Od 128 gradova, tek njih 33 bilježi pozitivan migracijski saldo odnosno više ljudi im se doselilo nego što ih se odselilo.
Najbolje brojke ima Dubrovnik, u koji se u proteklih šest godina doselilo 1.545 ljudi više nego ih je iselilo, a i drugi gradovi koji bilježe najpozitivniji migracijski ‘saldo’ mahom su priobalni.
Drugi na listi po podacima Zavoda za statistiku je Grad Kaštela, čiji se broj stanovnika povećao za 1.345, a slijedi Solin, s 1.299 stanovnika više. Četvrte su Vodice (612 stanovnika više), a na petom je mjestu Umag (562). Slijede Krk, Poreč, Novalja, Supetar i, kao deseti, jedini grad koji s kontinenta, Samobor.
Iseljavanje iz Hrvatske poprimilo je razmjere epidemije, prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku od 2013. godine do kraja 2017. iz Hrvatske se ukupno odselilo oko 150.000 građana. No, neke regije ipak rastu po broju stanovnika, poput Istre i Zagreba, a u nekima je depopulacija puno manje izražena nego u drugima. Najnoviji podaci DZS-a o kretanju stanovništva po gradovima otkrivaju, tako, da 33 grada bilježe pozitivan migracijski saldo, odnosno da se u posljednjih šest godina više ljudi u njih doselilo nego ih se iselilo, piše portal Gradonačelnik.hr.
Njih 14 ima pozitivne brojke i kada je u pitanju doseljavanje iz inozemstva. Za to je zaslužan gospodarski razvoj i radna mjesta koja on otvara, pokrenut ponajprije turizmom u priobalnim dijelovima zemlje. Naime, čak devet od deset gradova s najvećim brojem doseljenih stanovnika su morski, a jedini kontinentalni među njima je Grad Samobor.
Grad koji, pak, najviše privlači i u kojega se u proteklih šest godina – od 2011. do kraja 2017. godine doselilo čak 1545 ljudi više nego što se odselilo je Dubrovnik, koji je i ovim brojkama dodatno potvrdio i titulu najboljeg grada za život koju je osvojio u našem nedavnom izboru najboljih gradova.
Dubrovnik je grad koji je privukao najviše ljudi i iz Hrvatske, ali i iz inozemstva se u njega uselilo više ljudi nego što je iz njega u inozemstvo otišlo. Gradonačelnik Mato Franković kaže nam kako su to vrlo ohrabrujući podaci kojima uistinu moraju biti zadovoljni.
-Dubrovnik nudi pregršt mogućnosti za zaposlenje i ostvarenje osobnih planova pojedinaca i mladih obitelji. Najveći izazov, međutim, jest stjecanje vlastitog prostora za život. Zato je Grad Dubrovnik razvio izvorno dubrovački model stanogradnje uz desetgodišnji najam po povoljnim uvjetima te mogućnost otkupa nakon proteka tog roka, a nedavno je krenula izgradnja prva 43 stana po tom modelu. Stanovi su namijenjeni građanima bez riješenog stambenog pitanja. No, zbog snažnog priliva radne snage, prvenstveno u turizmu, najveći izazov za budućnost jest njihov kvalitetan smještaj. Dio problema riješit će se izgradnjom Studentskog doma u Dubrovniku jer će se značajan broj stanova osloboditi, a ova gradska uprava posvećena je i ostvarivanju uvjeta za širenje stambene zone. Vjerujem da će Dubrovnik u budućnosti biti još poželjniji za rad i život, ali i za studiranje – kazao je Franković.
Više pročitajte ovdje.