[FOTO/VIDEO] Koncertom DSO-a, zvonima, Linđovim balom i izložbom obilježena 750. obljetnica Dubrovačkog statuta

Proglasom kneza, koncertom Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Linđovim balom te zvonjavom zvona dubrovačkih crkava, uz gradsku stražu, ove je nedjelje pred Sponzom započela svečanost obilježavanja 750. obljetnice Dubrovačkog statuta. Program se potom nastavio u atriju palače Sponza gdje je uz  prigodna obraćanja uzvanika i umjetnički program Kazališta Marina Držića, otvorena izložba Državnog arhiva u Dubrovniku posvećena Statutu koju je pratilo i predavanje akademkinje Nelle Lonza ‘Dubrovački statut – vodič kroz pravni sustav i dubrovačku svakodnevicu 13. stoljeća’.

-Impresivna je i dijeljenja vrijedna spoznaja o snazi i dugotrajnosti Dubrovačkog statuta iz 1272. Sama činjenica da se ta zbirka pravnih normi primjenjivala od svoga donošenja u 13. stoljeću sve do pada Dubrovačke Republike dokaz je njegove kolosalnosti kao pravnog okvira tog vremena. Da je Statut sastavljen, izglasan i stupio na snagu prije 750. godina pokazuje nam stupanj uređenosti države i tadašnjeg društva, a uredbe koje su sadržane na njegovim stranicama dočaravaju koliko je dubrovačko društvo uistinu bilo napredno i civilizirano u vrijeme snažnog trgovačkog i pomorskog procvata. Poznato je da Dubrovački statut nije najstariji takav dokument na ovim prostorima, ali je isto tako neoboriva činjenica da je kudikamo  razrađeniji i sveobuhvatniji od onih koji su mu prethodili. S mjenama koje su donosila desetljeća i stoljeća i Statut se mijenjao, ali je upravo zato 500 godina i opstao kao podloga svakog pravnog postupanja i reguliranja društvenih odnosa. U našim povijesnim vrelima postoje dokazi koji tu tvrdnju potkrepljuju. Detaljne i pažljivo sročene odredbe statuta preslikavale su se na svaki segment života i odnosile su  se na sve slojeve društva – istaknuo je, među ostalim gradonačelnik Mato Franković.

Akademkinja Nella Lonza, voditeljica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, naglasila je kako Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Dubrovački statut imaju zajedničku i dugu povijest.

-Upravo je Akademija priredila prvo, kvalitetom nenadmašivo tiskano izdanje Dubrovačkog statuta 1904. na koje se oslanjaju svi prijevodi, a tom je izdanju glavni priređivač bio naš Cavtaćanin Baldo Bogišić. Nekoliko prijepisa Statuta i danas se čuvaju u njegovoj zbirci i Akademija je jedan posudila i možete ga vidjeti večeras. Članovi i zaposlenici Akademije stavili su svoje znanje na raspolaganje za ovu proslavu te napravili izložbu i ostale aktivnosti. Iskazala bih notu ponosa što u ovome sudjelujemo – istaknula je Lonza.

Župan Nikola Dobroslavić naglasio je kako sam Statut za Republiku i njezine stanovnike nije bio samo pravna zbirka odredbi, već i temeljni akt državnosti Republike.

-Imamo se pravo dičiti golemim blagom koje nam je ostavljeno u naslijeđe. Iz njega učimo i oslanjamo se na njega – rekao je župan.

-Možda postoje slučajnosti u povijesti, možda i ne, ali da činjenica je kako smo mi Dubrovčani iznimno ponosni na svoju tradiciju, i to ne samo na onu umjetničku i kulturnu nego i na ovu civilizacijskih dosega, prava, državotvornosti, svega onoga što nas je u tim trenucima dovelo do toga da imamo pravnu državu, Republiku koja je opstajala stoljećima i koja je tako mala uspjela odoljeti velikim silama, uvijek u teškom geopolitički i strateški nemirnom burnom trenutku – istaknula je ovom prigodom izaslanica ministrice kulture i medija Renata Margaretić Urlić.

Akademkinja Nella Lonza u svom je predavanju prikazala genezu dubrovačkog statutarnog prava, utjecaje i srodnosti s drugim pravnim sustavima, ukazala na tragove njegove primjene koja je trajala preko 500 godina, podcrtala simbolično značenje tog zbornika za kolektivni identitet Dubrovačke Republike te istaknula jedinstvenu vrijednost Statuta kao vrela o dubrovačkoj srednjovjekovnoj svakodnevici koje sadrži. Uz zaposlenike Državnog arhiva u Dubrovniku, akademkinja Lonza je i autorica izložbe posvećene Statutu te pratećeg dvojezičnog kataloga. U okviru izložbe predstavljeni su i sačuvani primjerci Statuta iz pola tisućljeća dugog razdoblja u kojem je bio na snazi kao osnovni pravni zbornik Dubrovačke Republike te biljeg njezine državnosti i identiteta.

Više o Godini Dubrovačkog statuta:

Ove godine navršava se 750 godina od donošenja Dubrovačkog statuta koji je, u prisutnosti nositelja vlasti i uz odobravanje puka okupljenog na glas zvona, proglašen 29. svibnja 1272. Ova jedinstvena pravna zbirka time je postala i čitavih 500 godina (do pada Republike 1808.) ostala temelj pravnog poretka, snažan simbol dubrovačkog identiteta i državnosti, knjiga u koju se pohranjivalo kolektivno pamćenje dubrovačke zajednice. Dubrovački statut iz 1272. godine spada u najstarije sačuvane statute u hrvatskim krajevima. Kako bi se ovaj značajan jubilej obilježio na dostojan način, na inicijativu Državnog arhiva u Dubrovniku, Gradsko je vijeće Grada Dubrovnika proglasilo 2022. godinu ”Godinom Dubrovačkog statuta”. Ona se obilježava nizom programa koji se odvijaju kroz cijelu godinu u suorganizaciji Grada Dubrovnika, Zavoda za povijesne znanosti HAZU, Državnog arhiva u Dubrovniku i Turističke zajednice Grada Dubrovnika te u partnerstvu s Dubrovačkim muzejima, Dubrovačkim knjižnicama, Kazalištem Marina Držića, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Folklornim ansamblom Linđo, Dubrovačkom baštinom, Sveučilištem u Dubrovniku – Studijem “Povijest Jadrana i Mediterana” i Umjetničkom školom Luke Sorkočevića.

Više o Dubrovačkom statutu iz 1272.:

Svojim odredbama o funkcioniranju uprave i sudskim postupcima, o obitelji i nasljeđivanju, o zločinima i kaznama, o izazovima pomorstva i urbanom životu, idealan je vodič u rana stoljeća dubrovačke i europske pravne kulture i živopisan izvor o svakodnevici jednog srednjovjekovnog sredozemnog grada. Uz sadržajnu, Statut je imao i snažnu identifikacijsku vrijednost. Primjerice, dubrovački plemići svake su godine u prosincu u Velikom vijeću prisezali polaganjem ruke na Statut, uz lagani naklon pred tom knjigom koja je simbolizirala državu i vrijednosti na kojima ona počiva. Statut je sastavljen na latinskom, koji je u srednjem vijeku bio jezik prava, a tek je u novije vrijeme dobio svoje prijevode na hrvatski i engleski jezik.