U Dubrovniku je lani rođeno manje djece nego 2011. godine. Naime, prema podatcima Matičnog ureda Dubrovnik lani je rođeno 1076 djece, što je za 11 manje nego prethodne godine kada ih je rođeno 1087.
A i nedavno objavljeni rezultati lanjskog popisa stanovništva potvrdili su ono što već davno znamo – Hrvatska je zemlja starih ljudi. Ono što nam nedostaje, složni su demografi, jest dosljedna populacijska politika.
No, da se Hrvatska ubraja u niskonatalitetne zemlje nije neka novost. Stopa rađanja je oko 9 na 1000 stanovnika u zadnjih desetak godina, a od 1991. godine bilježimo više umrlih nego rođenih, odnosno “prirodni pad” stanovništva.
Zemlja starijih
Tako je u 2011. u Hrvatskoj ukupno rođeno 41 342 djece, i to 41 197 živorođene i 145 mrtvorođene. U toj godini zabilježen je pad broja živorođene djece za 5,0 posto u odnosu na 2010., tj. rođeno je 2 164 djece manje nego u prethodnoj godini, pokazuju podatcim Državnog zavoda za statistiku. Stopa nataliteta (živorođeni na 1 000 stanovnika) u 2011. iznosila je 9,4, dok je stopa totalnog fertiliteta iznosila 1,41, što je znatno ispod razine jednostavne reprodukcije (2,1).
No, vratimo se na Dubrovnik. Gledajući podatke Matičnog ureda Dubrovnik, koji se doduše ne odnose samo na broj rođene djece s prebivalištem u Dubrovniku već i šire, lani je u odnosu na 2010. broj rođenje djece znatno opao. Naime, 2010. godine rođeno je 1118 djece, što je za 42 djece više nego 2012. godine.
Ipak, iz Matičnog ureda napominju kako se radi tek o podatcima koji se odnose na upise činjenica rođenja u državne matice koje se vode u dubrovačkom Matičnom uredu.
Svi ovi podaci također se ne odnose samo na osobe koje imaju prebivalište u Dubrovniku već i puno šire, jer je u Dubrovniku bolnica u kojoj se rađa, ali i umire značajan broj osoba koje imaju prebivalište izvan njega, odnosno radi njegove atraktivnosti u njega dolazi značajan broj osoba, čak i inozemstva, radi vjenčanja, a svi oni se upisuju u državne matice Matičnog ureda Dubrovnik, matičnog područja Dubrovnik.
Vjenčalo se 356 parova
Kad smo kod vjenčanja, protekle godine brak, koji je upisan u matice vjenčanih, u Dubrovniku je sklopilo 356 parova, što je tek za jedan više nego u 2011. godini. Zanimljivo je kako je 2010. godine bilo sklopljeno tek 335 brakova, pa i ovo može biti jedan od pokazatelja kako je Dubrovnik omiljena destinacija za vjenčanja.
Za razliku od broja sklopljenih brakova, lani je više osoba umrlo nego prethodne 2011. godine. Umrlih je 2012., naime, bilo 664, a godinu ranije 620.
Gledajući prirodni prirast stanovništva šrema Državnom zavodu za statistiku iz 2011. godine Dubrovnik je tada, za razliku od ostatka Hrvatske imao pozitivan prirodni prirast koji je iznosio 54. Rođenih je 2011. prema DZS-u u Gradu bilo 447.
Kako zaustaviti negativan prirodni prirast, te starenje stanovništva pitanje je koje Hrvatsku muči već godinama. Razloge svakako treba potražiti i u nesigurnosti zaposlenja s kojom su u proteklih nekoliko godina suočeni brojni hrvatski građani, te nemogućnosti rješavanja stambenog pitanja. Kad je o Dubrovniku riječ svima je dobro poznato kako su cijene nekretnina i dalje visoke, povoljni POS stanovi se ne grade, a vlada svojim novim nametima poput najavljenog poreza na nekretnine situaciju još više pogoršava. Tako se sve više mladi sve teže odlučuje na stupanje u bračne zajednice te na podizanje obitelji s jednim, a kamoli s više djece. Je li rješenje u iznosu 10 tisuća eura kojima bi država trebala poticati rođenje djece?
Najimena su…
Ime nas uz prezime obilježava od rođenja do smrti, pa i nakon nje jer se i pokojnici pamte po imenima. Ime dobijemo nakon rođenja, a određuju nam ga roditelji. Tako su tijekom 2012. godine najčešća imena, koja su roditelji na dubrovačkom području davali svojim tek rođenim djevojčicama i dječacima bila Petra, Lucija, Ana… Luka, Jakov, Petar… Zanimljivo je kako je Luka bilo najčešće ime i u 2011. godini dok je Lucija s lanjskog prvog mjesta 'pala' na drugo. Ali poredak je skoro pa isti jer je 2011. godine Ana bila na drugom mjestu, a Petra na četvrtom, dok je 2012. izbila u vodstvo.
Tako je čak 27 dubrovačkih dječaka u 2012. godini dobilo ime Luka, 21 ih je nazvano imenom Jakov, a isti broj dječaka dobio je ime Petar. Slijede po učestalosti Josip, Ivan, Marko, Matej, Nikola, Antonio, Mateo, Toni, Ante, Ivano, Marin i Roko.
Što se tiče djevojčica, iza Petre, Lucije i Ane slijede Iva, Mara, Marija, Mia, Marta, Lara, Sara, Laura, Mihaela i Nina.