Cijene i dalje idu gore. Državni zavod za statistiku zabilježio je kako su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u listopadu na godišnjoj razini više za 13,2 posto. Inflacija je tako dosegnula novu najvišu razinu od kada Državni zavod za statistiku vodi navedene podatke. Potrošači teže ‘zamrzavanju’ cijena sve većeg broja namirnica, dok ih trgovci žele – ‘odmrznuti’. Ekonomski stručnjak i pročelnik na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju na Sveučilištu u Dubrovniku Tonći Svilokos za DuList komentira ‘trend’ inflacije.
— Po mom mišljenju, inicijalni, iskonski razlog je prvenstveno ekspanzivna monetarna politika koja je vođena zbog korona krize, a koja je, po meni, na neki način izmakla kontroli jer se nakon toga dogodio rat u Ukrajini i energetska kriza. Ključne, centralne banke u svijetu, Američka središnja banka (FED) i Europska središnja banka (ECB), nisu znale da će Putin pokrenuti rat u Ukrajini i da će se to ‘zahuktati’. Možemo reći da im je inflacija ‘pobjegla s lanca’ – rekao je Svilokos. Dolazi do naglog zaokreta u vođenju monetarne politike i to ‘gura’ zemlje, Europu i Ameriku u recesiju.
—Sada moraju napraviti suprotno – uvoditi kontrakcijsku monetarnu politiku u kojoj će poništiti ekspanzivnu politiku koju su prethodno vodili – kazao je.
Inflacija sama sebe ‘gura’
No, u čemu je problem kod inflacije? Svilokos ističe kako postoji dosta ‘psihološkog elementa’.
—Inflacija sama sebe ‘gura’. I kad pređete neke stope inflacije, ljudi počinju očekivati da će ona u budućnosti – napredovati. Ljudi se ponašaju na način da troše, nastoje se što prije riješiti svoga dohotka, odnosno novca jer gubi na vrijednosti. Dakle, ubrzavaju nekakvu potrošnju. Znači, s jedne strane, ako netko primi dohodak, nastoji ga se što prije riješiti i kupuju određena dobra koja im možda trenutno ne trebaju, ali su trajna dobra – istaknuo je. Svilokos navodi kako smo zbog ekonomskih zbivanja u jednoj nezgodnoj situaciji.
—Ovaj nužni zaokret u monetarnoj politici i druge politike zajedno vode u jednu dosta tešku situaciju, a to je da u isto vrijeme imate i inflaciju i recesiju, odnosno stagnaciju. To je jedna dosta neugodna situacija u kojoj su se našle i fiskalna i monetarna vlast zemalja. Načelno, ako gledate ciljeve centralnih banaka, njima je cilj da je inflacija na 2 posto. Ona je daleko od tih 2 posto. U Europi se procjenjuje na razini 10 posto što znači da nisu ispunili svoj temeljni cilj – dodao je. Ako je inflacija sada 13,2 posto, što možemo očekivati u idućem razdoblju?
—Kažem, ako mi svi vjerujemo da će sljedeći mjesec biti inflacija veća od 13 posto, ona će i biti veća od 13 posto. Imate puno toga psihološkog aspekta ponašanja, kako proizvođača, tako i potrošača. Cijene počinju same sebe podizati. Ulazite u jedan začarani krug iz kojeg je dosta teško izaći. Nemam nekakvu preporuku, osim da na sve pokušamo gledati optimističnije – rekao je Svilokos.
‘Zamrzavanje’ cijena
U nacionalnim medijima se već dulje vrijeme ističe informacija kako nas očekuje 40 posto skuplji Božić u odnosu na lani. To potvrđuje i naš sugovornik.
—Bit će nam dosta skuplji Božić. No, pitanje je što ulazi u tu košaricu. Dakle, ako ulaze ove namirnice koje najviše poskupljuju i ako Vlada RH odustane od ‘zamrzavanja’ cijena nekih namirnica, tada je za očekivati da će to biti znatno skuplje u odnosu na ranije godine. Ono što država eventualno može jest ljudima olakšati na način da vodi računa o kupovnoj moći, pogotovo za umirovljenike. Znači, da one plaće, na koje država direktno utječe, usklađuje s obzirom na kretanje cijena. To je, opet, s druge strane gledajući – ‘dolijevanje ulja na vatru’. Jer, čim vi ubacujete taj novac natrag u dohodak, to onda samo dalje pokreće inflaciju. Ali opet, to je sve ‘dvosjekli mač’. Što god napravite, možete gledati s raznih strana. Meni je najviše žao što dio ljudi neće imati za božićni ručak i neće moći kupiti minimalne poklone svojim bližnjima, što bih volio da se ne dogodi – naglasio je. Cijene devet osnovnih namirnica ‘zamrznute’ su do 9. prosinca prema Vladinoj mjeri. Hoće li doći do produljenja?
—Teško je znati što će Vlada konačno odlučiti. Uveli su nedavno porez na ekstradobit. To isto ide u tom smjeru redistribucije. Jedno dulje zamrzavanje cijena nije zapravo konačno rješenje. Mislim da je mjera moguća samo u kratkom roku. Mislim da nije dobro je imati predugo. Ista je stvar i s gorivom. Možete trenutno ‘zalediti’ te cijene, ali ako to traje predugo, onda se previše udaljavamo od tržišnih principa i to zapravo narušava funkcioniranje tržišta, odnosno sustava gospodarstva u cijelosti. Znači, u redu je mjera, ali samo za nekakav kratak rok – zaključio je Svilokos.
O EURU…
Dugoročno bi trebalo biti bolje
—Koliko god država inzistirala na iskazivanju cijena u kunama i eurima, praktičnosti radi – trgovci će ih zaokruživati, a pogotovo u ovim uvjetima inflacije. Naravno, zaokruživat će ih na više cijene. U tom smislu euro neće pomoći. To se zapravo očekivalo i bez inflacije – da bi zbog zaokruživanja cijena, one trebale nešto porasti. Dakle, u tom kratkoročnom roku, euro će odmoći. Dugoročno bi trebalo biti bolje. U konačnici, bilanca bi trebala biti – pozitivna – naglasio je Svilokos.
Objavljeno u tiskanom izdanju 24. studenog 2022.