‘Evolucija i budućnost zračnog prometa’ naslov je predavanja koje je u petak održao Tonči Peović, jedan od najvećih stručnjaka na području upravljanja aerodromima. Peović je u svom predavanju govorio o razvoju zrakoplovstva, ali i u kojem pravcu ide avijacija. Letom dvojice entuzijasta, braće Wright 1903. godine, započela je avijacija ovakvog tipa. No, ističe kako su pravi počeci zabilježeni 1927. godine kad je Charles Lindberg preletio Atlantik što je bio velik izazov. – Avijacija je mlada gospodarska grana, jedna od najmlađih. Još su živi ljudi koji su svjedočili prvim letovima – ističe Peović. Početak avijacije bio je rezerviran samo za najvišu klasu, odnosno onu koja je imala više novaca. Prevladavao je elitizam koji nije osiguravao masovnost. -Znamo i kako su ljudi po dvije godine skupljali novac kako bi posjetili obitelj u Australiji i Americi – naglasio je Peović. Deregulacija i liberalizacija dopustile su privatnom sektoru ulazak u avijaciju, prvo u Americi pa onda u cijelom svijetu. Nije puno trebalo kako bi došlo do ‘strašnog booma u avijaciji’. Naime, avijacija u godinu dana preveze cjelokupnu populaciju svijeta. -To kažemo jer je 2015. i 2016. godine bilo prevezeno 7,2 milijarde ljudi, u svakoj godini pojedinačno. A avijacija nije stara ni sto godina – ističe. Deregulacija i liberalizacija spustile su i cijenu karata te se više stanovništva uključilo u zračni promet te je srednjoj klasi omogućena vožnja avionom. Za avijaciju tako novi izazov predstavlja Indokina i njen rast srednje klase te predstavlja socijalni izazov. -Daljnjim padom cijene zračnog prometa, bit će prihvatljiv zračni promet i za nižu klasu – naglašava Peović i iznosi zanimljive brojke. Primjerice, 1945. cijena najjeftinija povratna karta od Sydneyja do Londona koštala je 130 tjednih australskih dohodaka. 2010. godine cijena iste karte na istoj liniji ekvivalentna je 1,7 tjednih dohodaka. U 2025. bit će ekvivalentna trodnevnom dohotku. Danas 1,397 aviokompanija operira u svijetu i to flotom od 25 tisuća aviona. 3864 aerodroma diljem svijeta otvoreno je za civilni promet, dok postoji 173 poslužitelja usluga kontrole leta. Avijacija generira 63 milijuna radnih mjesta širom svijeta, indirektno i direktno, a izravno je zaposleno 9,9 milijuna ljudi. -To je jedan veliki sektor. A turizam je grana koja ne može funkcionirati bez avijacije – rekao je Peović. Europski ciljevi za razvoj u sljedećih 20 godina uključuju među ostalim 50-postotno smanjenje emisije CO2 te smanjenje misije buke za isti postotak. Navodi se i smanjenje nesreća za 80 posto. Jedan od većih problema je i vojni promet, odnosno korištenje resursa za vojne umjesto za civilne resurse. Čak 20 posto zračnog prostora u Europi rezervirano je za vojne avione, zbog čega oni ‘civilni’ moraju izbjegavati te prostore. Smatra Peović kako ćemo najviše na dobitku biti ulaskom u Schengen jer ćemo time omogućiti veći ulazak malih aviona kojih je u Europi 58 tisuća te 400 tisuća pilota. Time se stvara prostor za razvoj, pogotovo lokalnih zajednica. Od domaćih aerodroma, najviše potencijala za rast u prometu ima Splitska zračna luka, zbog porasta turizma. Za tri godine, očekuje se, tom zračnom lukom će proći 6 milijuna ljudi. No, trebali bi poraditi na – infrastrukturi. mp