Društvo arhitekata Dubrovnik od 18 sati u amfiteatru Sveučilišnog kampusa održava tribinu ‘Okvir za novu sliku Grada: Gruški zaljev’.
Na tribini se nastoji na jednom mjestu objediniti tri projekta: Lapadske obale, komunalne lučice na Batali te luke nautičkog turizma – marine Gruž.
Uklanjanje mulja, kapacitet marine, složeni sustav crpnih stanica, neriješen promet, zaljev kao jedna ekološka morska cjelina, sve su to problemi koje treba razmotriti. Gruški zaljev je u vrlo jakoj međusobnoj interakciji s Gradom – kazala je na početku predsjednica DAD-a Marija Kojaković te prikazala nekoliko karata na kojima se vidi složenost i povezanost planova na području Gruškog zaljeva.
Kojaković smatra kako se i prometno rješenje treba gledati puno šire i povezano s okolinom. Upitan je i utjecaj na baštinu te društvenu zajednicu, a Kojaković je spomenula kako veslači Neptuna više nisu na sigurnom nakon ovih planova. Naznačila je niz propusta u prostornim planovima, kao i idejnim rješenjima.
– Riječ je o jednom od najvrijednijim prostorima, pa je potrebno provesti javni urbanistički natječaj, integralno idejno rješenje kao podloga za studiju utjecaja na okoliš – kazala je uvodno Kojaković.
Emil Željko Polović predstavio je svoje rješenje Gruškog zaljeva. Kritizirao je trenutno rješenje, dodavši kako se ‘za iste pare moglo dobiti veću vrijednost’.
Slobodan Vuković upozorio je kako se s Gruškima zaljevom ne treba biti brzoplet, jer se sve skupa ne smije prepustiti parcijalnim rješenjima.
– Treba stalno imat sliku cjeline. Sve je rađeno po projektima koji nisu imali kohezijski pogled na prostor, a nije se kritički referiralo u odnosu na neposredno okruženje – kazao je Vuković te podsjetio na početak devedesetih kad je francuski ulagač Camille Rayon imao cjelovit pogled na prostor.
– Ne želimo propustiti priliku, kad već imamo Bogom dani prostor. Ovo u kontekstu EU može biti vrhunski projekt – dodao je Vuković.
– Rješenje ne može samo zadovoljiti broj brodica, već poštivati i odnose prema okvirima cijelog grada – kazao je Vuković.
– Postoje dva ključa Gruškog zaljeva, na moru i na kraju. A na kraju je važan konflikt između vozila koji gazi pješaka, i pješaka koji traži svoj mir. Nedostaje shema prometa. Ne bi trebalo nasipati cestu uz obalu. Cijeli sustav je krivo napravljen, odnosno nije uopće promišljen. Priobalna cesta ne bi trebala biti primarna po važnosti – kazao je Dinko Bakulić.
Nikša Mojaš iz Pomorsko-sportsko-ribolovnog društva Batala istaknuo je kako studija jest dala idejno rješenje, ali u njemu nedostaju 63 veza u odnosu na trenutno stanje. Podsjetio je na stari projekt lučice sa šest gatova okrenutih prema buri, ali i upozorio na niz nelogičnosti u studiji i idejnom rješenju, koje je ocijenio kao loše.
– Zaprepastio sam se idejnim rješenjem. Vidi se veliki broj većih plovila, kojima čak tu nije ni mjesto. Rješenje donosi mali broj vezova. Mala plovila stavljena su u najveću buru, a velika na nelogične pozicije – kazao je Mojaš, dodavši kako je jedini logičan sustav gatova tzv. češalj gatova.
Mojaš je pitao gdje će građani izvaditi svoja plovila i održavati ih.
– Čuo sam da nas se planira izvaditi, oprati, pa dizalicom na kamion, pa u marinu… Meni je to apsolutno neprihvatljivo. Takav tramak ne bi nitko radio – kazao je Mojaš, dodavši kako se barka na Batali vadi za 300 do 400 kuna, a u marini 1800 kuna. Dodao je kako su piloti najbolje rješenje za gatove te ga čudi da se ne planiraju za Batalu, dok jesu sastavni dio projekta marine Gruž. Primjetio je kako nedostaje parkirnih mjesta za vozila, posebno za motocikle.
Za riječ se javio i gradonačelnikov savjetnik za more Rikard Rossetti.
– Imamo 530 vezova i 650 barki, jer ljudi kupe barku i bace ‘corpo motro’ bilo gdje. Znamo da Batalu treba srediti, ali teško je reći kako. Najveće je zlo nasipati more, i mislim da će ovo nasipanje biti posljednje. Na Batali mora postojati protočnost, zato su planirani pontoni – kazao je Rossetti.
– Trebalo bi napraviti najbolje što se može. A bez ‘jaružanja’ nema ništa od projekta, to je ‘conditio sine qua non’. Treba očistiti Gruški zaljev. Preko tisuću blokova je duboko u mulju Gruža. Da ne spominjem otpad Radeljevića, kanalizacijske ispuste… Sve to treba ‘jaružat’ – kazao je Rossetti.
– Marina poput ove planirane u Gružu ima puno sadržaja, za koje ne znam gdje staviti. Ovo što se sada planira će preopteretiti Gruški zaljev, koji je postao toliko malešan i uzak – zaključio je Rossetti, dodavši kako ‘sve to skupa određuje netko drugi’.