Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti predstavila je u Sorkočevićevom ljetnikovcu u Lapadu nova izdanja već objavljenih istraživanja. Autorice vrijednih publikacija su Nella Lonza, Vesna Miović te urednica DuLista Barbara Đurasović.
Uz uvodne pozdrave okupljenima, voditelj predstavljanja Relja Seferović, znanstveni savjetnik u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku ukratko je predstavio teme triju knjiga koje su dobile nova izdanja.
Knjiga Nelle Lonza obrađuje vjerski fenomen tipičan za srednjovjekovnu žensku duhovnost – posvećeni život laikinja, tzv. isposnica ili rekluza koje su živjele uz crkve i samostane. Kroz stranice djela čitatelju se otkriva osobiti životni izbor pobožnih žena i njihova uloga u društvenom životu.
Rina Kralj Brassard, viša znanstvena suradnica u Zavodu za povijesne znanosti u HAZU u Dubrovniku, naglasila je da je tema istraživanja knjige Ana, Pavo, Grlica: Rekluze i pustinjaci u pobožnom krajobrazu srednjovjekovnog Dubrovnika vrlo dubrovačka, ali i neupitno europska, odnosno međunarodna. A na važnosti pridodaje i činjenica da je duhovnost u prošlosti, posebno ženska laička duhovnost jedna od velikih zanemarenih tema, navodi Kralj Brassard dodavši kako se radi o hrvatskom historiografskom tematskom prvijencu.
Vesna Miović u svome djelu proučava teme vezane uz Židovsku zajednicu i njenu povezanost s Dubrovačkom Republikom. Postojane veze između članova Židovske zajednice i njihovih dubrovačkih sugrađana katoličke vjeroispovijedi govore o usponima i padovima međusobnog povjerenja, ali i o postupnom prodoru moderniteta u grad i pripadajuću okolicu.
U knjizi Židovi u Dubrovačkoj Republici opisane su gotove sve židovske sudbine koje su sačuvane u nekom od dubrovačkih arhiva te višeslojni odnosi između Grada i Židovske zajednice, objasnila je profesorica Ljiljana Marks, hrvatska folkloristica. Navela je također kako je, u velikom potresu koji je 1667. pogodio Dubrovnik, među mnogim stanovnicima koji su stradali, poginulo i 39 Židova. Nakon potresa su sudjelovali u obnovi Dubrovnika.
Autorica Barbara Đurasović u knjizi Prava Crvena Hrvatska i pravaši. Hrvatski nacionalizam u Dubrovniku početkom 20. stoljeća, bavi se analizom do sada slabo poznatih okolnosti i činjenica u vezi s pokretanjem dubrovačkog pravaškog lista Prava Crvena Hrvatska (1905-1918), kao i biografijama kruga ljudi koji su kreirali politiku dubrovačkih pravaša. Cjelovito analizira sadržaj Prave Crvene Hrvatske u kontekstu širih političkih gibanja u Dalmaciji i Hrvatskoj na početku 20. stoljeća.
Lovro Kunčević, znanstveni suradnik Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, rekao je da se autorica u djelu bavi temom o kojoj se iznimno malo zna te naglasio kako temi pristupa na neočekivan način. Glavni ‘lik’ njenog istraživanja je vrlo specifičan časopis, objasnio je Kunčević dodavši da kroz prizmu povijesti časopisa autorica dolazi do raznih uvida od pitanja o nacionalnoj integraciji hrvatskih zemalja, preko onog o povijesti novinarstva, pa i cenzure štampe u Hrvatskoj, sve do onog o svakodnevno životu, ali i povijesti Grada.
I ovo djelo historiografski je prvijenac s obzirom na to da sadržaj Prave Crvene Hrvatske nije bio detaljnije tematiziran.