Ima li kraja sidrenju na divlje, pitanje je koje redovito u ovom ili onom obliku stiže na redakcijski e-mail DuLista, obično popraćeno fotografijama većih barki i/ili jahti čiji se vlasnici bezbrižno bućkaju nadomak plaža.
Jedan od posljednjih takvih primjera stigao nam je i nedavno s fotografijom jahte duže od 20-ak metara usidrene praktički na samoj obali, a da bi stvar bila gora, pored nje se jasno može vidjeti i pripadajući gumenjak koji služi upravo kako bi se od mjesta sidrenja došlo na obalu.
Nadležnost ŽLUD-a i Kapetanije
Nadležnost u ovakvim stvarima na području Dubrovnika ima Županijska lučka uprava Dubrovnik, no samo kada se brodovi sidre po propisima i regulama. Na njima je stoga redovna naplata, a kada je riječ o prekršajima tu ulazi Lučka kapetanija.
– Naplata sidrenja brodova i brodica u svim lukama iz naše nadležnosti regulirana je Odlukom o visini lučkih pristojbi Županijske lučke uprave Dubrovnik. Pristojba za upotrebu obale na sidrištu Gradske luke Dubrovnik za brodove na kružnim putovanjima se naplaćuje po osnovi BT-a i ukrcanom/iskrcanom putniku, a za jahte je određena u dnevnom iznosu po metru dužnom. Odlukom o osnivanju ove Lučke uprave određene su i granice sidrište Gradske luke Dubrovnik, te sukladno tome naplata se obavlja samo u granicama lučkog područja. Za sva sidrenja izvan lučkog područja nadležna je Lučka kapetanija koja obavlja kontrolu i koja je istovremeno nadležna za sve prekršaje. Lučke uprave nemaju nadležnost sankcioniranja prekršaja – navodi se u odgovoru iz Županijske lučke uprave Dubrovnik u kojem se dalje nastavlja:
– Naplata se obavlja temeljem najave broda, jahte i brodice od strane agenta, a svim ostalim usidrenim plovilima sidrenje naplaćuju naši lučki operatori. Godine 2016. je naplaćeno ukupno 1.731.182,66 kuna, a do sada u 2017. godine 909.221,21 – zaključuju u odgovoru.
Kapetanija: Nema sidrenja uz obalu
Upite na ovu temu poslali smo i na adresu Lučke Kapetanije Dubrovnik odakle su nam odgovorili kako Kapetanije ‘sukladno propisima, utvrđuju da li je plovni objekt usidren na propisan način, dakle, je li je na plovnom putu, unutar granica sidrišta, ima li posadu, poštuje li znakove zabrane sidrenja i je li usidren na podmorski kabel ili cjevovod ili bilo kakvu podmorsku infrastrukturu koja je obilježena na pomorskim kartama i na obali’.
– Sidriti se može i van označenih sidrišta, unutar spojnice dvaju istaknutih ponta, dakle svugdje gdje nije zabranjeno i gdje ne ometa sigurnost plovidbe – odgovorio je na naš upit lučki kapetan Mato Kekez.
Na naš upit ‘koliko je slučajeva ilegalnog sidrenja zabilježeno prošle sezone, a koliko ove dosada’, Kekez odgovara:
– Prošle godine su u najužem akvatoriju LK Dubrovnik (o. Lokrum) izvršena dva nadzora nepropisnog sidrenja, a ove godine do sada jedan nadzor i to sve zbog vezivanja plovih objekata krmenim konopom za obalu, dok je sidro u moru, što nije dozvoljeno budući se u tom slučaju smatra da je plovni objekt privezan, a ne usidren, a privezan opet mora biti na predviđenim mjestima, lukama, lučicama – poručio je Kekez.
-Prema neslužbenim informacijama s kojima raspolaže DuList, ovakav trend vezivanja jahti uz kraj počeo je relativno nedavno, odnosno prije 4-5 godina, a jahte obali (u svrhu sidrenja) ne bi smjele ni ‘prismrditi’ na 150 metara.
Poseban problem za sigurnost plovidbe predstavljaju nautičari koji konop s krme u dužini od 50 – 70 metara vežu za obalu i time predstavljaju opasnost za sva ostala plovila.
U svakom slučaju kada sljedeći put vidite brod privezan na divlje blizu obali obavezno ga prijavite. Kazna za taj prekršaj je simboličnih 1500 kuna, no bolje išta ništa.