Jačanje prekogranične suradnje glavni je cilj mišljenja koje su europski lokalni i regionalni čelnici usvojili na plenarnom zasjedanju Europskog odbora regija (OR) 13. listopada.
U mišljenju, koje je izradio Nikola Dobroslavić (HR/EPP), što je ujedno i prvo mišljenje koje je izradila hrvatska strana OR-a, naglašava se važnost prekogranične suradnje za regionalni urbani i ruralni razvoj te se pozdravlja inicijativa luksemburškog predsjedništva Vijeća ministara Europske unije o poboljšanju prekograničnog regulatornog okvira uvođenjem novih instrumenata. Također se izražava podrška planu Europske komisije o analizi nedostataka, rješenja i najboljih praksi u prekograničnoj suradnji.
-Luksemburško presjedavanje Europskim vijećem je uzelo jedan od prioriteta prekograničnu suradnju i njeno jačanje i predložilo jedan novi zakonski alat za unaprjeđenje te suradnje. Pred europskim institucijama se otvara rasprava je li takav novi alat potreban – rekao je Dobroslavić za DuList u Bruxellesu.
-Oni predlažu da EU donese uredbu kojom bi se omogućilo da se države i regije dogovore da će se za pojedini projekt mogu donijeti posebni propisi. To bi olakšalo provođenje nekih projekata ali postoje brojna pitanja koja tu treba riješiti. Mi se u mišljenju dotičemo dosadašnjih instrumenata za prekograničnu suradnju. Među njima je najznačajnija tzv. Europska grupacija za teritorijalnu suradnju koja je također osnovana omogućena uredbom EU. Ona funkcionira, ali nije do kraja iskorištena – rekao je Dobroslavić.
Na upit što bi ovakva inicijativa mogla značiti za Hrvatsku ističe kako bi mogla otvoriti put suradnji, među ostalim i sa susjednim zemljama po pitanju brojnih projekata, od izgradnje vodovoda do rješavanje pitanja blizine prioritetnih bolnica za stanovništvo u pograničnim područjima.
-Samo mišljenje nema neposredni učinak, ali ako prijedlog prođe bit će dugotrajan postupak zbog ispitivanja svih mogućih zakonskih prepreka. To bi za nas moglo značiti da se naša županija sa susjednom dogovori za provođenje nekog projekta, a u slučaju da im smetaju neki zakonski propisi izmijene ih za potrebe projekta, naravno uz suglasnost država. Primjerice to bi značilo da se na takav način može raditi izgradnja vodovoda ili da se dogovori da određena bolnica može pružati svoje usluge preko okvira državnih granica bez administrativnih prepreka – rekao je Dobroslavić.
-Ako je nekome bliže doći do bolnice u tuđoj državi nego svojoj, on bi mogao poći na liječenje u tu drugu bolnicu. To bi se moglo odnositi primjerice na BiH ili Crnu Goru.
Inače, pogranični gradovi i regije čine oko 37,5 % stanovništva EU-a i nalaze se u izrazito nepovoljnom položaju u odnosu na ostatak Europe, osobito kada među njima postoje znatne razlike u pogledu ekonomskog blagostanja. Kako se ne bi otežao gospodarski rast i ciljevi gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije EU-a, nužno je riješiti specifične probleme i izazove s kojima se suočavaju stanovnici tih regija.
Članovi OR-a upravo su stoga pozdravili inicijativu luksemburškog predsjedništva za uspostavljanje poboljšanog regulatornog okvira za prekograničnu suradnju, za provedbu posebnih zakonskih odredbi koje već postoje za različita područja te suradnje i za poboljšanje ili proširenje postojećeg zakonskog okvira.
OR bi svoje mišljenje trebao predstaviti tijekom neformalnog sastanka ministara nadležnih za prostorno/regionalno planiranje, koji će se održati 26. i 27. studenoga 2015.