Čeka nas osam teških dana. Odnesite nas do pobjede! – rekao je Maro Kristić, nositelj kandidacijske liste ‘Zajedno za Grad’ na predstavljaju izbornog programa pod nazivom ‘Plan za Grad’ u prepunoj dvorani Grad Hotela Park. Kristić je istaknuo kako će po jednom neovisnom istraživanju upravo on biti dubrovački gradonačelnik. Na tisuću ispitanika telefonskom anketom Kristić ima 32 posto potpore, a njegovi konkurenti zaostaju 4 do 5 posto. Po istom istraživanju, lista je trenutno na sedam mandata.
Tijekom predstavljanja programa ‘Plan za Grad’ o temeljnim temama izbornog programa govorili su ljudi s liste za Gradsko vijeće. Temom sudjelovanja građana u procesu odlučivanja Nikša Selmani predstavio je osnovu novog modela upravljanja. Naglasio je kako će se u proces uključiti civilno društvo, stručnu javnost i građane pojedince, a nastojat će se postići konsenzus. Takav pristup ukinuo bi opreku vlasti i oporbe, jer bi sve opcije bile dužne iznositi svoj stav o određenoj temi. Kad je riječ o resursima od vitalnog značenja Selmani je najavio odredbu o obveznom referendumu, a od svih bi se sudionika u upravljanju gradom etičkim kodeksom zahtijevalo argumentiranje primjene zakonskih ovlasti.
Govoreći o informacijsko-komunikacijskim tehnologijama u službi građana Ljubo Nikolić i Mario Anđelić istakli su ulogu aktivnog građanina, gdje bi se kroz dvosmjernu komunikaciju omogućila direktna demokracija. Iznijeli su ideju o osnutku zajedničkog servisnog centra i online portala svih komunalnih tvrtki, online platformi za provedbu projekata, kao i tzv. interaktivnog proračuna. Bitnim smatraju uvesti i interakciju prema gradskim kotarevima te gradskim vijećnicima, kao i suradnju gradskog odjela za informatiku s nezavisnim savjetodavnim tijelom u kojem bi kao volonteri sjedili dubrovački IT stručnjaci i predstavnici visokog školstva s ciljem bolje sinhronizacije infrastrukture, razvoja Start-up projekata i ušteda kroz inovacije.
Đivo Dražić kratko se osvrnuo na temu upravljanja nekretninama i javnim prostorom, istaknuvši probleme namjene, prenamjene, zakupa i zaštite. Mariela Marković je na temu vrtića i osnovnih škola istaknula ideju smanjenja cijena vrtića.
– Grad je dosad pokrivao 88 posto troškova plaća u Dječjim vrtićima. Sa 3 milijuna kuna pokrilo bi se sto posto što bi omogućilo smanjenje cijena – rekla je Marković, koja je istakla i značaj jačanja stručnih timova. Smatra bitnim i nastavak razvijanja jednosmjenskog rada u osnovnim školama, ali i poticanje mobilnosti, umreženosti i samostalnosti institucija.
Ivan Viđen je, govoreći o kulturi, upravljanju baštinom i povijesnom jezgrom, istaknuo kako Dubrovniku nedostaje strateško promišljanje potreba i rješenja.
– Budući da kultura donosi prihod za grad, potrebno je održivo upravljati baštinom, ali i donijeti efikasan prostorni plan. I građani znaju da je jasan nedostatak koordinacije gradskih odjela i službi. Budući da je postojeći GUP protivan Zakonu o prostornom planiranju, i time omogućava manipulacije u prostoru, zalagat ćemo se za izradu novog GUP-a – istaknuo je Viđen. Dodao je kako se Grad u zidinama treba gledati kao dio cjeline i živi organizam.
Plan za turizam grada iznio je Tonči Skvrce, koji je naglasio kako nedostatak dijaloga dovodi do niza nesporazuma, od autobusera do hotelijera. Potrebno je formirati organizaciju destinacijskog menadžmenta, donijeti strategiju razvoja turizma 2017.-2027., kao i bolje organizirati dubrovački TZ.
Leo Klešković je iz ‘Plana za Grad’ izdvojio rješenje problema financijske ovisnosti braniteljskih udruga o gradskom proračunu. To je Muzej Domovinskog rata, kroz koji godišnje prođe oko 60 tisuća ljudi, a o kojem bi udruge mogle brinuti i iz kojeg bi se mogle financirati. Spomenik na Pilama treba zamijeniti primjerenijim, DPU Nuncijate treba ubrzati, a braniteljske zadruge subvencionirati. Također, Grad Dubrovnik trebao bi biti pokrovitelj tradicionalnog susreta dubrovačkih branitelja.
Govoreći o socijalnoj komponenti izbornog programa Dolores Lujić kazala je kako posebnu brigu treba posvetiti osobama s invaliditetom, kojih u Dubrovniku ima oko 3800. Istakla je ideju o otvaranju dnevnih i poludnevnih boravaka, posebno za djecu s teškoćama u razvoju, a koji bi bili primjereno timski ekipirani.
Kandidat za gradonačelnika i nositelj liste Maro Kristić istaknuo je kako se sportom u Dubrovniku upravlja stihijski, a infrastruktura ne zadovoljava potrebe građana. Dodao je kako sport mora svima biti jednako dostupan. Po pitanju poduzetništva rekao je kako nema strateškog pristupa. Ponudio je ideju o kreditnom programu uz subvencioniranje kamatne stope, posebno za žene poduzenice te otočane. Kristić smatra kako su tradicijski obrti diskriminirani, a iznio je i ideju o stručnoj pomoći poduzetnicima pri iskorištavanju europskih fondova.
Putem video linka javio se Ivo Karapešić, koji je više govorio o značaju lokalnih proizvođača hrane. Smatra kako je proizvodnja hrane strateško pitanje, a ističe potrebu umrežavanja zajednice u iskorištavanju potencijala.
Igor Miošić istaknuo je kako je u problemu prometa bitan nedostatak strateških dokumenata. Proces donošenja odluka po pitanju prometa proveo bi se od radnih skupina, preko javnih rasprava, završno do upravnih odjela Grada Dubrovnika. Posebno je istaknuo problem zagađivanja te predložio zamjenu fosilnih goriva nekim manje štetnim u autobusima Libertasa.
Nikola Duper je istaknuo stav liste protiv bušenja u Jadranu i gradnje HE Ombla. Smatra kako bi se brojne ekološke projekte moglo financirati iz Fonda za zaštitu okoliša RH.