Udaljeno od Dubrovnika svega 28 kilometara, selo Majkovi pitoreskno je mjesto koje putniku namjerniku ima štošta za ponuditi. Iako je slabo naseljeno ipak ne oskudijeva životom, i to onim u skladu s prirodom, održivim suživotom usprkos ponekad nemilosrdnim prirodnim prilikama i neprilikama. Gostoljubivi mještani Majkova uglavnom se bave poljoprivredom, maslinarstvom, vinogradarstvom i pčelarstvom pa će vas svakom prilikom ponuditi svježim svežnjem začinskog bilja ili pak domaćim voćem i povrćem.
Iz smjera Dubrovnika, u Majkove ćete najprije doći skretnjom na sporednu cestu unutar mjesta Trsteno. No, mi bismo vam predložili da se prema Majkovima uputite iz mjesta Slano. Uska i vijugava cesta vodit će vas serpentinama u brdovit i surov kraj, a s morske strane će vam se otvoriti prekrasne vizure na Slano i Elafitsko otočje.
Prvo na što nailazite su krške lokve s posebnim stanovnicima – riječnim kornjačama. Vlada Republike Hrvatske baš njih je prošle godine posebnom uredbom zaštitila i proglasila ovo područje rezervatom Lokve u Majkovima. Lokve predstavljaju prvi herpetološki rezervat u Hrvatskoj koji čuva populaciju riječne kornjače – jedne od najrjeđih i najugroženijih vrsta gmazova u Republici Hrvatskoj. Herpetologija je disciplina koja proučava gmazove, a lokve u Majkovima i lokva u Prljevićima su važne kao staništa riječne kornjače, koja je u Hrvatskoj strogo zaštićena. Riječ je o srednje velikoj kornjači čiji je oklop dug otprilike 20 centimetara. Hrani se algama, ličinkama kukaca, glistama, malim ribama i školjkašima. Broj jedinki ove vrste se smanjuje te su za njezino uništavanje predviđene novčane kazne. Riječnoj kornjači najveću ugrozu predstavlja smanjivanje staništa i konvencionalna poljoprivreda sa svojim pesticidima i umjetnim gnojivima.
Nedaleko zatim, nailazimo na Kuću meda kao svojevrsni muzej pčelarstva. Obnovom stare mjesne škole 2013. godine otvorena su vrata znatiželjnicima koji ovdje mogu saznati sve o tradicionalnim proizvodima Dubrovačkog Primorja, kušati različite vrste meda i pčelinjih proizvoda. Prostor muzeja posjetitelja vodi kroz sam proces proizvodnje meda, s jedinstvenim prikazom pčelinje zajednice. Vjerojatno najzanimljivija stvar najmlađim posjetiteljima je apisarij, to jest, prozirna staklena košnica kroz koju je moguće bez straha promatrati maticu i njezino leglo, med i propolis. Također, ovdje ćete ubrzo saznati zašto medvjedi nisu omiljeni ni pčelama ni pčelarima; zašto je napitak od propolisa djelotvorniji od uobičajenih energetskih napitaka; kako žive matice, a kako pčele radilice i još mnogo toga. Zidovi muzeja meda ukrašeni su vrhunskim fotografijama među kojima je i kalendar cvatnje mednog bilja u Dubrovačkom Primorju naziva Pčelinji rajski vrt. S obzirom na to da je Kuća meda otvorena zahvaljujući neumornom djelovanju Pčelarskog društva Dubrovačkog Primorja, ovdje su zastupljeni svi pčelari iz regije koji žele promovirati i prodavati svoje proizvode – originalne suvenire, likere, sokove, pekmeze i ručno oslikane ukrasne jastučiće s primorskim motivima.
Sljedeće odredište koje treba posjetiti je vidikovac Gajina, odlično mjesto za odmor i opuštanje. Vole ga svi, a posebno biciklisti. Ovuda se ne prolazi samo tako; isplanirajte duži boravak jer samo za fotografiranje trebat će vam dosta vremena. S nadmorske visine od 420 metara vidjet ćete ono o čemu sanjate kada želite putovati i doživjeti nešto nezaboravno. Pogled s vidikovca puca od poluotoka Pelješca i nacionalnog parka Mljeta do Elafita prema jugu i Otrantu. Do njega je najbolje stići pješice ili biciklom kao dobar vid aktivnog odmora.
Nastavljamo prema istoku tematskom stazom pod nazivom ‘Stećci Dubrovačkog Primorja’. Na stazi nailazimo na šest mističnih lokaliteta vrijednih zastajanja: Novakovo greblje u Čepikućama, crkva sv. Martina u Čepikućama, Vlaško greblje u Smokovljanima, crkva sv. Vida i Modesta u Smokovljanima, crkva Rotonda u Ošlju i Greblje Bistrina. Ovi povijesni nalazi potvrđuju kontinuitet življenja na ovim prostorima od prapovijesti do srednjeg vijeka kad su Majkovi s ostatkom Dubrovačkog Primorja pripali Dubrovačkoj Republici.
U Majkovima započinje i planinarski put koji vodi skroz sjeverno prema vrhu Neprobić, a nalazi se dobra tri sata hoda od Majkova uz neposrednu blizinu granice s Bosnom i Hercegovinom. Sam vrh Neprobić sjedi na 963 metra nadmorske visine. S vrha se pružaju vidici prema uvali Slano, Elafitskim otocima, Mljetu i Pelješcu s jedne strane te na hercegovačka brda s druge strane. Planinarski zemljovid za vrh ne postoji, međutim na planinarskim mrežnim stranicama moguće je preuzeti digitalne tragove planinarske staze od Majkova do Neprobića.
Spoj bijelog kamena, modrog mora i zimzelenog raslinja tvore prekrasne kontraste, stoga ne čudi činjenica da su Majkovi na popisu omiljenih ruta mnogih cikloturista, a vidikovac Gajina često nazivaju najljepšim na Jadranu. Vozeći se stazama, cestama i puteljcima ovoga kraja uz gotovo netaknutu prirodu posebno će vas očarati sveprisutni mirisi samoniklog ljekovitog bilja poput ružmarina i vrijesa.
Predstavljeni lokaliteti Majkova samo su jedan djelić mikrolokacija okupljenih tematskim stazama Libertas Horizon i Libertas Perspective koje povezuju prirodnu i kulturnu baštinu Dubrovačkog Primorja te valoriziraju njihov turistički potencijal. U sljedećem članku upoznat ćemo vas s Napoleonovim putem te okolnom turističkom ponudom.
Foto: Regionalna agencija DUNEA
Projekt CREATURES Regionalna agencija DUNEA ugovorila je kroz Jadransko-jonski program transnacionalne suradnje 2014.-2020. (INTERREG ADRION) i sufinanciran je 85% sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. Proračun Regionalne agencije DUNEA je 212.356,49 eura, dok je ukupan proračun projekta 1.725.396,51 eura. Projektni partneri su i Autonomna regija Friuli Venezia Giulia (IT), Institut za urbano planiranje Republike Slovenije (SI), Znanstveni park Patras (GR), Ekonomski fakultet u Ateni (GR), Regionalni direktorat za kulturu Vlöre (AL), te Ekonomski fakultet u Sarajevu (BA).