Europska unija je od 1. siječnja 2021. na neodređeno vrijeme zabranila britanskim školjkarima izvoz živih školjki na tržište država članica, piše BBC. Vijest je to koja je odjeknula u ‘otočkim’ gospodarskim krugovima te, imajući na umu da je riječ o industriji koja je samo u 2019. godini procijenjena na 393 milijuna funti, očekivano izazvala valove nezadovoljstva tamoš-njih proizvođača. Naime, budući da je Velika Britanija sada zasebna zemlja, nije joj dopušteno prevoziti životinje kao što su dagnje ili kamenice, osim ako već nisu obrađene u postrojenjima za pročišćavanje ili su pak uzgajane u moru ‘klase A’, dakle onom najčišćem što većina voda u Velikoj Britaniji nije. Na kvalitetu i tradiciju koja stoji u pozadini 28. hrvatskog proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti – malostonske kamenice nije potrebno podsjećati, no je li ovo izvrsna prilika za njene uzgajivače da ‘ugrabe dio kolača’ kojeg su itekako ostali gladni u pandemijskoj 2020. upitali smo okupljene u udruzi Stonski školjkari.
— U 2020. godini kad je izostala sezona pokušali smo nešto izvesti izvan tržišta Republike Hrvatske, međutim prema informacijama s kojim raspolažem, to nije urodilo plodom. Cijena je bila dosta mala i sve se pokazalo neisplativim. Tako je i neka nada koja je postojala, propala. Razlog tome je što nigdje nema potražnje. Naime, i izvan Hrvatske su zatvoreni restorani. Mi do sad nikad nismo imali potrebe za izvozom, međutim da je neko drugo vrijeme i da imamo veću količinu, vjerujem da bi to bilo uspješno i imali bismo je gdje plasirati – mišljenja je predsjednica Marija Radić. Kako kaže, uslijed okolnosti, trenutna situacija je doista teška. Školjkarstvo trpi velike posljedice uzrokovane pandemijom koronavirusa jer se 80 do 90 posto same proizvodnje prodavalo lokalnim ugostiteljskim objektima tijekom turi-stičke sezone. Od prošle godine stoga ostale su goleme količine kamenica, školjkaša uopće u moru.
Kotač pokretač
Kamenici je, objašnjava, dok dođe do svoje konzumne vrijednosti potrebno dvije do tri godine. Čitavo to vrijeme treba opet ulagati i prerađivati ih, a prihodi su nikakvi. Proizvođači se muče na različite načine jer nemaju mjesta za položiti nove nasade pa su prisiljeni kamenice koje su spremne za prodaju kidati i bacati ih na morsko dno čime je veliki mortalitet. Školjkari još uvijek ne znaju hoće li se održati manifestacija Dani malostonske kamenice, no ako se ona organizira i u nekom dru-gom obliku, donosi Radić, to bi mogao biti mali kotač koji bi pokrenuo stvari kako sav trud ne bi bio uzaludan jer kamenica, tumači, par puta mora pri-jeći preko ruka. ‘To je jedan kontinuiran proces’, ističe Radović. Kako je količina proizvedene malostonske kamenice u okviru europskog tržišta kamenica zanemariva, stava je Vedran Kunica, član udruge Stonski školjkari. Ipak, naglašava, većina kamenica koja se u Europi proizvede nije ista vrsta, stoga prostora za plasman itekako ima.
S obzirom na male količine i visoku kvalitetu njen put na europsko tržište danas bio bi isključivo u vidu brendiranog proizvoda visoke kvalitete i cijene za što je potreban značajan zajednički napor i organizacija s obzirom na to da školjkari samostalno nisu u mogućnosti napraviti značajna ulaganja u marketing i istraživanje vanjskih tržišta
— Radi se o pacifičkoj kamenici za razliku od malostonske kamenice koja je autohtona europska plosnata kamenica. Ono što malostonsku kamenicu i Malostonski zaljev čini posebnim jest da je jedno od posljednjih zdravih staništa ove autohtone vrste u kojem se kamenice jedu direktno iz mora. Malo-stonska kamenica do sada se nije pozicionirala na vanjskom tržištu posebno zbog činjenice da Dubrovnik i njegova okolica zbog snažnog turizma pred-stavljaju tržište dovoljno za plasman cjelokupne proizvodnje. Početci izvoza malostonske kamenice sežu čak u kraj 19. stoljeća kada su prva veća uzgajališta kamenice otpremala u inozemstvo. S obzirom na male količine i visoku kvalitetu njen put na europsko tržište danas bio bi isključivo u vidu brendiranog proizvoda visoke kvalitete i cijene za što je potreban značajan zajednički napor i organizacija s obzirom na to da školjkari samostalno nisu u mogućnosti napraviti značajna ulaganja u marketing i istraživanje vanjskih tržišta – priča Kunica. Malostonska kamenica, podvlači, nedavno je dobila oznaku izvorno-sti na europskoj razini što je upravo rezultat zajedničkog rada školjkara. Sada na oznaci izvornosti kao podlozi, otkriva, školjkari kreću u nove marketinške projekte. Prvi marketinški projekt koji bi trebao krenuti za nekoliko mjeseci, govori nam Kunica, za cilj ima upoznavanje potrošača o kvaliteti i posebnostima malostonske kamenice te povećanje potrošnje na lokalnom tržištu koja je smanjena zbog COVID krize. Ovaj projekt koji je većim dijelom usmjeren na lokalno tržište i posjetitelje našeg područja, tvrdi, dat će podlogu za razvoj daljnjih marketinških aktivnosti za širenje tržišta na druge države. Proces je dugotrajan, posebno u slučaju ovakvih proizvoda koji na temelju posebnosti i kvalitete postižu veću cijenu. Realizacija spomenutog bio bi u lokalnim terminima pionirski pothvat s obzirom na to da se na brendiranju autohtonih proizvoda, ističe nam sudionica projekta Anđela Matić iz marketinške agencije Event Lab, gotovo uopće nije radilo.
— Malostonska kamenica je vrlo dobro poznata i priznata vrsta kame-nice u Europi, međutim ono na čemu treba puno raditi jest da se inozemne gastro poznavatelje informira kako je upravo ta vrsta kamenica naša malostonska kamenica, koju prate posebna kakvoća i duga tradicija. Kao i sa svim drugim vrhunskim proizvodima koje imamo, vrlo smo slabo, usudila bih se reći, gotovo nikako, radili na prepo-znatljivosti ove vrhunske namirnice koja se uzgajau našoj županiji. Ako npr. otvorite Wikipediju, uz pojam Ostrea Edulis, nigdje se ne spominje malostonska kamenica, nego prednjače francuske. Imamo sjajnu namir-nicu i sjajne povijesne zapise. Naime, u Dubrovačkoj Republici je bio propisan način dodjele koncesija uzgajivačima kamenica, kao i mjera za prodaju istih, jedan košić, u kojem su se prodavale kamenice. Naše kamenice su poznate u županiji, svi ih uglavnom konzu-miraju u ožujku oko feste sv. Josipa. Nude ih i restorani u Gradu, ali infor-miranost većine potrošača je iznimno loša – priča.
Edukacija primarna
Oni, donosi Matić, malostonsku kame-nicu pojedu bez informacije o kojoj se vrsti radi, bez njene povijesne priče i bez opisa njenih posebnih karakteri-stika. To je područje na kojem treba raditi. Malo tko sazna da se kamenica uzgaja u zaštićenom posebnom rezervatu i da je jedno od posljednih mjesta u Europi gdje se kamenice mogu jesti direktno iz mora. Zbog tradicionalne proizvodnje i malog zemljopisnog područja količina proizvodnje je limitirana, ali, dodaje, to ne treba biti ograničava-jući čimbenik za stvaranje kvalitetnog brenda, dapače. Snažno lokalno turističko tržište do sada je bilo dovoljno za plasiranje cjelokupne proizvodnje, ali cijena ove kamenice nije sukladna njenim kvalitetama i uloženom radu. Posljednjih godina razvija se nova turistička ponuda u Malostonskom zaljevu koja podrazumijeva obilazak uzgajališta i degustaciju kamenica.
— Prilikom ovakvih izleta posjetitelji dobiju puno više informacija o uzgoju i malostonskoj kamenici što utječe na stvaranje jačeg brenda. Zbog snažnog okalnog tržišta nema dovoljnih količina za izvoz tako da se oni svodi samo na manje količine za Crnu Goru, ali dosadašnji pokušaji izvoza nisu bili praćeni organiziranim marketingom koji je potreban da bi se jedan luksuzan proizvod posebnih karakteristika i visoke cijene pozicionirao na novom tržištu. Kao i za sve drugo, potreban je sustavan rad na brendiranju ove namirnice te stvaranju svijesti, počevši od lokalne zajednice, kako bi se upoznalo sve dionike kako vrijednu namirnicu imamo u Malostonskom zaljevu. Istaknula bih svakako, da kao i u svakom drugom području, postoje individualci koji kontinuirano i predano rade na brendiranju malostonske kamenice kroz svoje restorane – komentira. Na pitanje kako poraditi na prepoznatljivosti malostonske kamenice, Anđela Matić iz marketinške agencije Event Lab, odgovara kako je jedan od ispravnih putova svakako udruživanje – upravo ono što je Udruga Stonskih školjkara i napravila. Zadnjih godina kontinuirano rade na promociji malostonske kamenice kako bi ona postala što prepoznatljivija u županiji, a i šire. Prvi i najvažniji korak je napravljen, napominje, budući da je udruga u kolovozu 2017. pokrenula postupak za dobivanje zaštićene oznake izvornosti. Upravo je ova oznaka važna te iznimno prepoznata pogotovo u EU jer se njom potrošaču jamči kupnja autentičnog proizvoda. To je izvrsna početna točka za bilo kakvu promociju. Kao i u svemu drugom, podvlači, iznimno je važan i segment kontinuirane edukacije svih dionika u turizmu i ugostiteljstvu koji se ili susreću ili će se tek susresti s ovom visoko vrijednom namirnicom.
— Praktične radionice, kao i one teo-retske, nužan su alat kojim se treba raditi na promociji kamenice. Najvažnije je uvijek educirati ljude koji rade, u ovo slučaju s kamenicama, a kako bi posjetiteljima prenosili točne i autentične informacije. Ugostitelji su, ja bih rekla, tu na prvoj crti, jer su u direk-tnom kontaktu s inozemnim posjetiteljima i imaju im priliku ispričati priču o malostonskoj kamenici i u isto vrijeme ponuditi i vrhunsku namirnicu. Danas se sve svodi na cjelokupan doživljaj, a ne samo na prodaju, stoga je kamenica idealna namirnica. Udruga je i tu napravila izvrstan potez, te je u pripremi dvojezična monografija o malo-stonskoj kamenici. Naravno danas veliku ulogu igraju i društvene mreže te je i to, uz miks klasičnih medija raznih formata, od iznimne važnosti za promociju malostonske kamenice, a pogotovo na inozemnim tržištima koja su kroz društvene mreže brzo i rela-tivno lako dostupna – zaključuje Matić.
MEĐU ŠKOLJKARIMA VLADA OPTIMIZAM
Izdašne Vladine potpore
Država tijekom COVID krize daje značajnu potporu školjkarima među kojima vlada optimizam u pogledu na nadolazeću turističku sezonu. Kvalitetan proizvod i marketinška aktivnost su spremni samo im nedostaju turisti.
— Mi smo još u studenom 2020. poslali zahtjeve prema resornom ministarstvu za iskorištavanje kompenzacijskih mjera. One još nisu isplaćene i očekujemo da bi polovicom ožujka mogle biti za one prvo referentno razdoblje. U međuvremenu, poslali smo i zahtjeve za drugo referentno razdoblje. Kako su mjere dosta izdašne i 80-postotni njihov iznos bio bi nam slamka spasa – ističe Marija Radić, predsjednica Udruge Stonski školjkari.