U okviru manifestacije Mjeseca hrvatske knjige, u petak, 28. listopada 2022., u Čitaonici Narodne knjižnice Grad održalo se predstavljanje bajke “Adelheid” mladog dubrovačkog autora i maturanta Opće gimnazije Dubrovnik, Davida Criscuola. Na predstavljanju su, osim autora, sudjelovale Matilda Perković, mentorica i Renata Zlatković, urednica bajke iz Društva Slagalica. Susret je moderirala knjižničarka Marjana Leventić.
-Što bih mogla reći o Davidu? Kada je došao u prvi srednje, odmah se istaknuo, odmah sam vidjela da je drugačiji od ostalih, po nečemu – nisam još tada znala po čemu. Kod zadataka uglavnom nije slijedio smjernice, a kada bi dobio lošu ocjenu ljutio bi se na mene dok nisam shvatila da on zapravo ima veliku potrebu za kreativnim izražavanjem. Zatim sam mu predložila “Pa Davide, možda bi trebao napisati neku priču, hajde pokušaj”. I onda je Davide napisao priču i odmah sam shvatila da imam posla sa potencijalnim piscem – započela je Perković.
O njegovom spisateljskom umijeću Perković nastavlja: “Poseban spisateljski talent, jedne žive imaginacije, jedne originalnosti, ali i tog nekog senzibiliteta, mogla bih reći i misaonosti. Uočila sam tu jednu slojevitost, u tom njegovom izričaju.” Adelheid je, kako kaže mentorica, njezina najdraža Davidova bajka koja joj se odmah svidjela i s kojom promjene nisu bile potrebne. Najviše joj se svidio svijet mašte, ali “i na toj jednoj drugoj razini, između redaka se može iščitati ta misaonost, egzistencijalna pitanja koja se postavljaju na vrlo jedan sudržan način da čitatelj može sam uranjati emocionalno u tkivo te priče.”
Moderatorica je naglasila kako ova bajka nije jedini tekst koji je autor napisao te je sudjelovao i na Forumu mladih Grada Dubrovnika koji se održao u Čitaonici Narodne knjižnice u srijedu, 26. listopada 2022., s drugom pričom koja ima povijesne elemente komentirajući kako je to “jedna zrelost, ne bih rekla da je to pisao netko s osamnaest godina – to su jedna velika promišljanja”.
-Ima dijelova knjige koji su mi – malo me stid čitati ih. Kada sam dobio kopiju sam ju opet pročitao, dijalog mi je u određenim dijelovima uštogljen, ali sve u svemu sam se zabavio čitajući.
Sama ideja za priču mi je došla dok sam čitao Malog princa, samo ne znam kako je to točno povezano, ali puno sam razmišljao i trebalo mi je nekih dva mjeseca da ju napišem – komentirao je Criscuolo.
-Po svojim obilježjima “Adelheid” je bajka. Drugim riječima, kao i svaka druga bajka ima početni problem kao pokretač radnje, posjeduje nadnaravne elemente, prepoznajemo u njoj Jungove arhetipove i simbole, koncept anime i animusa i individuaciju (samoistraživanje, samoostvarenje i potraga za cjelovitošću i zaokruženošću svog bića). Ali, ima i neke osobine koje ju čine različitom od tipične bajke. Bajku kao vrstu obilježava ustaljenost tipova ponašanja i likova koji su jednodimenzionalni i nisu psihološki karakterizirani. Međutim – kako smo vidjeli – Adelheid se nameće kao lik koji dobiva značajke koje ju udaljavaju od klasičnog lika neke bajke i koje će poslije i njeno ponašanje i razmišljanje odrediti kao atipično. Osim po tome, Davidova se bajka razlikuje i po prisutnosti uvoda i opisa, radnja u njoj ne tiče linearno (Davide koristi retardaciju u pričanju što postiže flešbekovima, snovima, hipnagogičnim slikama…), nema sukoba dobra i zla, nema nagrade i kazne, nema postavljanja uvjeta i kušnji, a i kraj je drukčiji od očekivanog i uobičajenog. Davide nam omogućava da sami odlučimo što se dalje događalo s Adelheid te da otkrijemo koje osjećaje pobuđuje u nama – zaključila je Zlatković.