ciljem postizanja dogovora i iznalaženja zajedničkog rješenja sa svim uključenim i odgovornim dionicima, a sve s ciljem nesmetanog odvijanja prometa na zračnoj luci. Zračna luka Dubrovnik d.o.o. neće dopustiti da se u slučaju nepostizanja dogovora s odgovornim dionicima dovede u pitanje njezino poslovanje, već će brzom i pravovremenom reakcijom učiniti sve što je u njezinoj moći da se situacija s uporabnim dozvolama riješi. U suprotnom će iskoristiti sve pravne alate s ciljem zaštite svojih poslovnih interesa – kategorični su u Zračnoj luci. Inače, ključni dionici u preostalim otvorenim pitanjima ishođenja dviju uporabnih dozvola su ponajprije izvođači predmetnih radova Strabag d.o.o. i Elektrocentar Petek d.o.o., nadzorni inženjeri zajednice ponuditelja Setec International i Euro Consulting d.o.o. te projektant Trames consultants d.o.o. (kasnije pod nazivom Consultants d.o.o.).
Tko je krivac?
Zanimalo nas je i koja je sve dokumentacija izuzeta tijekom izvida europskih istražitelje, no iz Zračne luke Dubrovnik uputili su nas po odgovore na nadležna tijela. Budući da je Grad Dubrovnik suvlasnik Zračne luke, gradonačelnik Mato Franković zatražio je sazivanje Skupštine kako bi se o ovim problemima razgovaralo, ali i kako bi se utvrdio krivac za nastalu situaciju. —Treba razgovarati zbog čega su svi ti silni propusti nastali i tražiti kaznenu odgovornost odgovornih osoba, pa i financijsku odgovornost jer netko Zračnoj luci treba vratiti te novce – rekao je Franković, a na pitanje tko je krivac odgovorio je: ‘Siniša Hajdaš Dončić je po meni kapo prema svemu onome što sam vidio’.
Iz tiskanog izdanja