U svakoj krizi, pa i u ovoj, graditeljstvo je jedna od zadnjih djelatnosti koja osjeti probleme, ali mu i puno duže treba da se obnovi – rekla je za DuList Nikolina Trojić, predsjednica Županijske komore Dubrovnik. Upravo se ovih dana naveliko spominje ova gospodarska grana na kojoj bi se trebao temeljiti izlazak iz krize uzrokovane pandemijom koronavirusa. Ne treba smetnuti ni s uma da je pred nama obnova Zagreba i okolice od potresa, koja će trajati godinama, a koja će angažirati dio hrvatske građevinske operative.
Poluga razvoja
—Prema svim pokazateljima, građevinarstvo će biti jedna od grana na kojoj će se temeljiti izlazak iz krize uzrokovane pandemijom. Stoga je važno ne stavljati ga u nepovoljan položaj, gdje govorimo o zabranama rada u određenim razdobljima, već ga tretirati kao strateško – poručila je nedavno Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze. Rekla je i kako je graditeljstvo u svakoj zemlji poluga razvoja, a i da će neke nove okolnosti to još pojačati. Poručila je kako građevinarstvo može biti motor za pokretanje i drugih industrija. Sredstva namijenjena obnovi posljedica potresa, naglasila je, bit će dobar poticaj razvoju upravo ove gospodarske grane. Zanimalo nas je stoga kako je epidemija utjecala na graditeljstvo juga Hrvatske te kako će se obnova Zagreba odraziti na njegov oporavak. Nikolina Trojić ističe kako je i graditeljstvo u našoj županiji po fiskaliziranim računima za razdoblje od osam mjeseci 2020. godine u padu. Riječ je o 66 posto broja računa od 2019., a njihova vrijednost je na samo 51 posto prošlogodišnje.
— Kako 2008. godine tako i sada, graditeljstvo u godini u kojoj počne kriza još uvijek živi na plimnom valu turističkih ostvarenja i akumuliranog kapitala iz prijašnjih godina. Sredstva su se zadnjih nekoliko godina rezervirala upravo za investicije koje se odvijaju u ovoj tekućoj godini ili projekte koji će se možda preliti u prvu polovicu iduće. U prvom dakle naletu krize građevina nikad ne osjeti udar. Međutim, ne može nitko osporiti to da građevina neće osjetiti problem nedostatka financijskih sredstava iz turističkog sektora. Uvijek se taj višak sredstava iz turizma prelijevao u neke nove investicijske projekte – govori Nikolina Trojić.
Javne investicije i obnova Zagreba
Negativni efekt u ovoj grani gospodarstva, koji se očekuje, trebao bi se dobrim dijelom kompenzirati infrastrukturnim projektima financiranim iz Europske unije, kao što je Pelješki most. S druge strane tu su i infrastrukturni projekti gradova i općina koje su kroz zadnjih godinu dana, a sad će pogotovo u narednom programskom vremenu imati prilike prijaviti neke svoje lokalne projekte.
—Ti novci uopće nisu upitni. Jedan dio građevinske operative će se uspjeti kompenzirati s tim sredstvima, a potom je tu i obnova Zagreba. Građevina efekt smanjenja prihoda iz turizma i pad djelatnosti uvijek osjeti, ali u ovoj situaciji to će biti ublaženo zbog ove dvije stvari – pritoka EU sredstava i obnove Zagreba. Dio veće operative poći za Zagreb te će se smanjiti konkurentnost drugih hrvatskih tvrtki i njihov utjecaj na naše područje. Time će se otvoriti prostor našim lokalnim tvrtkama da preuzmu druge poslove ili kao kooperanti ili kao direktni izvođači. One će dakle u toj situaciji pronaći prostor za sebe i svoj angažman – objašnjava predsjednica ŽK Dubrovnik. O važnosti održavanja kontinuiteta javnih investicija govorilo se i na protekloj sjednici Gradskog vijeća. Neupitno je kako je dinamika radova na pojedinim gradilištima smanjena, no oni se ipak odvijaju. Primjer za to je Groblje Dubac, ali i, kako se moglo čuti na sjednici Gradskog vijeća, Hotel Stadion. Podsjetit ćemo kako su na Groblju Dubac u tijeku radovi na prvoj fazi izgradnje koji se u ovoj krizi nisu obustavili niti jednog dana, ali je zbog racionalnijeg korištenja mjesečnih proračunskih sredstava ugovor produljen za još pet mjeseci, čime se produljio i rok za završetak ove faze. Istu situaciju imamo i na bivšem Hotelu Stadion te je s izvođačem radova dogovoreno odvijanje radova donekle smanjenim intenzitetom, a kako bi opterećenja na proračun Grada Dubrovnika bila manja.
Nužne ekonomske mjere
—Kad nas u Komori pitaju s kojim mjerama treba ići, odgovaramo s onima koje će poduprijeti održanje zaposlenosti i likvidnosti, ali to su socijalne mjere. Moramo ići i s ekonomskim mjerama, a jedna od njih jest definitivno ta da se javne investicije ne smiju zaustaviti, jer su one motori ekonomskih ciklusa gdje ciklusi sami sebe vrte. Poduzetništvo nije naviklo biti socijalni slučaj. Poduzetnici kad naplaćuju svoje račune, mogu samostalno raditi i ne očekuju od nikoga pomoć. S jedne strane dakle imamo javne investicije koje su motor ekonomske aktivnosti u lokalnoj zajednici, a s druge strane novih zamah stvaranju prostora za investiranje bilo bi ukidanje poreza na investiranu dobit. To su bile dvije okosnice kod naših traženja jer su to ekonomski mehanizmi koji se lako mogu povući, a imaju puno veći učinak na gospodarstvo – smatra Trojić.
Naravno, zanimalo nas je i kako se građevinarstvo u uvjetima pandemije snalazi po pitanju radne snage. Podsjetit ćemo ovdje kako je još ovog ljeta Đuro Goluža, predsjednik Strukovne grupe graditeljstva HGK – Županijske komore Dubrovnik i član uprave tvrtke CON-TEH rekao kako se očekuje da će biti ponude na našem tržištu radne snage radi povratka onih koji su odlazili za većim primanjima u zapadnoeuropske zemlje. Trojić pak ističe kako se jednim dijelom ljudi vraćaju, s tim da su se i tamo tražile specijalizirane struke pa i one koje su kod nas nedostajale. I dio turističkog sektora prešao je u građevinu, pogotovo, govori Trojić, vozači autobusa koji se prešli u vozače kamiona. Ipak, i dalje je problem s niže kvalificiranom radnom snagom kao što su tesari i armirači, koja i dalje nedostaje.
— Tu se namirujemo iz okoline, odnosno iz Albanije, Makedonije, BiH i Srbije. Kvote su i dalje na snazi i dozvoljene su te se tako uspiju dovesti radnici. Unatoč tome što i kod nas ima sve više nezaposlenih, postoje određene struke koje nismo ni producirali proteklih godina. Već dugi niz godina na njegujemo struke kao što su armirači, zavarivači… I bez obzira na to što je netko sad u turizmu ostao bez posla, on ne može biti zavarivač i armirač jer ne zna ništa o tom poslu. Može imati najbolju želju, ali ga nitko ne može zaposliti jer ga treba sutra, sa znanjem – naglasila je Trojić.
Naravno, ovaj se gospodarski sektor godinama bori i sa smještaj za radnike koje zapravo uvozi.
—S obzirom na to da je izostao turistički segment, vjerujem da i dobar dio iznajmljivača sad svoje kapacitete daje na duže razdoblje, a možda im je i smanjena cijena smještaja. Svakako je stvoren veći broj kapaciteta za radnu snagu – rekla je dalje.
No, posebno je naglasila jednu činjenicu, a to je integracija ljudi koji dolaze raditi u naš grad.
—Godinama upozoravamo i apeliramo, ali se svi oglušuju i nitko o tome ne vodi računa, na nužnost integracije ljudi koji dolaze kao radna snaga u naš grad. Ovdje ne govorimo o tome da ih mičemo od njihovih kultura i nacija, nego kako bi se što bolje uklopili u život Dubrovnika. Jer Dubrovnik je specifičan te bi civilno društvo trebalo početi raditi određene EU projekte u smislu upoznavanja lokalne kulture, vrijednosti i običaja kako ne bi došlo do jaza i prijepora između domaćih i onih koji dolaze. O tome treba početi pričati, pogotovo u doba krize jer tad je senzibilitet veći – zaključila je Trojić.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 14. listopada 2020.