Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, u sklopu projekta “Informacijski sustav prostornoga uređenja (ISPU) i njegovi moduli“, poboljšalo je i nadogradilo Informacijski sustav izdavanja energetskih certifikata (IEC) novim funkcionalnostima, pa je tako u sustav integrirana e-usluga ISPU lokator. Time se svi novo izdani energetski certifikati zgrada georeferenciraju, odnosno određuje im se lokacija što će omogućiti njihov prikaz na karti Geoportala ISPU. Geoportal ISPU-a centralno je mjesto za prikaz i pregled javno dostupnih prostorno-planskih i drugih prostornih slojeva, podataka i informacija iz modula ISPU-a i drugih izvora te točka pristupa modulima ISPU-a, a dostupan je putem linka https://ispu.mgipu.hr/. O važnosti ove usluge razgovarali smo s Natalijom Ceranac, voditeljicom Službe za registre, digitalnu arhivu i praćenje stanja u prostoru Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Što je energetski certifikat?
Energetski certifikat je dokument koji predočuje energetska svojstva zgrade, izrađuju ga ovlaštene osobe za energetsko certificiranje – energetski certifikatori, a vrijedi 10 godina. Energetski certifikat sadrži opće podatke o zgradi, energetski razred zgrade, rok važenja i oznaku certifikata, podatke o osobi koja je izdala i izradila energetski certifikat, podatke o osobama koje su sudjelovale u njegovoj izradi, podatke o termotehničkim sustavima, energetske potrebe zgrade, podatke o korištenju obnovljivih izvora energije, prijedlog mjera, te detaljnije informacije i objašnjenje sadržaja energetskog certifikata. Zgrade se klasificiraju u jedan od ukupno 8 energetskih razreda (A+, A, B, C, D, E, F, G), gdje A+ označava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred. Energetski certifikat se odnosi na zgradu u cjelini ili na njezinu samostalnu uporabnu cjelinu.
Zašto je važan energetski certifikat?
Energetski certifikat sadrži informacije o potrošnji energije zgrade odnosno njezine samostalne uporabne cjeline te daje prijedlog ekonomski opravdanih mjera za poboljšanje energetskih svojstava zgrade radi smanjenja potrošnje energije. Za nove zgrade daju se preporuke za korištenje zgrade vezano na ispunjenje temeljnog zahtjeva gospodarenja energijom, očuvanja topline i ispunjenje energetskih svojstava zgrade.
Što ova usluga znači za građane, a što za struku?
Informacijski sustav izdavanja energetskih certifikata (IEC) odnosno elektronička usluga eEnergetski certifikat služi za izdavanje, pohranu i kontrolu energetskih certifikata zgrada. U njemu su pohranjena izvješća o energetskim pregledima zgrada te izvješća o redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradama, rasvjete, opskrbe vodom i dr. Sustav sadrži bazu podataka izdanih energetskih certifikata zgrada, registar osoba ovlaštenih za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrada, osoba ovlaštenih za kontrolu te osoba koje provode program izobrazbe ovlaštenih osoba.
Na portalu ISPU građani će moći odabrati traženu zgradu na karti i prikazat će im se osnovni podaci iz energetskog certifikata, dok će ovlaštene osobe putem NIAS-a imati pristup proširenom setu podataka iz izdanih energetskih certifikata.
Koliko trenutno imamo certifikata izdanih kroz sustav?
Kroz Informacijski sustav izdavanja energetskih certifikata izdano je više od 100.000 energetskih certifikata, prosječno se godišnje kroz sustav izda oko 20.000 energetskih certifikata te se sustav
kontinuirano poboljšava i nadograđuje. Izvadak iz Registra izdanih energetskih certifikata dostupan je na adresi https://eenergetskicertifikat.mgipu.hr.
Na koji je način financirana nadogradnja ove e-usluge?
Nadogradnja elektroničke usluge eEnergetski certifikat provodi se kroz projekt „Informacijski sustav prostornoga uređenja (ISPU) i njegovi moduli“, a financira se sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa konkurentnost i kohezija u ukupnom iznosu od 666.750,00 kuna.
Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj.