Aktualno

IMPRESIVNI ARHEOLOŠKI LOKALITET NA RATU U điru nekim davnim Cavtatom

Nekad epidaur, danas Cavtat – prekrasno mjesto za ‘bijeg’ iz Dubrovnika krije mnoge fascinantne tragove povijesti. Znaju to dobro vrijedni arheolozi, povjesničari umjetnosti, ali i volonteri – entuzijasti, koji već godinama rade u zapadnom dijelu poluotoka Rat, gdje se nalazi impozantno arheološko nalazište s ostacima antičkih građevina, ujedno i registrirani spomenik kulture.

U kišno subotnje jutro lokalitetom nas je provela povjesničarka umjetnosti i arheologinja Helena Puhara iz Muzeja i galerija Konavala te nas nakratko vremeplovom vratila u vrijeme starih Rimljana, u antičko vrijeme kad je ovaj lokalitet bio dio urbanog tkiva kolonije Epidaur. Do današnjeg dana, tijekom povijesti, cjelokupni prostor niveliran je masivnim suhozidima na više razina te je teren bio nasut velikim količinama zemlje kako bi se stvorile obradive površine. Što su sve vrijedni arheolozi i povjesničari umjetnosti pronašli na lokalitetu i što sve tek trebaju otkriti? I to smo saznali u điru nekim davnim ‘Cavtatom’.

Prostorije u nizu
-Otkriveni arhitektonski kompleks prilagođen je padini terena i pozicioniran na nekoliko razina koje se spuštaju prema moru. Tijekom dosadašnjih istraživanja, na jednoj od razina, potvrđen je broj od sedam prostora u nizu. I to po tri prostorije, gotovo simetrično postavljene, sa sjeverne i južne strane centralnog dijela gdje pretpostavljamo da je bilo široko stubište koje je vodilo na gornju razinu kompleksa. Nažalost, zbog nedovoljnog stupnja istraženosti, nemoguće je govoriti o namjeni cjelokupnog sklopa, ali vjerojatno je riječ o javnom prostoru – kazala nam je Puhara te dodala kako se projekt zapravo radi segmentno, ili laički rečeno, dio po dio. — Provodi se u više etapa, ovisno o sredstvima Ministarstva kulture koja dobijemo javljajući se na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi i, iz ove perspektive, teško je govoriti o nekoj konačnoj projekciji troškova jer je teren tek manjim dijelom istražen. Osim Ministarstvu kulture, zahvalni smo i Društvu prijatelja dubrovačke starine od kojih smo 2015. godine dobili donaciju za dio arheoloških istraživanja, ali što je još važnije, i za konzervaciju novootkrivenih zidova i jednog zanimljivog nalaza, ostatka freske pronađene in situ, što će reći na originalnom mjestu. Od tih sredstava napravljena je i reverzibilna sjenica koja dodatno štiti otkopanu, usku prostoriju s ostacima freske gdje su zidovi debljine jednog metra – pojašnjava dalje pokazujući na natkriveni dio koji krije, među ostalim i bunar kojeg su kaže, iskopali tek do pet i pol metara! Inače, Helena i tim, naravno, nisu prvi koji su pristupili ovom mjestu koje krije brojna materijalna bogatstva i jedan fascinantan presjek povijesti. Prije nego što čujemo od Helene što je sve pronađeno na lokalitetu, saznali smo i to kako su istraživanja, ona prva, započela zahvaljujući – jednom amateru i entuzijastu.

Međunarodna arheološka škola
-Prva istraživanja na ovom lokalitetu, započeta su davne 1907. godine pod vodstvom amatera, ljubitelja starina, cavtatskog župnika don Nika Štuka i novoosnovanog Odbora za iskapanje i čuvanje epidaurskih starina. Zanimljivo je da je tada lokalitet posjetio i don Frane Bulić, povjesničar i arheolog te glavni konzervator za Dalmaciju. Premda su ta otkrića ukazala na iznimnu reprezentativnost nalaza arheološka istraživanja nastavila su se tek 1984. godine. Arheološki muzej iz Dubrovnika na čelu s voditeljicom istraživanja Romanom Menalo provodio je iskopavanja na lokalitetu od 1984. do 1987. godine te, nakon više od dva desetljeća, opet 2008. i 2012. godine. Tada je i započela suradnju s Muzejima i galerijama Konavala – ističe Puhara, vodeći nas povijesnim presjekom istraživanja do rujna 2014. godine, kad su Muzeji i galerije Konavala proveli međunarodnu arheološku školu i nastavak istraživanja. Od tada pa do danas, provedene su tri kampanje i – četvrta je u tijeku. Osim Helene, na terenu radi vrijedni tim ljudi. Loše vrijeme ih sprječava u radovima, no nju nikako nije spriječilo da nas provede lokacijom. Dakle, kad vas put i lijepo vrijeme nanese u đir Cavtatom, vjerojatno ćete na Ratu susresti više od deset vrijednih ljubitelja baštine i povijesti.


-Trenutno su na lokalitetu, što se arheološkog dijela ekipe tiče, dr. Marija Šiša Viveg, iskusni terenac od koje cijeli tim u svakoj prilici može naučiti nešto novo, arheolog Nikša Grbić i asistenti Ivo Letunić i Mario Anđelić, a konzervatorsko restauratorski tim su Ana Požar Piplica i Lukša Klaić. Naši stalni suradnici i oni koji su sudjelovali u ranijim istraživanjima su Nikolina Topić, Lucija Vuković, Josip Klaić, Luko Piplica, Bruno Bijađija… U svakom slučaju, otvoreni smo za sve vrste suradnji i dobro došli su svi koje zanima antička arheologija – kazala nam je naša ‘vodička’. Ima li bolje pozivnice za kvalitetno provesti dane? Zasigurno ćete steći nova iskustva, ali i produbiti znanje.
-Od tegula i imbreksa do novca Zanimalo nas je i što je sve pronađeno na lokalitetu, u prostorijama koje će tek pokazati svoju nekadašnju namjenu. A nalaza je, kaže nam Puhara, mnoštvo.

-Što se tiče arhitektonske plastike i građevinskih materijala pronađenih tijekom istraživanja svih ovih godina izrazito je veliki broj raznolikih struktura i građe. Nalazimo ulomke arhitektonske plastike izrađenih od lokalnog kamena pa sve do raznih vrsta mramora. Tijekom istraživanja provedenih osamdesetih godina dvadesetog stoljeća Romana Menalo naišla je na poveći ulomak stupa izrađenog od prokoneškog mramora, impozantni ulomak vijenca izrađen od običnog vapnenca, ali što je posebno zanimljivo, i dva bloka rimskog betona. Danas također nailazimo na razne vrste mramornih pločica, vapnenaca, škriljevaca i slično. Veliko bogatstvo raznorodnog materijala još uvijek možemo naći na ovom lokalitetu – ističe ona, a mi pokušavamo zamisliti što će sve ovaj prostor otkriti kada iskapanja konačno budu gotova. Nadamo se – brzo. Tu su, dodaje, i brojni pokretni nalazi, zaista raznovrsni…

-Najzastupljeniji su keramički nalazi i to uglavnom ulomci različitih keramičkih posuda, zatim nailazimo na veliki broj tegula i imbreksa, odnosno antičkih crjepova. Pronađene posude tipološki pripadaju širokom spektru različitih uporabnih recipijenata i različite su finoće izrade, od studenog, kolegice Nikolina Topić, Lucija Vuković i ja, na međunarodnom simpoziju o antičkom staklu koji je održan u British Museumu u Londonu, u poster sekciji, predstavile dio nalaza staklenog posuđa s ovog lokaliteta. Od ostalih nalaza, osim arhitektonske plastike, odnosno vrlo fragmentiranih ulomaka kapitela, trabeacije i slično, ulomaka mramorne oplate, kockica mozaika, izdvojila bih nalaze novca – istaknula je tek dio onoga što je ovaj lokalitet, nekad javni prostor, stoljećima krio.

Do kraja iskapanja ima još puno i ‘kvadrata’, ‘kubika’ zemlje i vremena, a mi se nadamo kako će se što prije otkriti u svom punom sjaju relativno grublje keramike do izrazito fine, terre sigilate, keramike tankih stijenki i sl. Među keramičkim nalazima izdvojila bih ručku posude dekorirane ovnovom glavom. Riječ je o ručki patere, niske i široko otvorene plitke posude, kakve su se, najčešće, koristile u ritualne svrhe. Zatim je veliki broj ulomaka staklenog posuđa. Baš smo prije nekoliko dana, početkom – na ponos Cavtatu, ali i kao mjesto koje ponovo može biti javni prostor za lokalce i za turiste, mjesto odmora s pogledom koje oduzima dah. Ma nisu baš bili blesavi ti Rimljani kad su birali lokaciju, zar ne?

Foto: Zvonimir Pandža/arhiva Muzeji i galerije Konavala

Pročitajte još

NIKOLA I IVAN SRŠEN LOPUĐANINU SPASILI ŽIVOT ‘Reanimirali smo ga sat vremena, mislio sam da je gotovo, a onda je srce počelo kucati…’

Dulist

IVAN KOMUŠANAC Vaša županija izvrsno prati trendove u obnovljivim izvorima energije, a prava priča se tek ima pokrenuti

Mia Njavro Banić

NEMA OZLIJEĐENIH Vatrogasci pilaju granu koja je pala na balkon hotelskih soba

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija