Kroz stoljeća biranja novog crkvenog poglavara događale su se razne zanimljive i pomalo bizarne stvari. Primjerice 236. godine kršćanska zajednica u Rimu raspravljala je o potencijalnim kandidatima za papu kada je bijela golubica sletjela na glavu prolaznika Fabijana.
– Na to su svi, potaknuti božanskim nadahnućem, željno i svim srcem uzviknuli da je Fabijan dostojan – pisao je Euzebije, crkveni povjesničar tog doba. Za Fabijana to nije bio naročit blagoslov, budući da je 14 godina kasnije skončao kao mučenik pod carem Decijem, koji je objavio zakon o progonu kršćana, piše tportal.
Pape su prije birali članovi klera i plemstva
Tek od 1059. godine pape biraju kardinali i to po odluci Nikole II. U ranijoj povijesti Crkve pape su birali članovi klera i rimskog plemstva, a glasanje je bilo predmet širokog spletkarenja. Jedan od najzloglasnijih izbora je bio davne 532. godine, nakon smrti Bonifacija II. koji je uključivao ‘veliko podmićivanje kraljevskih dužnosnika i utjecajnih senatora’ prema P.G. Maxwell-Stuartu u ‘Kronici papa’. Naposljetku je izabran obični svećenik Merkurije, a on je ujedno i prvi papa koji je promijenio ime i postao Ivan.
Donijeli odluku tek nakon smrti jednog od kardinala
Zatvaranje kardinala za vrijeme konklave nije postojalo od samog početka. Ta praksa je započela tek u 13. stoljeću. Godine 1241., kad se odugovlačilo s izborom, šef rimske vlade zaključao je kardinale u trošnu zgradu i je odbio očistiti zahode ili osigurati liječnike onima koji su se razboljeli.
Priča postaje još bizarnija. Prema Fredericu Baumgartneru u njegovom djelu ‘Iza zaključanih vrata: Povijest papinskih izbora’, kardinali su donijeli odluku tek nakon što je jedan od njih umro, a Rimljani zaprijetili da će iskopati njegovo tijelo pa će ono donositi odluke. Nakon punih 70 dana napokon su se odlučili oko Goffreda Castiglionija, koji je postao Celestin IV.
Za odluku im je trebalo čak tri godine
Gotovo tri godine trajala je konklava nakon smrti Klementa IV. u studenom 1268. godine, a održavala se u papinskoj palači u Viterbu blizu Rima. Dopustili su da budu zaključani tek nakon godinu dana kako bi brže donijeli odluku, a do lipnja 1270. mještani su bili toliko frustrirani duljinom trajanja procesa te su odlučili skinuti krov u pokušaju da ubrzaju stvari. Vjerojatno ih je nadahnula dosjetka engleskog kardinala da bez krova Duh Sveti može nesmetano silaziti. Teobaldo Visconti postao je papa Grgur X. u rujnu 1271.
Nakon pet dana bili bi samo na kruhu, vinu i vodi
Grgur X. nakon kaosa koji je nastao prilikom njegovog izbora odlučio je promijeniti pravila kako se tako nešto ne bi više ponovilo. Zahtijevao je od kardinala da se sastanu u roku od 10 dana od papine smrti te je naredio da im se hrana tijekom vremena smanjuje. Ako se odluka ne donese u roku od tri dana, obroci su se trebali smanjiti na samo jedno od dva tradicionalna talijanska glavna jela. Nakon pet dana, smanjili bi im se samo na kruh, vodu i vino, prema knjizi Johna L. Allena ‘Konklava’. Kardinalima je također tijekom konklave bilo zabranjeno korištenje vlastitim prihodima.
Jedna kupaonica na 10 kardinala, poljski ležajevi i zamalo pobuna
U prošlosti su uvjeti u kojima su kardinali živjeli tijekom izbora bili gotovo nehumani i potpuno drukčiji nego danas. Spavali su u Apostolskoj palači, s odjeljcima u kojima su bili postavljeni poljski ležajevi, a na deset je kardinala bila jedna kupaonica, prema Allenovoj ‘Konklavi’.
Ne tako davne 1978. godine zamalo je došlo do pobune jer se konklava održavala tijekom sparnog kolovoza a prozori su bili zatvoreni te su kardinali zahtijevali da se otvore. Ivan Pavao II., izabran te godine u listopadu, naredio je izgradnju pansiona Svete Marte vrijednog 20 milijuna dolara na vatikanskom posjedu, gdje je kao papa živio i Franjo i gdje sada borave kardinali.
Ima više od 100 gostinjskih apartmana i dvadesetak jednokrevetnih soba. Ali i tamo su tijekom konklave prozori zatvoreni.
Bila je to druga konklava te godine. Na prvoj je izabran Albin Luciani, kada je postao Ivan Pavao I. 1978. godine. Prve su mu riječi bile ‘Neka vam Bog oprosti ono što ste učinili!‘ Umro je 33 dana kasnije, a njegova smrt obavijena je velom misterija i teorija zavjere, ali službeni uzrok smrti bio je srčani udar. Ovo je bila i takozvana godina triju papa,a Ivan Pavao I. imao je najkraću službu u povijesti.
Konklave traju sve kraće
Iako u teoriji svaki kršteni muškarac može postati papa to se u praksi nije nikad dogodilo. Posljednji koji prethodno nije bio kardinal bio je nadbiskup Barija, Bartolomeo Prignano, koji je postao Urban VI. 1378. godine. I konklave traju sve kraće, najduža konklava u novije vrijeme bila je ona iz 1831. godine, na kojoj je Grgur XVI. izabran nakon više od 50 dana.
Najduža u 20. stoljeću trajala je samo pet dana i 14 glasanja, kada je Pio XI. izabran 1922. godine. Godine 2005. Benedikt XVI. izabran je za samo dva dana i četiri glasanja, a Franjo 2013. također za dva dana i pet glasanja.