Stigao nam je i blagdan našeg Parca, ‘dan ki dohodi jednom nami na godište’. U sunčanom Gradu 1052. put, slavimo Festu svetog Vlaha, zaštitnika grada Dubrovnika i Dubrovačke biskupije. Svečano euharistijsko slavlje održava se pred katedralom Gospe Velike, a okupilo je brojne naše sugrađane. Na Festu je ove godine stigao i rekordan broj trombunjera, njih 43.
Ovogodišnja Festa u znaku je jubilarnih obljetnica. Proslavlja se 350. obljetnica pronalaska moćnika lijeve ruke svetoga Vlaha te 100. obljetnica objave novog izdanja oficija svetoga Vlaha na hrvatskom jeziku i 100. obljetnica obnove zborne crkve svetoga Vlaha i novih zvona katedrale.
Na samom početku riječ je imao biskup dubrovački Roko Glasnović.
-Zahvalni smo Gospodinu koji nam je dao milost da i ove godine slavimo Festu našega Parca, neka nas sveti Vlaho štiti, čuva od svake bolesti i trajno zagovara kod Gospodina. U ovoj svetoj misi, u našim molitvama, osobito su prisutne sve naše obitelji, osobe s različitim životnim teškoćama, bolesne, nemoćne i osamljene. Upravo takvim osobama Isus je bio blizu, molio za njih, nazivao svojim prijateljima i ozdravljao ih. Niste sami, Krist traži baš vas, suosjeća s Vama, uvijek je blizu. On je poučio svoje učenike i svetog Vlaha, kako moliti te je i nama dao primjer. Ima li ljepše molitve od Oče naš, koja nas sve povezuje – rekao je dubrovački biskup mons. Roko Glasnović.
Euharistijsko slavlje ove godine predvodi mons. Milan Zgrablić, zadarski nadbiskup.
-Danas započinjemo godinu molitve, godinu posvećenu otkrivanju velike vrijednosti i molitve. Jubilarne ili svete godine obilježavaju se svakih dvadeset i pet godina, a jubilarna 2025. koja je pred nama može imati važnu ulogu – započeo je u propovijedi mons. Milan Zgrablić
-Želimo da naša zajednička molitva tijekom proslave Feste bude snažan poticaj svakome od nas da otkrivamo vrijednost i nužnost molitve za duhovni život svake osobe, naše obitelji, naroda i cijele Crkve. U poštovanju svetoga Vlaha i našoj molitvi možemo iskusiti snagu koja iz Boga proizlazi u milosti onoga što ne postiđuje. Zbog ljubavi Božje koja je razlivena u srcima našim po Duhu Svetom koji nam je dan. Po vjeri koju ispovijedamo i po njezinim otajstvima koju slavimo i posjedujemo, sudjelujemo u slavi svetoga života u kojem svetoga Vlaha u nadi promatramo. U ovoj najljepšoj molitvi, euharistijskoj simfoniji koju je sam Bog za nas skladao, kako bi dušu i srce svoga sina srcu uzdigao i mi se pridružujemo mnoštvu hodočasnika i štovatelja svetoga Vlaha koji su nam prethodili u životu i vjeri te kroz dugi niz godina nastavimo molitvu života i hvale. Molitva je, reći će Papa Benedikt XVI., poput otvorenog prozora koji nam omogućuje da se posvetimo Bogu, ne samo da se posvetimo cilju koji idemo već i zato da se prepustimo da Božja volja osvjetljuje naš životni put i pomaže nam snažno i zauzeto živjeti. Sveti Vlaho svoj nebeski hod smiruje u vječnom gledanju Boga u ljubavi. Djelovao je u okvirima događaja koji su mu bili suvremeni u 3. stoljeću. Najprije sveti Vlaho kao liječnik pomagao je i liječio bolesnike, a kad je postao biskup nastavio je svoj nepokolebljiv rad na iskorjenjivanju onoga što je zarobljavalo ljudsko srce, rekao je mons. Zgrablić.
-Iz vječnosti nam sveci prenose svjetlost Božju, kako bismo dospjeli do punine istine, do onog najuzvišenijeg. Radi spoznanja Isusa Krista za kojeg se isplati sve izgubiti. Svjesni smo da živimo u vremenu gdje su Božanske zakonitosti i vrijednosti dovedene u pitanje. Čovjek se danas predstavlja i nameće kao gospodar života i smrti, njemu se prepušta što je moralno ili moralno neprihvatljivo. Relativizira se poimanje svetosti, braka i obitelji, ne njeguje se dovoljno ljepota i vrijednost života. Promovira se diktatura relativizma, kako kaže Papa Benedikt XVI., koje ostavlja čovjeka zbunjenog i podložnog svakakvoj manipulaciji. Nameće se ljepota tijela, čovjekova užitka i zabave koje čovjekovo srce ostavlja praznim. Čovjek današnjice radije prihvaća razna praznovjerja od Božje objave u Isusu Kristu. Čovjek današnjice tako tapka u mraku, umjesto da se osloni na sigurne korake na koje nas je Bog u Kristu uputio i koju su nam krvlju svjedočili sveti Vlaho i toliki drugi mučenici i sveci kroz dugu povijest Crkve.
Život koji nije utemeljen na Bogu i čovjekovu odnosu s njime, nema svoje perspektive. Život svetoga Parca i Festa sv. Vlaha glasno nas pozivaju da po molitvi i u godini molitve, u jubilarnoj godini koja je pred nama učvrstimo svoj život u nauku Evanđelja kako nas ne bi obuzeo duh ovoga svijeta, mondanizam, kako ga naziva Papa Franjo, kojim se snažno nameće i ne prihvaća Evanđelje. Duhom kojim nam se udaljuje od Boga i nas samih. Završit ću mislima koje su uklesali Dubrovčani u kamen ulaza u Grad sa strane Ploča. Tu se nalazi natpis na latinskom jeziku koji u hrvatskom prijevodu glasi: Daleko vam bila kuća divljaci, nikoga se ne boji ova tvrđa koju grije duh svetog starca. Neka i naše želje i molitva danas bude da nam daleko bude svako poganstvo i divljaštvo, a tvrđa ovog grada i njegove stanovnike našeg života neka krije duh vjere i života svetoga Parca – zaključio je u propovijedi.
Nakon mise slijedi svečana procesija ulicama Grada s moćima sv. Vlaha i drugih svetaca i relikvijom Isusove pelenice koja se nosi pod baldahinom.
