Ime Dubrovnika dobro će se iskoristiti pri gradnji bosansko-hercegovačkog 'Beverly Hillsa', kako je nazvan projekt luksuzne gradnje na susjednoj nam Ivanici. Susjedi s bagerima kreću već za nekoliko dana, 1. listopada, što nas je nagnalo na pitanje što je s dubrovačkim Beverly Hillsima?
I ne, ne mislimo na neki konkretan projekt, golf na Srđu, vile na Bosanci ili neki treći, nego jednostavno na dubrovačke investicije koje bi pokrenule zamrlo građevinarstvo juga, a kojima se tako često voli hvaliti gradonačelnik nam Andro Vlahušić. Nabacuje se gradonačelnik i brojkama od oko 800 do milijardu i 200 milijuna kuna vrijednih gradskih projekata. Ne zaboravimo i one privatne kojima se također do nedavno hvalio.
Planovi, milijuni…
A za gradske je vijećnike izradio i tabelu s planovima, fazama pojedinih projekata, te naravno milijunskim iznosima. Najveći dio, dok oko 350 milijuna kuna otpada na Luku Dubrovnik, točnije na terminal i marinu, no ne treba spomenuti kako se o lučkoj suprastrukturi kao i o marini govori već godinama. Bez pomaka, očito.
Tu je i 220 milijuna kuna za Vodovod, od čega je čak 30 posto radova ugovoreno, a 160 milijuna kuna težak je projekt Groblja Dubac. Upravo za groblje gradonačelnik tvrdi kako sve teče u terminima, i prema dinamičkom planu. Ne znamo samo kojem, kad je po ranijim planovima gradnja groblja davno trebala biti započeta.
Tu je i iznos od 180 milijuna kuna za školstvo i sport, a ta će se infrastruktura graditi po javno-privatnom partnerstvu…
– Grad Dubrovnik je ponajveće gradilište komunalne infrastrukture u Republici Hrvatskoj već danas, a do kraja godine sigurno ćemo to mjesto i učvrstiti otvaranjem novih gradilišta. Kada svi naglašavanju investicije kao ključnu mjeru oporavka zemlje onda i u tom slučaju kao i u brojnim drugima grad Dubrovnik služi kao primjer dobre prakse – uvjeren je Vlahušić.
Gradi se…
No, pogledom iz ptičje perspektive baš se i ne čini kako smo najveće gradilište u Hrvatskoj. Grad trenutno radi na kanalizaciji u Sustjepanu, a radovi spomenimo zadaju glavobolje stanovnicima Rijeke dubrovačke, te na raskrižju Ilijina Glavica, projektu vrijednom 18 milijuna kuna.
Dodajmo tu i početak obnove Lazareta, za što je nedavno potpisan ugovor vrijedan oko 20 milijuna kuna, što će Grad osigurati kreditom. No, to baš i nije komunalna infrastruktura nego obnova spomeničke baštine, zar ne?!. Tu su i jedna državna i jedna privatna investicija.
HEP gradi 140 milijuna kuna vrijednu Trafostanicu Srđ, koja će zajedno s onom u Platu koštati 340 milijuna kuna, dok u Gružu Atlantska plovidba gradi svoju novu poslovnu zgradu. Tu i tamo po Gradu niče kakva nova stambena, ili poslovno – stambena zgrada, što opet ne spada u komunalnu infrastrukturu, pa ne možemo ne zapitati se o čemu to gradonačelnik govori. Barem za sad.
Jer veliki su njegovi apetiti i snovi, dok je naša realnost sasvim drukčija. Možemo se jedino nadati da sve ono što je nabrojio neće poput mnogih drugih projekata ostati još godinama skupljati prašinu u zabačenim gradskim ladicama.