Godišnji Zbor domobrana održan je ove subote u Studentskom domu, kao i prvo javno druženje članova Udruge nakon godinu i pol dana apstinencije prouzrokovane pandemijom koronavirusa. U izvješću je istaknuto kako je 2019. bila jedna od najaktivnijih godina rada, kada je svaki tjedan u prosjeku bila jednu i po aktivnost! Skoro cijela 2019. godina protekla je u velikim aktivnostima glede priprave dokumentacije za postavljanje Spomen obilježja don Đuru Krečku, lapadskom župniku u predvorju Crkve Sv. Mihajla o 75. obljetnici njegove mučeničke smrti na otočiću Daksa u jesen 1944. godine. Iako je dobivena suglasnost konzervatora, Dubrovačka biskupija nije dala svoje suglasje na postavljanje istog. Istovremeno je pripremljena i tiskana brošura ‘don Đuro Krečak-mučenik s Dakse’.
-Iako nas je najviše intrigiralo zbog čega ili kome se zamjerio lapadski župnik don Đuro Krečak, ali nakon pregleda svih materijala koji su bili dostupni u arhivi Župe svetog Mihajla, nismo pronašli niti jedan pisani tekst koji bi kompromitirao lapadskog župnika. Likvidirali su ga bez ikakve milosti. Spomen Obilježje trebalo se otkriti u nedjelju 27.10.2019. o 75. obljetnici komunističkog zločina! Nažalost, potpuno završen i spreman Spomenik stoji u prostorijama udruge i čeka neka ‘bolja’ vremena i/ili novog dubrovačkog biskupa! – istaknuli su u priopćenju iz Udruge Hrvatski domobran Dubrovnik.
-Tijekom 2020. godine sve su aktivnosti svedene na minimum što zbog Covida 19, što zbog nedostatka proračunskog novaca u razdoblju koje se nisu realizirali predviđeni programi iz Plana rada Udruge. Nažalost, od Grada Dubrovnika već punu godinu i po dana nismo dobili ni kune za sufinanciranje, a predloženi programi za 2020. godinu tek su nedavno vraćeni uz obrazloženje kako nije bilo novca za praćenje programa udruge Hrvatski domobran! Pa ipak, sami članovi su se odlučili za novčanu potporu koja je bila iznad svih očekivanja. Izvanredan odaziv potvrđuje brigu svakog ponaosob, kao i ljubav prema domobranima i domobranstvu. Tim sredstvima spriječeno je gašenje najstarije hrvatske udruge te je omogućeno redovito plaćanje računa za ‘hladni pogon’, kao i podmiru neophodnih troškova za komemoracije i obljetnice.
U tekućoj 2021. godini nadamo se završetku pandemije, a stime i boljem financijskom odnosom Grada Dubrovnika prema udruzi Hrvatski domobran! – istaknuto je u priopćenju te naglašeno kako je središnja točka Zbora bila inicijativa udruge koju su jednoglasno podržali, a to je izmjena Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj u sklopu koje Udruga Hrvatski domobran Dubrovnik zahtjeva od Vlade i Sabora Republike Hrvatske ukidanje Dana antifašističke borbe iz kalendara praznika u RH.
Njihovu inicijativu prenosimo u cijelosti:
-Umjesto dosadašnjeg državnog praznika koji se obilježava svakog 22. lipnja, predlaže se spomenuti dan preimenovati u kategoriju ‘Spomendani u Republici Hrvatskoj’.
Obrazloženje:
Dopunama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj iz lipnja 2011. godine, svakog 23. kolovoza obilježava se spomendan – Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Stupanjem na snagu novoga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH od 1. siječnja 2020., ovaj spomendan obilježava se pod nazivom ‘Europski dan sjećanja na žrtve svim totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma’.
Obilježavanjem ovoga dana Hrvatska se pridružila većini zemalja članica EU-a u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja, koji je u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se tako pridružila Estoniji, Latviji, Litvi, Sloveniji i Švedskoj obilježavanjem 23. kolovoza, Europskim danom sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, dok neke druge članice obilježavaju 27. siječnja kao – Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.
Donošenjem novoga Zakona iz 2020., u dijelu koji se odnosi na sjećanje na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, Hrvatska se usklađuje i sa stajalištima izrečenima u Rezoluciji Europskog parlamenta o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe od 19. rujna 2019. Svrha obilježavanja izrečena je među ostalima, i u točki 21. Rezolucije gdje se naglašava da bi tragična prošlost Europe i dalje trebala služiti kao moralna i politička inspiracija za suočavanje s izazovima današnjice, uključujući borbu za pravedniji svijet. Također se podsjeća na suradnju nacista i komunista pred sam početak Drugog svjetskog rata ukazujući kako su 23. kolovoza 1939. komunistički Sovjetski savez i nacistička Njemačka potpisali Ugovor o nenapadanju, poznat kao Pakt Molotov-Ribbentrop, i njegove tajne protokole u kojima su podijelili Europu i teritorije neovisnih država u sfere interesa između svoja dva totalitarna režima. Time Rezolucija EU Parlamenta eksplicite ukazuje na uzroke i posljedice svih zala počinjenih na prostoru Europe tijekom dvadesetog stoljeća, čime su između zločina komunizma i nacizma stavlja znak jednakosti.
Podredno tome, naša udruga od 2013. godine naovamo obilježava jedinstveno svehrvatsko ‘Elafitsko hodočašće domobrana’ svakog 23. kolovoza, obilazeći komunistička stratišta na otocima Daksa, Šipan, Jakljan i Slano, za do sada ekshumiranih 272 žrtava zločina.
Međutim, vrijedno je istaknuti kako je Republika Hrvatska jedina zemlja članica EU koja u dvadesetiprvom stoljeću obilježava dan tzv anti fašističke borbe i to kao državni praznik.
Stoga, članovi udruge Hrvatski domobran Dubrovnik ovom inicijativom žele ispraviti nepravdu ‘čina pomirbe’ prvog hrvatskog predsjednika dr Franje Tuđmana iz 1991. godine, koji je okupivši djecu partizana i ustaša odlučno ustao protiv umjetne jugoslavenske tvorevine odlučivši ustrojiti suverenu i neovisnu domovinu svih Hrvata. Kasnijim razvojem događaja Tuđmanova ideja o nacionalnoj pomirbi je de facto produbila raskol između domoljuba i komunista, njihovim vještim prikrivanjem pod veo tzv antifašizma. Tako je u potpunosti propao Tuđmanov zalog i postulat o suživotu domoljubne i iseljene, lijeve i desne, komunističke i nacionalističke Hrvatske, čime je generaciji hrvatskih braniteljima iz Domovinskog obrambenog rata koji su se borili protiv ‘zvijezde petokrake’ nanesena trajna šteta te svim nevinim hrvatskim žrtvama iz Drugog svjetskog rata u njihovoj borbi za slobodu i nezavisnost. Ovdje poglavito mislimo na žrtve Bleiburga i hrvatskog Križnog puta, kao i sve one koje su ubijani nakon završetka Drugog svjetskog rata od 1945. do 1990. godine.
Ovom inicijativom domobrani također izražavaju svoje javno neslaganje s nedavnim obilježavanjem Dana antifašističke borbe u Brezovici, po prvi put u organizaciji Vlade RH, skup koji nas je neodoljivo podsjećao na, za Hrvate najcrnije razdoblje tzv ‘bratstva i jedinstva svih naroda i narodnosti’ iz bivše zlosretne države. Ili, još sviježije sjećanje na agresorsku velikosrpsku politiku s početka devedesetih godina prošlog stoljeća, koja je rezultirala krvavim ratom, razaranjima hrvatskog teritorija te brojnim hrvatskim žrtvama. Skup tkz anti fašista pokazao je kako se jadnički ni danas ne mire s novim okolnostima življenja u samostalnoj i demokratskoj hrvatskoj državi, iskazujući tako nepomirljivi žal za prošlim svršenim vremenom komunističkog režima, jednog od najokrutnijih režima dvadesetog stoljeća. Potpuno je neshvatljiva zaluđenost dijela tkz anti fašista sa zvijezdom petokrakom ili javnim poistovjećivanjem s likom i djelom JB Tita, jednog od najvećeg svjetskih krvnika i masovnog ubojice ‘svoga’ hrvatskog naroda. Oni ne prihvaćaju stvarnost pripadnosti Hrvatske Europi i zapadnoj civilizaciji, u odnosu na balkanski rušilački mentalitet tkz. antifa.
Unatoč odmaku od trideset godina očito je kako se u Hrvatskoj nije uspjelo odmaknuti od naslijeđa komunizma, a za zločine počinjene tijekom i nakon II. svjetskog rata uopće se ne odgovara. Hrvatska je jedina postkomunistička država u Europi, koja je pravi ‘el dorado’ za zločince. Komunizam je doduše ideološki odstupio s političke pozornice, ali pod velom antifašizma, komunizam i dalje ‘cvjeta’.
Nedavna ‘proslava’ i veličanje sustava iz bivše propale države protiv koje smo se borili u Domovinskom ratu, potvrđuje ispravnost ovih navoda.
Ukoliko Vlada RH ne prihvati naš prijedlog i ništa ne poduzme po našoj Inicijativi, koristit ćemo se svim demokratskim alatima kako bi iz hrvatske svakodnevice uklonili govor mržnje i zatrovanost antifašista komunizmom – naglasili su u priopćenju iz Udruge Hrvatski domobran Dubrovnik.