Početkom prošle godine, točnije na 5. sjednici Gradskog vijeća 27. siječnja 2014. godine, pod rednim brojem 17 usvojena je točka dnevnog reda ‘Prijedlog zaključka o prihvaćanju teksta sporazuma o prijenosu prava vlasništva nekretnina zemljišno-knjižnih oznaka čest. zgr. 850 i čest. zgr. 1180, sve K.O. Dubrovnik’.
U osnovi riječ je o administrativnom nazivu za sporazum kojim je Grad Dubrovnik preuzeo od Dubrovačkih muzeja vlasništvo nad Kneževim dvorom i Muzejom rupe.
Ovaj potez tada je pravdan prvenstveno činjenicom da se Knežev dvor treba prijaviti na europske fondove za prijeko potrebnu obnovu, no čini se kako je ova neprocjenjiva nekretnina zapela u birokratskim nadmudrivanjima između Dubrovačke razvojne agencije i Ministarstva regionalnog razvoja.
‘Zelena’ odbijenica
Naime, kako bi izbjegao osiguravanje sredstava u Programu obnove za 2014. godinu, iz Grada Dubrovnika je odlučeno da će se Knežev dvor, odnosno njegov atrij obnavljati europskim sredstvima. Iz tog razloga Zavod za obnovu Dubrovnika koji je imao spremnu dokumentaciju, nije preuzeo postupak javne nabave za izbor izvođača, a na DURA-u je pala odgovornost prijave na fondove EU. Proces čekanja se odužio, a u konačnici je iz Ministarstva regionalnog razvoja stigla odbijenica. Razlog – nije dostavljen dokument o provedenom postupku ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu ili dokument kojim se dokazuje da je kod nadležnog tijela pokrenut postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Riječ je o mreži Natura 2000 (mreži zaštićenih prirodnih morskih ili kopnenih staništa i područja posebne biološke vrijednosti), a u svemu skupa ne bi bilo ništa sporno da činjenice da je Knežev dvor IGDJE blizu te mreže.
DURA: Krivo je Ministarstvo
‘U uputama za prijavitelje, koje su se ujedno i mijenjale nekoliko puta za vrijeme trajanja poziva, nije bilo jasno navedeno da li je za projekte izvan „Natura 2000 područja“ potrebna potvrda nadležnog županijskog ureda za zaštitu okoliša da se projekt može neometano nastaviti ukoliko se realiziraju sredstva (jer ista nije ni relevantna za objekte van takvog područja) te ukoliko se područje projektne intervencije ne nalazi u spomenutoj Natura zaštitnoj zoni’, odgovorila je na naš upit direktorica DURA-e Andrea Novaković koja dalje ističe kako je u takvim slučajevima postoji praksa traženja dopune dokumentacije.
‘U ovakvim dvojbenim situacijama (što zbog nejasnog isticanja u uputama za prijavitelje, što zbog nerelevantnosti Natura direktive za područje gradske jezgre) nadležno tijelo za natječaj od prijavitelja zatraži dostavu potrebne dokumentacije (odnosno nadopunu dokumentacije), no to se nije dogodilo, već je stigla odbijenica. Također, na našu odaslanu žalbu stigao je još jedan negativan odgovor i nova potvrda odbijanja projekta od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU – tijela odgovornog za natječaj’, kaže Novaković koja nam je dostavila i korespondenciju između DURA-e i Ministarstva.
Spomenuta odbijenica Ministarstva stigla je 28. ožujka 2014. godine, nakon čega se nadležni županijski upravni odjel za zaštitu prirode i okoliša na zahtjev DURA-e očituje i kaže među ostalim kako ‘nema osnove za provedbu postupka ocjene prihvatljivosti predmetnog zahvata na ekološku mrežu’. Jedan od razloga za ovakvo tumačenje je i već spomenuta činjenica – Knežev dvor nije niti blizu te mreže.
Ovaj birokratski apsurd postaje tim već kada DURA podnosi žalbu na rješenje Ministarstva u kojoj među ostalim prilaže i spomenuto rješenje i ističe kako osim što potvrdu o eventualnom negativnom utjecaju nemaju, ne mogu je ni imati, kao ni potvrdu o pokrenutom postupku jer za to, kako već piše nadležni županijski upravni odjel – nema osnove.
Iz Ministarstva se na to očituju nepunih mjesec dana kasnije, točnije 6. svibnja te u svom dopisu ističu kako, vjerovali ili ne – nisu dobili potreban dokument, ili dokument iz kojeg je razvidno da DURA traži taj dokument. Podsjetimo još jednom na nadležno rješenje koje kaže kako nema osnove za takav postupak?!?
Tko je odgovoran?
Iako se krivica za cijelu ovu ‘monty python’ situaciju može lako svaliti na Ministarstvo, svijet nikada nije crno-bijelo, već u debelim nijansama sive. Ni ovaj slučaj nije iznimka.
‘Prema tumačenju Ministarstva zaštite okoliša i prirode, postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu provodi se u skladu s odredbama Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu u dijelu u kojem njegove odredbe nisu u suprotnosti s odredbama citiranog Zakona. Svaka pravna ili fizička osoba koja namjerava provesti zahvat koji može imati značajni negativni utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže dužna je nadležnom tijelu iz članka 29. citiranog Zakona podnijeti zahtjev za Ocjenu’, stoji u odgovoru Ministarstva u kojem se dalje navodi kako ne postoji mogućnost odstupanja od provođenja Ocjene prihvatljivosti za nijedan projekt, pa tako ni ovaj.
‘Postojeći nacionalni zakonodavni okvir koji uređuje postupak ocjene prihvatljivosti usklađen je s odredbama članka 6. stavaka 3. i 4. Direktive 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (Direktiva o staništima), a one ne daju mogućnost propisivanja popisa zahvata za koje se provodi postupak. Jedini način na koji se nedvojbeno može utvrditi je li projekt usklađen s tim odredbama, kao i s odredbama Zakona o zaštiti prirode koji u cijelosti prenosi navedene odredbe Direktive, jest provedba postupka Ocjene prihvatljivosti’, poručuju iz Ministarstva te dodaju kako samo projekti koji su usklađeni s tom odredbom Direktive u konačnici mogu dobiti financiranje u traženom iznosu.
Prevedeno, EU je zadala pravila, i koliko god bila nesmislena, treba ih se držati.
Iz njihovog odgovora ne da se iščitati na koji se način ova odredba na koju se pozivaju primjenjuje, (ako uopće) na područja koja nisu u zaštićenim ekološkim mrežama, no u konačnici otvara se i pitanje je li dubrovačka razvojna agencija morala znati ove pravne ‘cake’?! Na kraju krajeva to im je osnovni posao! S druge strane, ako su se zaista mijenjale odredbe samog natječaja za vrijeme njegova trajanja, za propust ovako golemih razmjera mora odgovarati netko iz Ministarstva.
U svakom slučaju, rezultat je isti, a atrij Kneževa dvora trune još jednu godinu. Kako je u svom odgovoru istaknula Novaković sličan natječaj očekuje se ove godine, a još uvijek se čeka ocjena na projekt uređenja trijema Kneževa dvora. Hoće li biti sretnije ruke ostaje tek za vidjeti.