GRADONAČELNIK OPTIMISTIČAN Proračun za 2021. ‘težak’ 579 milijuna kuna. Do kraja godine bit će puno veći

Gradonačelnik Mato Franković pred gradske vijećnike šalje proračun za 2021. godinu ‘težak’ 579.335.780 kuna. To je za 50 milijuna kuna manje u odnosu na proračun za 2020. godinu, koliko isti iznosi nakon rebalansa koji je napravljen u listopadu. Pri tome se za proračunske korisnike odvaja iznos od 81,9 milijuna kuna, a ostalo je izvorni proračun Grada od 497 milijuna kuna.
-Proračun je izbalansiran. On istovremeno sadrži i svoju razvoju komponentu. Nastavlja se kontinuitet projekata i programa prethodno započetih u godinama prije i predstavlja odgovorno, transparentno financiranje svih ciljanih skupina – rekao je na predstavljanju gradonačelnik.
Dao je i usporedbu proračuna kroz godine. On je, tako, 2017. godine iznosio 432 milijuna kuna, u 2018. bio je 575 milijuna kuna, a nakon rebalansa u 2020. planiran je na iznos od 629 milijuna kuna.
-Iznos od 579 milijuna kuna je realan s obzirom na okolnosti koje se događaju na svjetskim financijskim tržištima. Očekujemo početak turističke sezone u 2021. godini, ali ne onakvu kakva je bila 2019. godini. Unatoč svemu, proračun za iduću godinu predstavlja značajan iznos i to je sigurno jedan od boljih proračuna u RH – naveo je dalje.
-Razlog rasta proračuna ne leži samo isključivo u rješavanju brojnih problema koje smo riješili, počevši od povećanja postotka kojega dobijemo od prodaje ulaznica za zidine do rješavanja koncesije za žičaru. Glavni razlog rasta leži u iskorištenosti Europskih fondova. Važno ih je koristiti kao glavni izvor financiranja kapitalnih projekata. Ova gradska uprava će na kraju svog mandata zabilježiti više od milijardu kuna ugovorenih projekata, a to su čak dva proračuna Grada Dubrovnika – rekao je Franković. Dodao je kako su se posebno pripremili za 2021. godinu, jer su brojni projekti dovedeni do građevinske dozvole kako bi se kroz projekt Resilience and Recovery prijavili na EU fondove.
-Siguran sam da će ovaj iznos od 579 milijuna kuna na kraju 2021. godine biti puno, puno veći – optimističan je.
Za spomenuto financiranje iz EU fondova pripremljeni su azil za životinje, dom za beskućnike, dom umirovljenika ispod bolnice, škola u Mokošici, vrtić Pčelica, cesta Tamarić, stanovi u Solitudu i sportska dvorana. Samo ovi projekti, koji će u prvoj polovici 2021. godine imati građevinske dozvole vrijedni su 636 milijuna kuna.
Potom je iznio pregled najvažnijih projekata po upravnim odjelima. Tako se u idućoj godini za projekt uređenja parka Gradac planira izdvojiti iznos od milijun kuna. Devet milijuna kuna planirano je za cestu za zgradu HRVI i stanove po modelu dubrovačke stanogradnje, a po njenom završetku očekuje se i uporabna dozvola te predaja ključeva u prvoj polovici 2021. godine. Za Groblje Dubac izdvojit će se 5 milijuna kuna, a za cestu Most – Osojnik 12,8 milijuna kuna. Planirani iznos za Lapadsku obalu, koja se financira iz EU fondova i državnog proračuna, je 16 milijuna kuna, a za stanove u Solitudu pola milijuna kuna. Za tu gradnju po modelu dubrovačke stanogradnje pri kraju je izrada projektne dokumentacije, rekao je gradonačelnik. Tu je i dom umirovljenika ispod bolnice za što se planira izdvojiti 1,4 milijuna kuna, a javna nabava za novu školu u Ilije Sarake trebala bi biti raspisana u siječnju ili veljači. Projekt je financiran donacijom zaklade Caboga Stiftung za što se u 2021. godini planira iznos od 14 milijuna kuna. Istaknuo je i kako se u 2021. godini za najam poslovnih prostora i javnih površina planira smanjenje prihoda za 10,4 milijuna kuna, a odnosi se to na oslobađanje od plaćanja zakupnina od siječnja do ožujka.
-Proračun je realan, razvojan i orijentiran ka povećanju kvalitete života svih naših sugrađana – zaključio je. Na pitanje je li proračun konzervativan u odnosu na njegova očekivanja, odgovorio je:
-Radili smo ga vrlo konzervativno. S obzirom da će cjepivo vrlo brzo krenuti u distribuciju, doći će do smirivanja stanja u svijetu i reaktivacije turističkih aktivnosti. Dubrovnik je jedna od najpoželjnijih svjetskih turističkih destinacija i mi smo sigurni da će proračun biti i veći, ali smo išli s konzervativnijim proračunom jer se bolje pripremati na manje pa je lako rebalansirati na više – objasnio je gradonačelnik. Gubitnika nema, rekao je, samo je smanjen broj projekata koji su planirani iduće godine. Oni će čekati EU fondove.
No, u proračunu se planira i preneseni manjak iz ove još uvijek tekuće godine. Gradonačelnik je rekao kako je to knjigovodstveni manjak.
-Planiramo ga, ali ne znači da će se on ostvariti. Proračun za 2020. godinu temeljio se na projiciranim prihodima. Uslijed koronakrize vidjeli smo da će ti prihodi biti manji pa smo smanjivali proračun. Već u ožujku smo uveli grad u tzv. hladni pogon. Postojeće projekte smo nastavili financirati, ali smo sjeli s investitorima i dogovorili smanjenju dinamiku poslova kako bi se proračun relaksirao. U međuvremenu smo ušli u kreditni aranžman sa Zagrebačkom bankom i time smo pokrili cijeli niz tih projekata. Unatoč svemu, balans proračuna nismo mogli postići s prihodovne i rashodovne strane i zato smo planirali eventualni manjak. On se još nije dogodio. Radimo sve da se niti ne dogodi, ali moramo biti realni i očekivati da se takvo nešto dogodi. U ovom trenutku imamo nenaplaćene komunalne naknade od 49 milijuna kuna, a ostala su dva mjeseca do kraja godine. Teško je vjerovati da se to može naplatiti. I brojni naši sugrađani su sada na mjesečnim primanjima od 4 tisuće kune, i ne želimo ih dodatno opterećivati. Grad to može financijski izdržati – rekao je.
Danas je Grad u blagom plusu, rekao je, no kad bi platili sve pristigle račune, sigurno bi ušli u minus. -U trenutku kad smo izglasali na Gradskom vijeću kredit, još nismo došli do stanja u kojem će Vlada dati suglasnost na kredit. Zašto? Jer su se brojne jedinice lokalne samouprave zaduživale te je Vlada ispucala svoj limit od tri posto koliko može dati suglasnost na zaduženja na nacionalnoj razini. Novim rebalansom taj limit je povećan na inicijativu Grada Dubrovnika. Očekuje se njegovo izglasavanje sutra te će se idućih desetak dana na sjednici Vlade naći suglasnost za naše zaduženje. U tom trenutku se automatski refinanciraju svi projekti koje smo već platili u iznosu od 35 milijuna kuna i samim time grad na svoj račun odmah dobiva taj iznos i postaje likvidan – objasnio je Franković.