Umjetna inteligencija sve više zauzima prostor na internetu, u svakodnevnom životu, ali i u politici. Stručnjaci predviđaju kako će u hrvatskoj politici korištenje ove nove tehnologije tek ozbiljno krenuti na lokalni izborima 2025. godine. Predvodnik u ovoj tehnologiji su Sjedinjene Američke Države. Koristi se u srazu između Demokrata i Republikanaca pri čemu Umjetna inteligencija daje političarima informacije gdje ljudi najčešće idu, što voze, koje stvari traže po internetu i slično. Ovo može dovesti do ozbiljnih posljedica, onih loših, ali i dobrih. O posljedicama upotrebe umjetne inteligencije u politici razgovarali smo s futurologinjom poduzetništva Sanelom Dropulić.
Umjetna inteligencija u službi politike
—Umjetna inteligencija će se već sada koristiti odnosno koristi se u ‘političke svrhe’ – ali ni blizu koliko se, recimo koristi u Sjedinjenim Američkim Državama u srazu između Demokrata i Republikanaca u pohodu na Bijelu kuću. Naši su političari, točnije njihovi asistenti, kako na lokalnim, tako i na državničkim dužnostima ‘otkrili’ što sve može umjetna inteligencija, ali njezina sveobuhvatna primjena neće biti raširena na superizborima 2024. godine – odgovorila je Dropulić na pitanje na kojim izborima bi se u Hrvatskoj moglo krenuti s upotrebom umjetne inteligencije. Razlog tomu je, napomenula je, neznanje, neinformiranost, nedostatna primjena umjetne inteligencije u izborne potrebe, kao i nedostatak školovanih ljudi koji će to znati za političare raditi. Političari danas, objašnjava, koriste umjetnu inteligenciju za pisanje govora, a mnogi i za analitiku podataka, kao i takozvanu internet špijunažu.
—Očekujem da će se više ‘razbacati’ izborni timovi u pojedinim stranačkim taborima iduće godine kada budemo imali lokalne izbore. Posebno u službi promocije, marketinga te personaliziranja političkih poruka. No ono što je neminovno jest kako izbore za četiri godine, one parlamentarne, i za pet godina za Predsjednika Republike Hrvatske i za Europski parlament, nećemo gledati bez umjetne inteligencije i njezinog sveobuhvatnog upliva – ističe Dropulić te u nastavku odgovara na pitanje zadire li umjetna inteligencija previše u privatnost.
Prikuplja, razumije i plasira informacije
—Tradicionalno podneblje Hrvatske prožeto je većom potrebom za uzajamnošću, povezivanjem, druženjem te pripadnošću, koje će se u tolikoj mjeri u 2024. godini rastočiti, da ćemo se moći slobodno zvati državom individualaca, kakve su već stvorene na primjeru, u državama Skandinavije. U ovom primjeru ljudi osjećaju nelagodu ako krenete u nasumični razgovor s njima na ulici ili u autobusu. Međutim, s druge strane se privatni životi na našim prostorima često ‘pretresaju’ i bez zadiranja umjetne inteligencije. Ja osobno dolazim iz Slavonije gdje je već poznat pojam ‘nadzornih kamera’ za sve što se događa u ‘našem šoru’ u pogledu osoba koje sjede na klupicama ispred kuća te promatraju i prikupljaju informacije. Bolje od bilo kakve umjetne inteligencije. No šalu na stranu, umjetna inteligencija je odličan asistent, ali tek treba vidjeti kakav će biti šef! Za sada su je zakonodavci u SAD-u, gdje je doživjela najveći procvat, uspjeli ograničiti i usporiti u razvoju, no opet iza svega stoji čovjek koji za sada upravlja s navedenim procesima.Vjerujem kako neće biti zlouporabe, barem ne u tolikoj mjeri da bi naštetila običnim ljudima – objasnila je Dropulić. Komentirala je i strah da će umjetna inteligencija zamijeniti ljude te kaže kako je umjetna inteligencija sposobnost stroja za obavljanje kognitivnih funkcija koje obično povezujemo s ljudskim umovima. Uz pomoć strojeva prikuplja, razumije i plasira informacije koje će uskoro nadmašiti ili već jesu, svojim sposobnostima, veliki dio ljudske populacije. Upravo ovo posljednje, naglašava naša sugovornica, iznimno stvara strah kod ljudi te umjesto korištenja ovih fenomenalnih sustava, ljudi samo čuju podatke poput onih sa Svjetskog ekonomskog foruma po kojemu će umjetna inteligencija do 2025. godine preuzeti čak 85 milijuna poslova koje obavljaju ljudi.
—Kada su u uporabu krenuli mobiteli, mnogi su rekli i djelima pokazivali da ih taj tehnološki novitet ne zanima i kako će se držati fiksnih telefona, faksova i slično… No danas je na svijetu više mobitela nego ljudi, a pojedinci i sami priznaju kako ih imaju i nekoliko. Tako je i s uporabom umjetne inteligencije. Mnogi se opiru i bore, čak i ignoriraju postojanje ove tehnologije. Međutim, već neko vrijeme, a da toga nismo ni svjesni. Dakle nije pitanje hoćemo li je prihvatiti, nego kako ćemo je koristiti – istaknula je Dropulić. Spomenula je i talijanskog stručnjaka za umjetnu inteligenciju Christiana Fariolia, pionira digitalnog marketinga, za kojeg kaže da je obučavao više od 15 tisuća direktora, poduzetnika i poslovnih ljudi diljem svijeta te savjetovao zaposlenike svjetskih marki kao što su Armani i Ferrari.
—Farioli naglašava da je ‘otpor umjetnoj inteligenciji nepotreban i besmislen’. Ističe kako je tehnologija toliko napredna u odnosu na čovjeka, da zna i improvizirati, što se smatralo samo odlikom čovjeka. Umjetnu inteligenciju promatrajte kao stručnjaka za popravak perilice suđa koji je pročitao najmanje sto knjiga za popravak perilice suđa i dobro usvojio znanje koje je pročitao. Imate li negdje u svijetu takvog stručnjaka; naravno da nemate. E, pa to je umjetna inteligencija u službi poduzetništva – pojasnila je Dropulić.
Tko će profitirati?
Istaknula je naša sugovornica da će svi oni koji čim prije shvate koliko mogućnosti ova tehnologija donosi, biti odmah u prednosti.
— Nema veze je li riječ o mladoj ili starijoj osobi. Ja u kolovozu ove godine punim 50 godina, a posljednjih 10 se educiram u pravcu futurologije, umjetne inteligencije i tehnologije. Ako pak političari ne osjećaju potrebu za edukacijom pred nadolazećom stvarnosti, vrlo brzo će gubiti izbore bez obzira kojoj stranci pripadali – pojasnila je Dropulić. Ističe kako je na nama izabrati u tom neizbježnom procesu svoj status, odnosno hoćemo li biti aktivni ili pasivni.
—Umjetna inteligencija, tehnologija, robotika sveprisutno, sigurno i sveobuhvatno mijenjaju naše živote, željeli mi to ili ne. Hoćemo li čekati da nas zaobiđu noviteti bez kojih nam život postaje nezamisliv ili ćemo to prigrliti bez obzira na naše ‘godište proizvodnje’, te shvatiti da umjetna inteligencija nije prijetnja nego iznimna korist. Važna je suradnja čovjeka i umjetne inteligencije. Dakle umjesto zamjene radnika, ono će nadopuniti ljudske sposobnosti, što će dovesti do novih oblika suradnje i zajedničkog stvaranja. Jedno je izvjesno i neoborivo u nadolazećoj političkoj areni, a to je da će čak i politika i političari morati ulagati u prekvalificiranje i usavršavanje svoje radne snage kako bi učinkovito surađivali sa sustavima umjetne inteligencije – govori dalje. Za kraj, na pitanje mogu li političari naštetiti sami sebi odgovara kako mogu, ali u prvom redu ako je ne koriste, jer će propustiti biti u vlaku koji je definitivno, ne samo naša budućnost, nego već i naša sadašnjost.
Objavljeno u tiskanom izdanju 6. ožujka 2024.