Libertasovi putnici uskoro će karte u autobusima moći platiti beskontaktno, čime će se rasteretiti vozači. Rekao je to gradonačelnik Mato Franković na sjednici Gradskog vijeća, u odgovoru na pitanje nezavisnog vijećnika Ivana Cetinića. Cetinić, naime, smatra kako se vozače Libertasa treba rasteretiti jer voze, prodaju karte, a uskoro će, rekao je, morati gledati i covid potvrde.
-Možda bi trebali otvoriti i suvenirnicu – rekao je Cetinić.
Gradonačelnik je rekao kako se kontinuirano radi na modernizaciji poslovanja, a pri kraju je i projekt beskontaktnog plaćanja u samim vozilima.
-Sve što radimo modernizaciju ide u smjeru rasterećenja vozača – rekao je gradonačelnik.
Vijećnik Ivan Maslać (HDZ) pitao je koji su projekti planirani do kraja ove i u idućoj godini u sklopu Aglomeracije Dubrovnik. Dotaknuo se i TUP-a.
-Ide li Grad u akviziciju kupovanja ovog prostora i je li točna informacija kako će ga kupiti UTD Ragusa. Koje su vaše vizije i koje mogućnosti otvara kupnja TUP-a – pitao je Maslać.
Gradonačelnik je rekao kako je projekt Aglomeracije uistinu velik, a njegova važnost doći će do izražaja u idućim mjesecima. Rekao je kako je Dubrovnik jedan od rijetkih gradova koji je potpisao ugovor te projekt počeo realizirati. Natječaj za novi uređaj za obradu fekalnih voda na Petki je najvažniji dio ovog projekta.
-Tko se javi na natječaj mora izraditi dokumentaciji, ishodovati građevinsku dozvolu te izvesti radove – rekao je te izrazio nadu kako će se natječaj raspisati do kraja godine.
-Prvotno je vrijedio oko 600 milijuna kuna, ali kasnije smo došli do nove korekcije od 800 milijuna kuna jer smo se prilagođavali tržištu. Očekujem da će doći do male oscilacije u cijenama, ali ne prevelike – smatra gradonačelnik. Grad je upućen što se i kako radi u takvim slučajevima, a projekt prati SAFU.
Kad je riječ o TUP-u, ponovio je kako je UTD Ragusa poslala pismo namjere.
-Iskazali smo neobvezujući interes, ali treba provesti dubinsku analizu kako bismo vidjeli koja su prava i obveze društva te koje benefite Grad može imati. Nama je zanimljivo zemljište u Komolcu – ponovio je Franković.
-To područje treba doživjeti potpunu transformaciju – dodao je te istaknuo kako je ono što će se tamo događati biti kompatibilno i s budućim razvoje Luke.
-Gradskom vijeću dat ćemo analizu, predočiti rizike kako bismo zajedno donijeli odluku.Važno je da to vrijedno područje raspravimo ovdje i dobijemo politički konsenzus – rekao je dalje.
Blaž Pezo (HDZ) pitao je o Lapadskoj obali, odnosno tražio je komentar gradonačelnika na to kako su neki vijećnici likovali kad su radovi zaustavljeni. Gradonačelnik je rekao kako nikad privatni interes ne smije biti ispred javnog.
-Jesmo li se spremni dogovoriti i razgovarati? Jesmo. Ali ne na uštrb Grada i građana – rekao je osvrnuvši se na Marinu Frapa.
-Zastrašujuće je da Upravni sud može donijeti nezakonitu odluku. kako, za koga i za čiji interes? – rekao je dalje. Međutim, Visoki upravni sud potvrdio je legalnost svih gradski akata. Već je pobijeno 30 pilota, nastavlja se isto na 3. i 4. fazi. Teren je dobar i kvalitetan te su izvođači zadovoljni dinamikom. Rekao je kako vjeruje da neće više biti problema jer je Grad spreman razgovarati.
-Lapadska obala je i interes onih koji su došli u naš grad, investirali novac te očekuju na imenu Dubrovnika i zaraditi. Ne može Grad biti neprijatelj ako razvija javni projekt. Grad radi za građane – poručio je.
Maro Kristić (MOST) dotaknuo se havarije Postire.
-Taj oldtimer vratio se nakon remonta u još gorem stanju – rekao je. Dodao je kako ovdje postoji ogromna odgovornost Grada iako je riječ o liniji Jadrolinije.
-Što ste poduzeli po ovom pitanju? – pitao je Kristić.
Drugo pitanje odnosilo se na centar za autizam. Zanimalo ga je što se trenutno događa po ovom pitanju i koji su sljedeći koraci. Pitao je i razmišlja li se o nekom prijelaznom rješenju budući da će trebati vremena za realizaciju projekta.
-Pročelnica Svilarić je prije dva tjedna s predstavnicima Elafita održala sastanak s ravnateljicom agencije za linijski promet i predsjednikom Uprave Jadrolinije. Tu je bila inicijativa o uvođenju trajektne linije čemu smo se usprotivili jer nam to nije prihvatljivo. U međuvremenu se dogodio problem s Postirom te smo složili pismo tražeći uvođenje brzobrodske linije. Time bi se riješilo puno problema, a dobio bi se kvalitetniji brod. Svejedno nam je tko će biti koncesionar, bitno nam je da usluga bude kvalitetna – rekao je.
Kad je riječ o Centru za autizam, napomenuo je kako on neće obuhvaćati spektar samo jedne nego cijelog niza različitih bolesti.
-Povjerenstvo je odradilo značajan dio posla, a li na e-savjetovanju je Zakon o socijalnoj skrbi koji definira i način rada ovakvog centra. Kad se to završi, možemo napraviti idući korak. Moramo se malo žuriti jer dolazi natječaj za EU fondove. Sve je u okviru planiranog – rekao je te dodao kako se privremeno rješenje ne može naći za ovako bitan projekt, jer nije riječ samo o objektu. Pokušavam razumjeti probleme roditelja zbog nedostatka prostora, dodao je.
Složio se s Kristićem kako ovo ne smije biti političko pitanje. To je jedino napravio, rekao je, Božo Petrov, čovjek koji se želi okoristiti na djeci.
-Javile su se majke iz Metkovića koje su rekle kako nikad nisu kod njega imali otvorena vrata. Zato ne volim kad nam dođe popovati ovdje iz Metkovića – rekao je gradonačelnik.
Odgovarajući na pitanje Ivana Tropana (SDP) gradonačelnik je rekao kako se nije sramota zadužiti već je sramota ne moći pomoći svima kojima je to potrebno. Napomenuo je kako je Grad bio 15 mjeseci bez ikakvih prihoda, a nikome pomoć nije uskraćena. Pomoć gospodarstvu pela se na 100 milijuna kuna godišnje.
-Nikoga nismo zakinuli, a plaće smo smanjili 10 posto. Zagreb i Rijeka nisu smanjili plaće. Nitko osim nas i Konavala. Svima smo pomogli, a zakinuli smo naše zaposlenike. Najlakše je pitati koliko imamo kredita. Nije sramota uzeti kredit, sramota je ne znati ga vratiti – poručio je.
Olga Muratti (HSU) pitala je o problemu kojeg imaju učenici OŠ Marina Držića, a riječ je o sigurnom korištenju Volantine ulice, a sve zbog parkinga za službenike MUP-a. Rekla je kako bi te automobile trebalo premjestiti te osigurati siguran prolaz za učenike.
Pitala je i o pristupnoj cesti do kuće gospođe Mare sa Šipana, koja ne postoji. Gradonačelnik je rekao kako tu postoji nerazumijevanje jedne obitelji za problem gospođe Mare. Stoga će se pristupiti izradi vatrogasnog puta.
-Možemo napraviti i korak dalje, uz malo dobre volje te obitelji i uz uzimanje par kvadrata zemlje gospođa Mare mogla bi dobiti pravu cestu do svoje kuće – apelirao je gradonačelnik toj obitelji uz poruku: Nije sve u novcu, treba pomoći i drugima.
Nezavisni Andro Vlahušić pitao je planira li Grad pristupiti cjelovitom rješenju problema stanovanja. Pitao je i kad će početi radovi na tržnici u Gružu.
-Pitanje stanovanja je ključno, slažem se s vama. Projekt dubrovačke stanogradnje bit će ledolomac za cijeli sustav pitanja stanovanja. Naime, postoji Zakon o vlasništvu koji ograničava jedinice lokalne samouprave da djeluju stimulativno po pitanju dodjele i prodaje nekretnine – rekao gradonačelnik Mato Franković je te istaknuo kako je obveza jedinca lokalne samouprave izvršiti procjenu vrijednosti nekretnine kod prodaje i prodati je po procijenjenoj vrijednosti- Treba izmijeniti jednu uredbu koju može samostalno izmijeniti ministar čime će se slomiti barijere svih drugih zakona.
-Mladima treba pomoći, model treba pronaći, ali se moramo zadržati u zakonskim okvirima – rekao je.
Za tržnicu u Gružu osiguravaju se potrebna kreditna sredstva.
-Sanitat ima mogućnost iz svojih sredstava financirati izgradnju tržnice, ali to je apsurdno kad na tržištu imamo povoljne kredite – objasnio je gradonačelnik. Javnu nabavu očekuje do Božića, a radovi bi trebali početi u prvoj polovici 2022.
Željko Raguž (DUSTRA) dotaknuo se Venecije i naplate ulaza u grad. Zanimalo ga je kako na to gleda gradonačelnik.
-Svaki grad ima svoje viđenje kako naplatiti taksu putnicima. Grad je to davno uveo kroz naplatu zaustavljanja na Pilama – rekao je Franković.
-Nisam sklon pretvoranju Grada u muzej, postoje mudriji načini – dodao je. Najavio je kako će se uskoro početi graditi Park and Ride sustav na Pobrežju. Na taj način će se omogućiti naplata takve usluge.
-Iskustvo nam je pokazalo kako cijena nije presudni faktor u smanjivanju gužvi. Dizali smo cijene, a gužve nisu padale – smatra.
Nezavisni vijećnik Ivica Roko osvrnuo se za govornicom na bojanje zebri, pogotovo kod Doma zdravlja.
Pitao je i o drvenim pultovima kraj svake butige u Gradu, na koje bi se ljudi mogli nasloniti i popiti piće. Zanimalo ga je bi li se protiv toga bunili konzervatori. Gradonačelnik je rekao kako se krenulo s bojanjem signalizacije te će sve biti završeno kroz dva tjedna.
-Morat ćemo pitati konzervatore pa ćemo vam dati pisani odgovor – rekao je Roku gradonačelnik u odgovoru na drugo pitanje.
Petra Marčinko (Srđ je Grad) pitala je o dopuni odluke o ugostiteljskoj djelatnosti, a vezano za buku i prekoračenje najveće dopuštene razine buke. Pitala je i kad će Gradski kotar Grad dobiti svoje prostore.
Gradonačelnik je rekao kako je napravljen prijedlog izmjena odluke te smatra kako bi se konačno moglo riješiti pitanje buke.
Ivo Lučić (HDZ) pitao je radi li se cesta Osojnik – Ljubač te kad će se primijeniti novi režim prometovanja oko povijesne jezgre. Gradonačelnik je rekao kako je ishođena lokacijska dozvola te se krenulo u daljnje projektiranje ceste Osojnik – Ljubač.
-Čekamo izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Očekujemo ga u primjeni od proljeća, a on će nam omogućiti gospodarenje prostora u neposrednoj blizini spomeničke baštine – objasnio je po pitanju ograničenja prometa oko povijesne jezgre. Cilj je, dodao je, da autotaksi prijevoz rastereti sustav i omogući bržu komunikaciju, a ne da je optereti.
Katarina Doršner (HDZ) osvrnula se na depo za ustanove u kulturi te pitala u kojoj je fazi ta ideja. Drugo pitanje odnosilo se na ljetnikovac Skočibuha.
Gradonačelnik je istaknuo kako se ljetnikovac vodi u vlasništvu Grada, ali je RH zatražila povrat. Tu smo, rekao je, u jednom ‘zrakopraznom prostoru’.
-Nesporno će ta nekretnina prijeći u vlasništvo RH, ali se s kulturnom namjenom može vratiti u naše vlasništvo. Ljetnikovac je u jako lošem stanju – rekao je. Napomenuo je kako jedinica lokalne samouprave može biti puno bolji gospodar nekretnina nego država, osim nekih strateški važnih za nju.