Aktualno

IVANA KLARIĆ IVANČIĆ Djeco, ako vidite da netko trpi ili vrši nasilje, morate reagirati!

ivana klaric ivancic

Lapadski učenici obukli su ove srijede ružičaste majice kako bi obilježili Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja. Na taj način su poslali poruku: ‘Ako trpite nasilje, niste sami – imate našu podršku’. Obilježavanju Dana ružičastih majica pridružili su se i djelatnici Osnovne škole Lapad kako bi svi zajedno podigli svijest o ovom problemu. Među njima je bila i socijalna pedagoginja Ivana Klarić Ivančić koja 13 godina djeluje u lapadskoj školi. Ističe kako se u posljednje vrijeme sve češće priča o vršnjačkom nasilju.

-Međutim, sa strane struke, apelirajući na medije, moram prenijeti prave informacije što je to vršnjačko nasilje. Da bi se nešto okarakteriziralo kao vršnjačko nasilje, mora zadovoljiti tri kriterija. To ponašanje mora trajati dulje vrijeme, mora postojati nesrazmjer moći između žrtve i počinitelja i da je prisutna namjera da počinitelj nanese štetu žrtvi. S druge strane, postoje i vršnjački sukobi. Oni su gotovo svakodnevna pojava među djecom. Uvijek dođe do nekih oblika nasilja između djece. Važno je osvijestiti tu razliku – objasnila je. Kad govori o tome što potiče vršnjačko nasilje kod djece, navodi kako postoje razni okidači.

-Danas sam pričala s djecom jer obilježavamo spomenuti dan pa oni ističu da to mogu biti neki razlozi kao što su ti da je netko drukčiji od nas, drukčije se odijeva, priča i slično. Imamo sve više djece koja dolaze iz drugih država i kultura pa i to može biti okidač. O svemu je važno razgovarati s djecom pa upravo tu dolazi na red preventivni rad koji se u Osnovnoj školi Lapad temeljito koristi. Imamo dosta znanstveno utemeljenih preventivnih programa koji su dio naše školske preventivne strategije na koje stavljamo naglasak. Članice stručno-razvojne službe, moje kolegice i ja, provodimo te radionice u razrednim odjelima, a isto rade učitelji koji su posebno educirani za provedbu takvih preventivnih programa. Bitno je naglasiti da bi se program smatrao učinkovitim mora proći znanstvenu evaluaciju i kroz niz istraživanja pokazati dobrobit. Mi smo takve programe uspješno implementirali u sve naše razredne odjele. Radi se o temama kao što su samopoštovanje, slika o sebi, sprječavanje vršnjačkog nasilja, stavljanje naglasaka na virtualno nasilje, na bihevioralne ovisnosti, učenje socijalnih i životnih vještina… – navela je Klarić Ivančić, koja je sama koordinatorica programa za prevenciju u OŠ Lapad. Na pitanje kako mediji mogu utjecati na vršnjačko nasilje, navodi kako danas imamo generaciju djece koja odrasta s medijima, ponajviše digitalnim medijima gdje im je dostupno mnoštvo informacija.

DAN RUZICASTIH MAJICA 8

-Pokazuje se više u odnosu na ranije da su djeci lako dostupne informacije koje mogu negativno utjecati na njihov socioemocionalni razvoj. Kroz udarne vijesti negativnih događanja kao što su vijesti ‘prati iz minute u minutu događanja na terenu’, djeca odrastaju kao generacija straha zbog dostupnosti tih informacija koje ih naravno, zanimaju. Imamo sve veću pojavu osamljivanja djece, razvoja anksioznosti pa čak i do depresivnih poremećaja što je danas veliki problem – istaknula je.

Edukacija roditelja ključna
Podijelila je s nama i primjer vršnjačkog nasilja koje je doživjela tijekom svog rada u OŠ Lapad.

-Ni roditelji, ni mi koji radimo s djecom nismo svjesni svih mogućnosti koje imaju društvene mreže. Prije dosta godina, jedna mi je djevojčica koja je pohađala 4. razred, na ekskurziji došla uplakana i rekla da joj je jedan dječak hakirao mobitel. Ja sam na prvu pomislila da su za to sposobni samo profesionalci. Ipak sam ispitala situaciju i saznala da postoje vrlo jasne upute na internetu kako hakirati nečiji mobitel. Mlade uvijek treba osluškivati jer su tri koraka ispred nas. Naglasila bih da je edukacija roditelja ključna i da slušaju preporuke stručnjaka koji su u direktnom kontaktu s djecom. Danas postoje razne aplikacije koje se bave zaštitom i daju nam uvid u aktivnosti djeteta na mobitelu, a mnogi roditelji ne znaju da to postoji – dodala je. Nadalje ističe da, s obzirom na to da se radilo o vrlo mladoj djeci, razgovaralo se i s djevojčicom i s dječakom zašto je to štetno.

-Kada to rade vrlo mlada djeca, oni ne rade to s namjerom da nekoga povrijede već iz znatiželje i zabave. Razgovaralo se s dječakom kakve je to osjećaje i štetnosti proizvelo kod djevojčice. Moram reći da je dosta malen naglasak stavljen na rad s počiniteljima vršnjačkog nasilja u usporedbi sa žrtvom. Kad dođe do vršnjačkog nasilja, prvo se radi sa žrtvom. Međutim, počinitelj je osoba koja mora krenuti u stručne intervencije i razgovore kako bi se otkrio uzrok njegovog ponašanja. Isto tako, populacija koja najčešće izostane u takvim situacijama su promatrači kao sudionici nasilja. Mi moramo dati djeci poruku da u slučaju da vide da netko trpi ili vrši nasilje, moraju reagirati ili na način da pomognu žrtvi ako smatraju da to mogu ili da potraže pomoć starije osobe u okruženju. Moramo puno veći naglasak stavljati na razvoj vještina empatije i osvještavanja potreba kod drugih. Imam osjećaj da su djeca previše usmjerena samo na sebe i samo na zadovoljavanje vlastitih potreba što prije te da vrlo teško razmišljaju izvan okvira. Upravo u tome im mi moramo pomoći, proširiti im vidike i osvijestiti ih da smo svi odgovorni da se vršnjačko nasilje u školi spriječi – napomenula je. Kako motivirati učenike koji se srame, a pate od vršnjačkog nasilja, da to prijave, navodi da ima dosta djece koja ne dijele rado svoje osjećaje.

-Upravo zbog toga, mi ulazimo u razredne odjele i razgovaramo s djecom ostavljajući im mogućnost da se mogu povjeriti bilo kome od nas ili svojim roditeljima. Često se dogodi da ne priznaju odmah jer im je potrebno neko razdoblje da osvijeste da im je dosta tog ponašanja pa naposljetku potraže pomoć. U suradnji smo s roditeljima pa nam oni sami dođu i prijave vršnjačko nasilje ako su saznali od djeteta. To je dobar način da o tome imamo više saznanja – istaknula je. Koji su neki od znakova učenika koji pate od vršnjačkog nasilja da mogu primijetiti roditelji, učitelji ili pedagozi, navodi  kako ponekad to nisu prostim okom vidljivi znakovi kod djeteta

-Najčešće se primijete promjene u odnosu na djetetovo uobičajeno ponašanje. Primjerice, dijete postane povučenije, plače kod kuće, ne želi jesti ili primjerice, izbjegava socijalne situacije kao što su odlazak na zbor, sport, rođendani i drugi. S druge strane, postoje i žrtve koje same počnu vršiti nasilje prema drugim učenicima iz neke nemoći. Postanu agresivniji, suprotstavljaju se, imaju problema s prkošenjem i slično. Jako je važno znati da to nije djetetovo uobičajeno ponašanje. Svi ti mali znakovi, koje zovemo pozivi u pomoć, nam govore da se nešto događa s djetetom. Također, izostajanje iz škole, izbjegavanje pisanja domaćih radova, zaboravljanje istih i izbjegavanje drugih školskih obaveza – dodala je. Istaknula je da i učitelji djeluju kao posrednici među djecom koji rade na tome da se svi učenici uklope.

– U posljednjih nekoliko godina došlo je do širenja učenika koji dolaze iz drugih kultura, ne samo u našoj školi, već po cijeloj državi. Mislim da naše učiteljice zaista odrađuju lavovski posao jer su one prve na crti koje su na neki način zadužene da uklope tog novog učenika u razredni odjel. Osim tih ljudskih i učiteljskih kompetencija koje moramo imati kao što su suosjećanja, poštivanje različitosti i takvi stavovi i uvjerenja, ono što škola osigurava za učenike iz drugih kultura su dodatni satovi i pripremne nastave iz hrvatskog jezika – naglasila je Klarić Ivančić.

Pročitajte još

Svjetski poznata hotelska grupacija koja je prisutna i na hrvatskom tržištu ulazi na zahtjevno tržište Saudijske Arabije

Dulist

OBRAZOVANJE MINISTARA Imamo šest doktora znanosti, jedan novi školovan u SAD-u

Dulist

MIGRANTI UKRALI VOZILO IZ SELA LOVORNO Policija upozorava: Konavljani, zaključavajte vozila!

Ivana Mijić Vulinović