Duje Medić, jedan od najistaknutijih slikara – grafičara mlađe generacije ove subote je u Domu Marina Držića dubrovačkoj publici izložio svojih 26 crteža olovkom, djela zajedničkog nazivnika – marginalizirane teme svećenstva Marina Držića.
Stoga ne čudi naziv izložbe, ‘Poziv dum Marina Držića’, a Medić, iako ne posjeduje povijesne dokaze, već ‘samo’ odlučnost da Držićevo svećenstvo prikaže kao Božji poziv, a ne kao prihvaćanje ‘obiteljske tradicije’, kreće na zanimljivo putovanje koje rezultira crtežima inspiriranim iz mnoštva izvora. Tako će, primjerice, u pozivu na izložbu zapisati kako ga ponekad inspiriraju rodna Brela, ponekad afričke maske, a istodobno je sklon i miješanju realističnih, nadrealističnih i apstraktnih elemenata koji čine neobično koherentnu cjelinu. Za iszložbu, istaknuo je uvodno ravnatelj Doma Marina Držića, smjerokaz je bila nedavna propovijed biskupa Mate Uzinića, a drugi pak smjerokaz rad laureata dominikanca Stjepana Krasića, laureata za životno djelo Grada Dubrovnika u prethodnoj godini, njegov članak ‘Držić-nemirni klerik’. Spajajući to dvoje, a uz pomoć kustosice, dr. sc. Anite Ruso, rodila se izložba.
-Držić je božjem pozivu za svećenstvo rekao da, a autor Duje Medić je potpuno izignorirao nepotvrđene pretpostavke o tome da se Držić zaredio kako bi ispoštovao to obiteljsko ‘naslijeđe’ ili zato što je bio u neimaštini. Usuđem je reći da je ispisao jednu priču koja je na prvi pogled apstraktna i možda na prvi pogled nejasna, no čim joj se malo posvetite, vidjet ćete koliko će vas ona zadobiti i kako će vam postati bliska. Njegova olovka nije skicozna, Duje s njom gradi – crne i duboke pozaadine, sjene a ponegdje i nešto prozračnije teksture, ali uvijek gradi jedan čvrsti trodomenzionalni svijet bogatih i opipljivih volumena – rekla je među ostalim Ruso. Taj svijet svijet je svećenika Marina Držića, a povodom mise zadušnice za obilježavanje 450 obljetnice Vidrine smrti, biskup Uzinić naglasio je kako u katoličanstvu ne postoji nasljedno svećenstvo te kako je jedna od velikih nepravdi posmrtno napravljenih Držiću upravo vjerovanje da je njegov poziv bio odgovor na obiteljsku tradiciju i njihovu lošu financijsku situaciju.
Iz predgovora katalogu povjesničarke umjetnosti dr.sc. Anite Ruso:
Marginalizirani dio života najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića (1508. – 1567.) koji je zadužio europsku, pa time i svjetsku povijest književnosti, bez sumnje je njegovo svećenstvo. Nijedan istraživač dosad nije se integralno posvetio tom aspektu Držićeve biografije. Kad nečemu tako neopipljivom kao što su odluke jednog čovjeka 16. vijeka poželimo dati oblik – jer sve je oblik, i sam život je oblik, kako kaže Balzac – okrećemo se umjetniku. Onda kad nam znanost ne ide ‘na ruku’ legitimno je, dapače poželjno, prizvati umjetnost ne bi li nam ona otvorila neka nova vrata. Izložbom Duje Medića ‘Poziv dum Marina Držića’ uzdrmat će se zasigurno to, već pomalo uštogljeno, stajalište prema Držiću kao svećeniku koji je svoje zaređenje prihvatio kao ‘obiteljsku obavezu’… Samo je umjetnik velike erudicije, znatiželje i strpljenja mogao svojim sjenovitim i čvrstim oblicima izgraditi jedan svijet iz budućnosti koji nije ništa drugo nego svijet prošlosti, a njegove univerzalne ideje posve ga pretaču u sadašnjost. Nadnaravan je to svijet, dalek i pun tajni, ali i posve realističan u svojim asocijacijama i simbolikama.’
Upoznajte autora:
Duje Medić rođen je 1986. godine u Makarskoj. 2010. godine diplomirao je na grafičkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Nevenke Arbanas. Član je HDLU-a, HULU-a, HULULK-a i HZSU-a. 2016. godine kao vanjski suradnik radio je na Grafičkom fakultetu u Zagrebu. Osim brojnih grupnih izložbi na kojima je izlagao u Hrvatskoj Duje Medić izlagao je i na nekoliko međunarodnih grupnih izložbi i to u Sloveniji, Makedoniji, Slovačkoj i Portugalu. Jedan je od autora grupne grafičke mape Ex Libris u nakladi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te samostalne grafičke mape Kainovu plemenu. 2016. primljen je na umjetničku rezidenciju Cité International des Arts u Parizu.