Županija

Milić: ‘Gradovi i općine prihvatili su da je u europskim sredstvima njihova budućnost’

c melanija milic032

Regionalna agencija DUNEAosno­vana je još 2006. godine, a njena osnova uloga je postizanje ravnomjer­nog i održivog razvoja Županije, una­prijeđenje i koordinacija postojećih razvojnih aktivnosti u skladu s potre­bama regije, nacionalnim potrebama i zahtjevima Europske unije te planira­nje budućnost gospodarskog razvoja sa susjednim regijama. Zbog izmjene zakonske regulative, 2018. godine postaje javna ustanova. Za DuList porazgovarali smo s ravnateljicom Melanijom Milić, koja je na čelu DUNA-e od 2009. godine.

Deset ste godina na čelu Regionalne agencije DUNEA, što Vam je bio naj­veći izazov?
Jedan od najznačajnijih izazova bio je kompletirati cijeli tim u agenciji kako bismo bili kompetentni za povlačenje sredstava iz fondova EU. U početku smo povlačili sredstva iz programa IPA-e (instrumenti pretpristupne pomoći), jer tada nismo bili članica Europske unije, ali smo u tom razdoblju jačali kapacitete, zaposlenike, primjerice kako prijaviti projekt, što su indikatori, kvaliteta pro­jektne prijave i razumijevanje tematike od strane projektnih partnera i slično. Naravno, tu je i upoznavanje sa stvar­nim potrebama potencijalnih korisnika na terenu.

Koliko se toga promijenilo nakon pristupanja Europskoj uniji?
Ulaskom u Europsku uniju dostupni su nam znatno izdašniji fondovi, a nakon potpisanog sporazuma imali smo pola godine za korištenje EU sredstava iz prve financijske perspektive, a s dru­gom, koja evo sad završava, dobili smo mogućnosti korištenja sredstava iz EUza financiranje strateških projekata za našu županiju. Pri tom mislim na izgradnju infrastrukture, a svjedoci smo u da u posljednje dvije godine po cijeloj župa­niji niču gradilišta. Naša dva najveća primjera su Zračna luka i Pelješki most. Projekte provode državne institucije, ali bez Županije i stalnog poticanja s naše strane teško bi to išlo.

Indeks razvijenosti često se spomi­nje kao otežavajuća okolnost jedi­nicama lokalne samouprave kod mogućnosti apliciranja projekata.
Naša županija je treća po indeksu razvi­jenosti, ispred nas su samo Istra i Zagreb. Indeks razvijenosti je jedan od kriterija za bodovanje projektnog prijedloga, pri čemu jedinice lokalne samouprave gube bodove i na taj način moraju osigurati više vlastitih sredstava za financiranje projekata. Praktički, ne možemo dobiti 100 posto EU sredstava za sufinancira­nje projekata. Međutim, Zakonom o otocima ispravljeno je da postoji otočni indeks razvijenosti što je važno jer je on povoljniji za otočne jedinice lokalne samouprave. S druge strane, visok indeks razvijenosti sprječava javljanje na natječaje. Na našem području je pet općina u statusu potpomognutom pod­ručja, a sve druge imaju visok indeks razvijenosti iako njihovi proračuni nisu izdašni, a potrebe su velike.

Koja je jedinica lokalne samouprave iz naše županije najuspješnija u kori­štenju sredstava iz EU fondova, a koja se time baš i ne može pohvaliti?
Sve one povlače sredstva, no dođu do trenutka kad više ne mogu predfinanci­rati, sufinancirati ili su za veliki projekt uzeli kredit i tada se nemaju mogućnosti javiti na natječaj. I to je njihov problem. Predstavnici općina i gradovi shvatili da moraju imati dokumentaciju, ali u trenutku kad iskoriste sva raspoloživa sredstva i kredit, dalje ne mogu ići. I ne mogu uspoređivati Općinu Pojezerje s malim budžetom ili Općinu Zažablje s primjerice Metkovićem. Moja ocjena je da sve jedinice lokalne samouprave rade i provode projekte sufinancirane europ­skim sredstvima. Prihvatili su da im je to jedan dodatni izvor i da je tu njihova budućnost.

Slovimo kao jedna od najuspješnijih županija po povlačenju EU sredstava. Koliko je preko županijske Razvojne agencije u protekle tri godine realizi­rano ili započeto projekata i o kojim je vrijednostima riječ?
Kad se mjeri uspješnost županija uklju­čuju se svi projekti koji se provode, ali mi ne radimo na svima njima. Po novom zakonu radimo s javnopravnim tijelima i to su naši korisnici. Zahvaljujući teh­ničkoj podršci, odnosno ugovoru kojeg smo potpisali ne naplaćujemo, nego naš rad uz sve dokaze prikažemo te za cijenu rada pravdamo sredstva na ugovorenom projektu za djelatnike iz tog fonda i ugo­vora kojeg smo potpisali. Dosad to ide dosta dobro. Općine imaju projekte, a mi im pomažemo u prijavi i provedbi. Neke mogu i same raditi, a nama je i to cilj.
U protekle tri godine sudjelovali smo u pripremi, prijavi i provedbi brojnih pro­jekata iz različitih područja – od prometa i infrastrukture do turizma, zdravstva, zapošljavanja i zaštite okoliša. Učinko­vite i dostupne zdravstvene usluge jedan su od prioriteta Županije, pa smo sudje­lovali u pripremi i prijavi dnevne bolnice u Dubrovniku i Metkoviću vrijedne 50 milijuna kuna. Također, ulažemo i velike napore u potporu strukovnog obrazova­nja, te smo pripremili projekt Uspostave Regionalnoga centra kompetentnosti u sektoru turizam i ugostiteljstvo vrijedan oko 100 milijuna kuna u partnerstvu s Turističkom i ugostiteljskom školom, te Centar za agrume vrijedan oko 13 mili­juna kuna. Prva faza u projektu navod­njavanja u dolini Neretve se trenutno provodi, a vrijedna je oko 26 milijuna kuna. U Metkoviću smo prijavili Cen­tar za djecu s poteškoćama u razvoju. Uskoro bi trebala započeti s provedbom i četiri nova projekta vrijedna oko 10 milijuna kuna, a tiču se održivog urba­nog turizma, čišćenja podmorja, očuva­nja kulturne baštine, inovacija u ribolovu i akvakulturi. Radimo i na projektima energetske obnove škola, vrtića i domova za starije osobe. Očekujemo rezultate za veći broj prijavljenih projekata prijavlje­nih u drugoj polovici prošle godine, a o tome ćemo kad budu odobreni.

S kojim se poteškoćama i zaprekama susrećete kod pripreme i realizacije projekata?
Dokumentacija često nije potpuna i često se dođe do trenutka da se pro­jekt možda ne može realizirati. Tu su i financijska sredstva jer jedinice lokalne samouprave ili njihove ustanove nemaju dovoljno sredstava za financiranje pro­jekta. No, uspije se kad se hoće, kad imamo riješena imovinsko-pravna pita­nja i gotovu tehničku dokumentaciju. Ono što i ne prođe u prvom krugu, nije uzalud utrošeno vrijeme jer će se otva­rati i druge mogućnosti i ponavljat će se natječaji. Kod provedbe projekata naj­češća zapreka je javna nabava. Svjedoci smo tih poteškoća u svim projektima pa i onim najmanjim na najnižoj razini. Stroge su kontrole i pravila se moraju poštivati. To je najčešći problem i mislim da bi taj zakon možda trebao biti malo labaviji.

To znači da sami sebe kočimo u nekim stvarima?
Tako je. Nekad, kad prijavimo pro­jekt dugo traje i evaluacija. Centar za agrume smo primjerice prijavili prije dvije godine. Međutim, nije dobro da se to događa poduzetniku, jer on ne može toliko dugo čekati, pogotovo kad su u pitanju nove tehnologije, pregaze ga. S druge strane, i cijene su se na tržištu u zadnje dvije godine promijenile. Ako je dugotrajan proces do prve javne nabave, imamo problem s cijenama na tržištu. Zato je potrebno uvijek prije prijave dobro istražiti tržište da ne nedostaje novaca. Najčešće je to primjer u građe­vini. Malo je i građevinara pa imamo natječaja na kojima se u prvom krugu nitko ni ne javi.

Vaša je osnovna uloga postizanje ravnomjernog i održivog razvoja Županije, koliko ste u tome uspjeli i možete li nam navesti nekoliko kon­kretnih primjera?
Na temelju županijske razvojne strategije i sada Plana razvoja županije trudimo se ravnomjerno pomagati svim jedinicama lokalne samouprave. Pogotovo onima koje nemaju stručni kadar, koje su male i koje su se svele na nekoliko zaposle­nika. Naravno i otocima. Mnogo naših projekata se provodi upravo na takvim područjima. Kad planiramo projekt nastojimo uključiti šire područje župa­nije. Primjer za to su dva zadnja projekta koja se sufinanciraju iz Fonda za regio­nalni razvoj. To su Ruralna poučna, kul­turno-etnografska turistička atrakcija i Prirodna baština. Ruralno poučnu stazu smo pričom naslonili na Dubrovnik, ali smo kroz projekt obnovili i uspostavili Zavičajnu kuću Dubrovačkog primorja u Slanome, renovirali Gradski muzej Korčula, obnovili smo i ceste Austrijski put i tematsku stazu Babino polje na Mljetu te uskoro očekujemo i otvaranje muzeja zlata i srebra u Smokvici. Projekt Prirodne baštine obuhvaća devet infra­strukturnih projekata u dolini Neretve, to su investicije u Metkoviću, u školama Staševica, Otrić Seoci, u gradu Ploče, a započelo se i s izgradnjom jedinstvenih vjetroorgulja koje će, nadamo se, do kraja godine zasvirati.

Što donosi novo financijsko razdo­blje od 2021. do 2027. u EU fondovima?
Vjerujemo da možemo više i bolje, pogotovo što više ne moramo raditi na terenu. Okrenula se situacija, naš javni sektor zove i želi znati. Želi se educi­rati i pripremaju se projekti. U bazi već imamo nekoliko velikih projekata koje pripremamo s Dubrovačko-neretvan­skom županijom i njenim institucijama. Podsjetimo, na sjednici Vlade koja se u Dubrovniku održala u veljači prošle godine doneseno je nekoliko značajnih odluka za našu Županija. Grad Dubrov­nik s okolnim jedinicama lokalne samo­uprave dobit će ITU – instrument teri­torijalnih ulaganja, a za dolinu Neretve donijeta je Odluka o financiranju Inter­vencijskog plana za deprivirana pod­ručja gdje će se kroz teritorijalnu strate­giju na definiranom području iznjedriti razvojni projekti koji ulaze u direktno financiranje. Treba spomenuti zna­čajan projekt sustava navodnjavanja s branom za obranu od zaslanjenja kod Opuzena vrijedan 600 milijuna kuna. Kad smo kod Odluka Vlade ne smi­jemo zaboraviti ni strateški projekt brze ceste Dubrovnik-Čilipi. Također, Centar za gospodarenje otpadom je strateški projekt naše županije i završit ćemo ga u ovoj financijskog perspektivi. Naša Županija razvija projekt izgradnje višenamjenskog kongresnog centra u Dubrovniku kao jednog od ključnih projekata za razvoj turizma u županiji. Kroz 2020. godinu do kraja lipnja će biti donijeta Nacionalna razvojna strategija do 2030., a nas čeka i novi Plan razvoja županije koji mora biti usklađen s držav­nom strategijom. Odluka o izradi Plana razvoja je već prihvaćena te je DUNEA tehničko tijelo koje će ga izrađivati. To je dokument s popisom projekata po kojem ćemo svi skupa na županijskoj razini raditi u narednih sedam godina.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 15. siječnja 2020.

Pročitajte još

Županija osigurala isplatu božićnica umirovljenicima

Dulist

Korčula i Split u središtu USKOK-ove akcije protiv pranja novca

Dulist

Župan uputio izraze sućuti obitelji Davora Pokovića

Dulist