Udruga Glas poduzetnika smatra da je uvođenje poreza na ekstra profit po trenutačnom prijedlogu besmisleno, diskriminirajuće i neopravdano te je svoju zabrinutost i izričito neslaganje istaknula već prije više od mjesec dana, na nedavno održanom savjetu, kao i mnoge druge Udruge i tvrtke, navode u svom priopćenju. Prenosimo ga u cijelosti.
Naime, prijedlogom ovoga zakona, a koji bi se uskoro trebao naći pred zastupnicima, postoje višestruki ozbiljni problemi koji dovode u pitanje ustavnost zakona, usklađenost s Europskom stečevinom, kao i legitimnost samog donošenja zakona. Primjerice, predloženi cenzus prihoda od 300 milijuna kuna suprotan je čl. 51. st. 2. Ustava koji propisuje da se porezni sustav mora temeljiti na načelima jednakosti i pravednosti, dok predloženo rješenje nije niti pravedno, niti se jednako provodi s obzirom da se određena grupa poduzetnika stavlja u nepovoljan položaj prema ostalim osobama. Pitamo se – koji će veliki institucionalni investitor danas/sutra doći u Hrvatsku i investirati svoje novce s ovako nezasitnom i prevrtljivom birokracijom!?
Posebno je opasno što se u nepovoljan položaj stavlja grupa poduzetnika koja je generator inovacija i investicija u proizvodnji, novih tehnologija te je i općenito generator razvoja svake države. Ovim se zakonom izravno šteti budućem razvoju Republike Hrvatske, te je lako moguće da se za koju godinu pokaže da će ovaj zakon prouzročiti daleko više štete od 2 milijarde kuna prihoda.
Poglavlje III Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije (u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EU) 2022/1854) predviđa da višak dobiti koji ostvaruju poduzeća i stalne poslovne jedinice koje obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija podliježe obveznom privremenom solidarnom doprinosu. Solidarni doprinos tj. višak dobiti odnosi se isključivo na poduzeća iz navedenih sektora, a koja su zabilježila naglo povećanje dobiti zbog izvanrednih i neopravdanih vanjskih okolnosti (rat Rusije protiv Ukrajine, smanjenje opskrbe energijom i povećanje potražnje zbog rekordno visokih temperatura). S druge strane, hrvatski prijedlog dodatnog poreza zahvatio bi sve sektore, djelatnosti i aktivnosti “velikih” poduzetnika – što zasigurno nije bila namjera donošenja Uredbe Vijeća (EU).
Jasno je vidljivo da je cilj prijedloga zakona u suprotnosti s ciljem Uredbe Vijeća (EU). Nepromišljeni prijedlog Vlade o dodatnom porezu na dobit značio bi oporezivanje svih poduzeća koja su do povećanje dobiti došla kao rezultat povećanja učinkovitosti ulaganja u nove tehnologije, povećanjem proizvodnih kapaciteta i sl. , a ne profitiranjem u energetskoj krizi.
Među našim članovima ima poduzetnika koji su prije pandemije u 2018. i 2019. godini imali velika ulaganja za koje su očekivali da će u budućnosti donijeti rezultate, da bi u 2020. i 2021. godini bili zatvarani zbog pandemije, pa možemo reći da praktički i nemaju dobiti u te 4 godine, a po nekom redovnom stanju stvari bilo bi normalno očekivati minimalno 10% dobiti godišnje, dok se ovim zakonom propisuje još dodatno oporezivanje dobiti, pa će stopa iznositi cca 50% ukupno. Treba napomenuti da je prosječno porezno opterećenje poduzetnika već jako visoko te iznosi više od 40% od prihoda, dok se ovim prijedlogom to opterećenje podiže preko 50%.
Ovim prijedlogom zakona nikako se ne umanjuju posljedice povećanja cijene električne energije za poduzetnike, što je očigledan cilj uredbe (EU) 2022/1854 , nego se uvode dodatni izdaci koji će se negativno odraziti na određene dugoročne financijske i organizacijske planove, kao i planove zapošljavanja. Pitamo se, hoće li i tvrtke koje će zbog svojih sposobnosti morati platiti veći porez ostati poslovati u Hrvatskoj ili će se nastaviti trend odlijeva intelektualnog kapitala.
Udruga Glas poduzetnika zahtijeva da predlagatelj ovoga zakona još jednom razmisli i odustane od namjere donošenja predloženog zakona. Hrvatski poduzetnici žele investirati, zapošljavati i biti konkurentni na međunarodnom tržištu, a na ovaj način ih se sputava i diskriminira, stoga smatramo da nam ne treba još jedan uteg koji će kočiti razvoj gospodarstva u RH.
“S ovim zakonom kojeg možemo slobodno nazvati – haračom na sposobnost, zaustavlja se daljnji razvoj gospodarstva i potencijal investicija, koči se povećanje plaća, koče se daljnja ulaganja u male tvrtke partnere, i još se jednom pokazuje nezasitnost, kratkovidnost i populizam političara, žalosno!’ – istaknuo je Hrvoje Bujas, predsjednik UGP-a.
“The EU must also discuss with the Member States, before any action is taken, to make sure that
whatever action is decided is common to all 27 members so that unilateral action does not affect
any one Member State more, or less, than any other.” – svoju zabrinutost izrazio je i David Caro, predsjednik ESBA-e (European Small Business Alliance)