Pelješki most nalazi se na izuzetno trusnom seizmičkom području, na kojem su česti i jaki vjetrovi. Može li njegova konstrukcija izdržati djelovanje potresa bez rušenja? Odgovor na to pitanje potražio je Tportal kod Gorana Legca, inženjera koji vodi projekt cestovnog spajanja južne Dalmacije s ostatkom zemlje.
-Istina je da se most nalazi u zoni vrlo visoke seizmičke aktivnosti, s projektnim ubrzanjem tla na razini temelja od 0,34 g, što je izuzetno snažno. Međutim konstrukcija je projektirana i konstruirana tako da izdrži djelovanje potresa bez rušenja. Graničnim stanjem uporabivosti osigurana je dovoljna krutost tako da i nakon potresa most bude upotrebljiv. Znači, on može odoljeti i najsnažnijim potresima koji se očekuju u tom području – ističe Legac.
Objašnjava da su za temeljenje stupova koji se nalaze u moru korišteni piloti, odnosno ogromne čelične cijevi promjera 1,8 metara i dva metra. Njihova duljina je od 36 do 130,9 metara. Usporedbe radi, visina zagrebačke katedrale je 108 metara.
Piloti su zabijeni u morsko dno, s time da je pilot od 130,9 metara svjetski rekorder, piše T portal, jer je najveći ikad koji je zabijen u komadu. Uobičajeno se piloti ovakvih duljina izvode u nastavcima. Krajnji piloti su u potpunosti ispunjeni betonom, a u središnjem dijelu ispunjeni su do dubine 40 metara kako bi se osigurala njihova pozicija. Piloti su na razini mora usidreni u masivnu betonsku naglavnicu, tako da su osigurane potrebna nosivost i horizontalna krutost temelja. Na naglavnicama stoje stupovi mosta.
Osim što se nalazi na izrazito seizmičkom području, lokacija mosta poznata je po jakim vjetrovima. Hoćemo li imati istu situaciju kao s Masleničkim mostom, a koji se zatvara kad zapuše orkanska bura?, sljedeće je pitanje T portala. Legac uvjerava da to neće biti slučaj. Naime prilikom projektiranja i gradnje uzet je u obzir i problem vjetra te je konstrukcija mosta ispitana u zračnom tunelu.
-U analizi su predviđeni udari vjetra od čak 180 kilometara na sat. Iz mog iskustva, jer blizu mosta živim oko tri i pol godine, u Malostonskom zaljevu jugo je puno intenzivnije od bure. Čitavom dužinom mosta s obje strane nalazit će se burobrani visine 3,2 metra. Slične burobrane možete vidjeti na vijaduktu Baričević na autocesti kod Sv. Roka. Oni su garancija da će se promet nesmetano odvijati u gotovo svim vremenskim uvjetima do brzine vjetra od 180 kilometara na sat – ističe Legac te dodaje kako su burobrani na gradilištu i čekaju ugradnju.
Slijedeća vijest